Premještanje u europodručje

ESB predano obavještava banke i druge zainteresirane o svojim nadzornim očekivanjima. To je posebno važno za banke u europodručju koje posluju u Ujedinjenoj Kraljevini te za banke koje razmatraju mogućnost premještanja bankovnih aktivnosti u europodručje.

Postupci za premještanje banaka u europodručje u okolnostima Brexita

U nastavku možete pronaći odgovore na često postavljana pitanja o ulozi ESB‑a u nadzoru banaka u europodručju. Među temama su očekivanja ESB‑a povezana s odobrenjima, uključujući odobrenja za pružanje bankovnih usluga, unutarnjim upravljanjem i upravljanjem rizicima, uključujući nadzorna očekivanja povezana s modelima knjiženja, s internim modelima banaka i kontinuiranim nadzorom.

Ova je stranica posljednji put izmijenjena u srpnju 2019. kako bi se posuvremenile informacije o sljedećim temama:
nadzorna očekivanja ESB-a povezana s produljenjem razdoblja iz članka 50. Ugovora o Europskoj uniji, ESB‑ova odobrenja za osnivanje podružnica banaka iz europodručja u trećoj zemlji te nadzorna procjena internih modela u okolnostima premještanja banaka u europodručje ili širenja njihovih aktivnosti. Osim toga, uklonjena su zastarjela pitanja.

Ovlasti za nadzor banaka u europodručju

Tko nadzire banke u europodručju?

U europodručju nadzor banaka provode ESB i nacionalna nadzorna tijela država sudionica, odnosno nacionalna nadležna tijela, u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM).

Kada je riječ o bankama u europodručju, nadzorne uloge i dužnosti ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela ovise o značajnosti nadziranih subjekata.

  • Banku koja ispunjava kriterije značajnosti, odnosno značajnu instituciju, uvijek izravno nadzire ESB.
  • Banku koja ne ispunjava te kriterije, odnosno manje značajnu instituciju, izravno nadzire nacionalno nadzorno tijelo države u kojoj se banka nalazi. (ESB‑u je povjerena uloga nadgledanja nadzora manje značajnih institucija kako bi se osigurala dosljednost i kvaliteta nadzora u svim takvim institucijama i u cijelom sustavu).

ESB je jedini odgovoran za izdavanje odnosno oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama u državama sudionicama SSM‑a. Osim toga, odobrava stjecanje kvalificiranih udjela i daje odobrenja u ostalim zajedničkim postupcima za te kreditne institucije u skladu s uredbom o SSM‑u (vidi i 3. odjeljak Čestih pitanja »Odobrenja, uključujući odobrenja za obavljanje bankovnih aktivnosti u europodručju«).

Kriteriji značajnosti

Kako nadzorna tijela surađuju u sklopu SSM‑a?

U SSM‑u su ESB i nacionalna nadležna tijela država EU‑a sudionica. Riječ je o sustavu usklađenog nadzora banaka u europodručju, čija je snaga u tome što se koristi komparativnim prednostima, iskustvom i stručnim znanjem ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. ESB je odgovoran za učinkovit i dosljedan rad SSM-a te ga prati poštujući pritom podjelu nadzornih odgovornosti propisanu uredbom o SSM-u. Kako bi se osigurala učinkovitost i efikasnost nadzora, kreditne institucije svrstane su u »značajne« ili »manje značajne«: ESB izravno nadzire značajne banke, dok su nacionalna nadležna tijela odgovorna za nadzor manje značajnih banaka.

Nacionalna nadležna tijela i ESB blisko surađuju u nadzoru banaka koje se nalaze u europodručju. Procesi i postupci nacionalnih nadležnih tijela i ESB-a usklađeni su kako bi se, na primjer, osiguralo poštovanje rokova povezanih s odobrenjima.

Nadzorni priručnik SSM-a

Dodatne informacije o nadzornoj praksi

Kako se utvrđuje značajnost?

Sažet prikaz svih važnih kriterija možete pronaći na stranici kriteriji za utvrđivanje značajnosti.

Je li sveobuhvatna procjena obvezna za sve banke za koje se utvrdi da su značajne?

Da, obvezna je. Zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima ESB provodi provjere financijskog stanja banaka čiji je izravni nadzor preuzeo ili čiji će izravni nadzor vjerojatno preuzeti. Tim sveobuhvatnim procjenama pridonosi se adekvatnoj kapitaliziranosti banaka i njihovoj otpornosti na moguće financijske šokove. Procjene se sastoje od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres.

Sveobuhvatna procjena

Kada će se provesti sveobuhvatna procjena banaka koje postanu značajne zbog prijenosa aktivnosti odnosno imovine u europodručje?

ESB će za svaku pojedinačnu instituciju odlučiti kada je točno treba uključiti u procjenu. Općenito govoreći, ESB nastoji provesti sveobuhvatnu procjenu čim postane jasno da će institucija ispuniti kriterije značajnosti ili da je prijenos aktivnosti odnosno imovine iz Ujedinjene Kraljevine u europodručje dovoljno uznapredovao i u fazi je koja opravdava procjenu.

Hoće li se sveobuhvatna procjena usmjeriti isključivo na uobičajene bankovne aktivnosti? Hoće li procjena obuhvatiti i investicijska društva u sklopu banke sudionice?

Sveobuhvatna procjena provodi se na najvišoj razini bonitetne konsolidacije unutar država članica sudionica. Investicijsko društvo koje je dio konsolidirane bankovne grupe bit će obuhvaćeno procjenom. Naglasak će se staviti na procjenu rizika povezanih s kreditnim poslovanjem i onih povezanih s investicijskim uslugama.

Što ako je naša banka u većoj grupi? Bi li ESB izravno nadzirao sve subjekte u grupi? Bi li to utjecalo na značajnost naše banke, odnosno njezin status?

Kada je banka dio grupe, za potrebe utvrđivanja značajnosti u obzir će se uzeti stanje grupe na najvišoj razini bonitetne konsolidacije unutar europodručja, a ne pojedinačno stanje svakog subjekta. Na primjer, ako imovina grupe premašuje 30 mlrd. EUR na spomenutoj razini konsolidacije, svi nadzirani subjekti u toj grupi smatrat će se značajnima, čak i ako pojedinačno nemaju imovinu veću od 30 mlrd. EUR.

Kada je banka u značajnoj grupi koju ESB izravno nadzire, njezin nadzor provodi se i na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi. Kako bi se omogućile obje razine nadzora, uredbom o SSM‑u i okvirnom uredbom o SSM‑u (dalje u tekstu: uredbe) ESB‑u su dane posebne nadzorne ovlasti, i to ne samo nad bankama, nego, primjerice, i nad (mješovitim) financijskim holdinzima u državama europodručja u skladu s posebnim pravilima iz uredbi. Ako su u grupi druge financijske institucije, npr. investicijska društva, ESB neće nadzirati te pojedinačne institucije, ali one će biti obuhvaćene nadzorom grupe na konsolidiranoj osnovi.


Prema članku 2. stavku 20. okvirne uredbe o SSM‑u »nadzirani subjekt« znači bilo koji od navedenih: (a) kreditna institucija osnovana u državi članici sudionici, (b) financijski holding osnovan u državi članici sudionici, (c) mješoviti financijski holding osnovan u državi članici sudionici, pod uvjetom da ispunjava uvjete propisane u točki (21) pod (b), (d) podružnica s poslovnim nastanom u državi članici sudionici osnovana od strane kreditne institucije s poslovnim nastanom u državi članici nesudionici.

Hoće li strogost nadzornih zahtjeva ovisiti o odabiru države europodručja za poslovni nastan?

ESB je potpuno neutralan u pogledu države poslovnog nastana i osigurava dosljednost nadzora u cijelom europodručju. Sve značajne institucije izravno nadzire ESB, koji se pritom vodi jedinstvenim skupom nadzornih standarda bez obzira na državu u kojoj se te institucije nalaze. Manje značajne institucije izravno nadzire nacionalno nadzorno tijelo države u kojoj se banka nalazi. ESB‑u je povjerena uloga nadgledanja nadzora manje značajnih institucija kako bi se osigurala dosljednost i kvaliteta nadzora u svim takvim institucijama i u cijelom sustavu.

Odnose li se Česta pitanja isključivo na značajne institucije koje ESB izravno nadzire?

Ne odnose. ESB i nacionalna nadzorna tijela dogovorili su se da će primjenjivati dosljedan pristup u cijelom europodručju, i na značajne i na manje značajne institucije.

Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

Na sastanku Europskog vijeća 10. travnja 2019. odlučeno je da Ujedinjena Kraljevina može ostati članica EU‑a do 31. listopada 2019. Utječe li to na očekivanja koja nadzor banaka ESB‑a ima od banaka? Imaju li banke sada više vremena za provedbu planova za Brexit?

ESB i dalje od banaka očekuje da se pravodobno adekvatno pripreme za Brexit.

Odlukom Europskog vijeća da se produlji razdoblje iz članka 50. Ugovora o Europskoj uniji otklonjena je opasnost »tvrdog« Brexita sredinom travnja. Međutim, i dalje je moguće da će doći do »tvrdog« Brexita i on bi se mogao dogoditi 1. studenoga 2019.

Nadalje, važno je napomenuti da se krajnji datum prijelaznog razdoblja određenog sporazumom o povlačenju, 31. prosinca 2020., ne mijenja. To znači da je razdoblje u kojem se pravo EU‑a primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj ograničeno čak i u slučaju da Ujedinjena Kraljevina ratificira sporazum o povlačenju. Drugim riječima, ne mijenja se razdoblje u kojem banke trebaju provesti planove za Brexit.

Banke bi stoga trebale iskoristiti sljedeće mjesece kako bi se u potpunosti pripremile. Od njih se, dakle, ne očekuje da uspore provedbu planova, nego da usredotoče nastojanja na punu provedbu ciljnih modela poslovanja.

Što ESB očekuje od banaka u razdoblju koje prethodi Brexitu?

Imajući u vidu poteškoće s kojima će se banke suočiti u novoj situaciji nakon što Ujedinjena Kraljevina iziđe iz EU‑a, ESB je bio fleksibilan u pogledu vremena u kojem banke moraju ispuniti određena nadzorna očekivanja i stvoriti kapacitete u europodručju. ESB ne pokazuje fleksibilnost samo prema međunarodnim bankama koje žele premjestiti aktivnosti iz Ujedinjene Kraljevine u europodručje, nego i prema bankama sa sjedištem u europodručju koje posluju u Ujedinjenoj Kraljevini.

Pregledavši detaljne i razborite poslovne planove pojedinačnih banaka i stekavši jasnu sliku ciljnih modela poslovanja banaka u razdoblju poslije Brexita, ESB i nacionalna nadzorna tijela odredili su u kojoj mjeri mogu biti fleksibilni. Usprkos produljenju razdoblja iz članka 50. Ugovora o Europskoj uniji, od banaka se i dalje očekuje da svoje planove što prije provedu, i to u skladu rokovima koje su dogovorile sa svojim nadzornim tijelima.

ESB i nacionalna nadzorna tijela poduzimat će daljnje aktivnosti povezane s dogovorenim obvezama i pratiti napredak banaka prema ciljnim modelima poslovanja. To mogu činiti u sklopu ključnih nadzornih procesa poput postupka nadzorne provjere i ocjene.

Odobrenja, uključujući odobrenje za obavljanje bankovnih aktivnosti u europodručju

Kome treba podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad? Kako se usklađuje rad nacionalnih nadležnih tijela i ESB‑a?

Nacionalna nadležna tijela i ESB blisko surađuju i na području nadzora i na području izdavanja odobrenja bankama. Postupci izdavanja odobrenja provode se u skladu s okvirnom uredbom o SSM‑u.

U europodručju je postupak izdavanja ili, po potrebi, produljenja odobrenja za rad jedan od »zajedničkih postupaka«. ESB je odgovoran za te postupke za sve institucije u europodručju, tj. i za značajne i za manje značajne institucije. ESB i nacionalna nadzorna tijela postupaju u različitim fazama tih postupaka. U zajedničkom postupku ulogu ulazne točke za sve zahtjeve ima nacionalno nadzorno tijelo države u kojoj će se banka nalaziti bez obzira na to jesu li ispunjeni kriteriji značajnosti. Rad nadzornih tijela usklađen je od samog početka kako bi se osiguralo da se sve odvija glatko i pravodobno. Nacionalna nadzorna tijela i ESB blisko surađuju tijekom cijelog postupka, koji se provodi za sve nadzirane kreditne institucije i završava ESB‑ovom odlukom.

Stoga se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad uvijek dostavlja izravno odgovarajućem nacionalnom nadzornom tijelu radi pokretanja zajedničkog postupka. U skladu s člankom 22. direktive o kapitalnim zahtjevima IV (CRD IV) tako treba postupiti i u vezi sa stjecanjem kvalificiranih udjela u nekoj banci.

Zajednički postupci

Treba li zatražiti novo ili dodatno odobrenje u slučaju širenja poslovnih aktivnosti?

Treba li banka koja planira proširiti poslovne aktivnosti podnijeti zahtjev za novo ili dodatno odobrenje ovisi o mnogim čimbenicima. Među ostalim, to može ovisiti o nacionalnim zahtjevima te obliku i opsegu odobrenja za rad koje je već dobiveno od nadležnog tijela, što se može razlikovati među državama članicama sudionicama. Kada banka namjerava proširiti poslovne aktivnosti, treba se obratiti ESB‑u i/ili nacionalnom nadležnom tijelu, ovisno o tome je li riječ o značajnoj ili manje značajnoj instituciji, kako bi se utvrdilo treba li joj novo ili dodatno odobrenje.

Bez obzira na to treba li im odobrenje, od banaka koje šire aktivnosti očekuje se da će rano i proaktivno upoznati nadzorna tijela sa svojim planovima i obavijestiti ih o tome kako će osigurati postojanje adekvatnih sustava i kontrola za upravljanje tim novim poslovnim aktivnostima. Sve zahtjeve povezane s odobrenjem treba, naravno, kontinuirano ispunjavati.

Možemo li se obratiti ESB‑u odnosno nacionalnom nadzornom tijelu u sklopu priprema za podnošenje zahtjeva, premda još nemamo potpunu dokumentaciju zahtjeva?

Da, možete. ESB i nacionalna nadzorna tijela smatraju korisnima pripremne razgovore s bankama koje žele poslovati ili proširiti svoje aktivnosti u europodručju. Takvi su razgovori o pitanjima povezanima s podnošenjem zahtjeva korisni čim su određeni ključni elementi i odabrane opcije plana pretvorbe ili reorganizacije. U svakom slučaju, ESB i nacionalna nadzorna tijela počinju komunicirati o takvim zahtjevima već u ranoj fazi postupka kako bi osigurali njegovo glatko odvijanje.

Je li moguće podnijeti zahtjev za odobrenje premda pravna osoba za koju se odobrenje traži još nije osnovana?

Da, moguće je. ESB će razmotriti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad i u situaciji kada još nema dokumentacije o postojanju društva za koje se očekuje izdavanje odobrenja. No takvu dokumentaciju treba dostaviti tijekom razdoblja procjene zahtjeva.

Napominjemo da je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo dodatno odredilo potrebne informacije u sklopu zahtjeva kreditnih institucija za odobrenje u nacrtu regulatornih tehničkih standarda objavljenom 14. srpnja 2017., koje Europska komisija treba donijeti u skladu s člankom 8. stavkom 2. CRD‑a IV. Stoga bi se opisana praksa ESB‑a mogla mijenjati radi usklađenja s mjerodavnom uredbom kada se ta uredba počne primjenjivati.

Koliko dugo traje postupak izdavanja odobrenja? Možemo li pretpostaviti da će to razdoblje biti kraće ako je riječ o zahtjevu za produljenje postojećeg odobrenja?

Od trenutka kada podnositelj zahtjeva dostavi potpun zahtjev do odluke o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad obično prođe šest mjeseci. To razdoblje može biti kraće kada podnositelj zahtjeva traži produljenje postojećeg odobrenja ako nacionalni okvir dopušta takvo produljenje i nema dvojbi povezanih s nadzorom postojećeg subjekta u sklopu SSM‑a. U svakom slučaju odluka mora biti donesena u roku od 12 mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva. (Za detaljne informacije o zajedničkim postupcima vidi članke 14. i 15. uredbe o SSM‑u te Dio V. okvirne uredbe o SSM-u.) U svakom slučaju, kako biste pridonijeli brzoj obradi zahtjeva ključno je da odmah dostavite potpunu, visokokvalitetnu dokumentaciju. Prema tome, važna je interna priprema sve odgovarajuće dokumentacije prije podnošenja zahtjeva. Institucije bi trebale predvidjeti dovoljno vremena za pripremu dokumentacije zahtjeva.

Odobrenja

Vodič za procjenu zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

Ovise li trajanje i kriteriji procjene zahtjeva o državi europodručja koja je odabrana kao lokacija?

Ne ovise. Svi zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad obrađuju se gore opisanim zajedničkim postupkom bez obzira na to u kojoj je državi zahtjev podnesen (vidi i pitanje o podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad).

Koji je rok za početak poslovanja po izdavanju odobrenja za rad?

Općenito govoreći, prema članku 18. stavku (a) CRD‑a IV nadležna tijela mogu oduzeti odobrenje za rad koje je izdano kreditnoj instituciji, među ostalim, ako nije upotrijebila odobrenje, odnosno počela poslovati, u roku od 12 mjeseci od izdavanja odobrenja. Međutim, ovisno o državi članici rok za početak poslovanja po izdavanju odobrenja može biti dulji ili kraći. U svakom slučaju banke bi u postupku odobrenja trebale jasno reći kada planiraju početi poslovanje. Osim toga, banke moraju izložiti strategiju iz koje se jasno vidi kako namjeravaju provesti poslovni plan i stvoriti odgovarajući sustav kontrole rizika.

Što će se dogoditi ako odluka o restrukturiranju grupe dovede do promjene u udjelima banke koju ESB izravno nadzire? Trebamo li izravno obavijestiti ESB?

Za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u nekoj kreditnoj instituciji, kako su definirani u direktivi o kapitalnim zahtjevima, potrebno je prethodno odobrenje ESB‑a. Postupak procjene je, kao i postupak procjene zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, zajednički postupak. Stoga je nacionalno nadzorno tijelo ulazna točka za dostavljanje obavijesti. ESB će blisko surađivati i savjetovati se s nacionalnim nadzornim tijelom i potom donijeti nadzornu odluku o stjecanju udjela. Da bi proces tekao glatko, podnositelji obavijesti trebali bi razmotriti mogućnost da s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelom i ESB‑om uspostave dijalog prije službenog podnošenja obavijesti.

Što će se dogoditi poslije Brexita s podružnicom koju kreditna institucija sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini ima u europodručju?

Općenito govoreći, u skladu s člankom 8. CRD‑a IV kreditna institucija mora dobiti odobrenje za rad prije početka poslovanja. Kada Ujedinjena Kraljevina iziđe iz EU-a, podružnice koje kreditna institucija sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini ima u europodručju mogle bi izgubiti prava povezana s jedinstvenom putovnicom, zbog čega im više neće biti dopušteno da posluju u EU-u. Kako bi mogle nastaviti s uređenim aktivnostima, te će institucije morati steći odgovarajuće odobrenje.

Naša se banka nalazi u europodručju, ali trenutačno posluje i u Ujedinjenoj Kraljevini, u kojoj ima podružnicu. U ožujku je ESB donio odluke kojima se odobrava osnivanje (ili zadržavanje) podružnice u Ujedinjenoj Kraljevini kada ona postane »treća zemlja«. Što odgoda Brexita znači za ta odobrenja?

Kada Ujedinjena Kraljevina iziđe iz EU‑a, kreditne institucije s poslovnim nastanom u europodručju više neće imati prava povezana s jedinstvenom putovnicom za pristup tržištu Ujedinjene Kraljevine. Postojeće podružnice postat će podružnice u »trećoj zemlji«. Budući da nacionalno pravo većine država europodručja zahtijeva prethodno odobrenje matičnog nadzornog tijela za osnivanje podružnice u trećoj zemlji, značajne banke podnijele su ESB‑u zahtjev za takvo odobrenje kako bi njihova podružnica u Ujedinjenoj Kraljevini i dalje mogla poslovati.

Odluke koje je ESB donio o tom pitanju stupit će na snagu kada Ujedinjena Kraljevina postane treća zemlja. Kada se bude znao datum tog događaja, ESB će za svaku pojedinačnu banku ocijeniti treba li odluke povući ili izmijeniti, na primjer ovisno o tome je li se situacija banke promijenila ili o tome u kojoj je mjeri banka ostvarila ciljni model poslovanja.

Time se ne dovodi u pitanje obveza banaka da zatraže i odobrenje od odgovarajućih tijela domaćina, odnosno Ujedinjene Kraljevine.

Unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima

Bi li ESB prihvatio poslovni model u kojem banka posluje, i provodi transakcije na tržištu kapitala, u europodručju služeći se pritom i dalje infrastrukturom, stručnim znanjem i mehanizmima na razini grupe (npr. centraliziranom funkcijom upravljanja rizicima) u trećoj zemlji?

Banke u europodručju trebale bi biti sposobne upravljati svim značajnim rizicima koji bi mogli utjecati na njih neovisno i na lokalnoj razini. Osim toga, trebale bi kontrolirati bilancu i sve izloženosti. Trebale bi moći izravno i neovisno odgovarati na moguće upite ESB‑a ili nacionalnih nadzornih tijela o svim aktivnostima koje na njih utječu te brzo pružati informacije. Mehanizmi upravljanja uopće i upravljanja rizicima morali bi biti razmjerni naravi, opsegu i složenosti poslova te biti u potpunosti usklađeni s europskim zakonodavstvom. Osnivanje fiktivne institucije nije prihvatljivo.

Nadzorna očekivanja povezana s modelima knjiženja

Koji su zahtjevi povezani sa zaposlenicima banaka?

Općenito govoreći, kreditne institucije moraju osigurati da je u nadziranom subjektu dovoljan broj zaposlenika za provedbu operacija, uključujući zaposlenike na području upravljanja rizicima i u jedinici za trgovanje.

Ako banke namjeravaju dati, privremeno ili trajno, višestruke uloge zaposlenicima, npr. zaposlenicima koji rade u više jedinica, ESB i nacionalna tijela provest će temeljitu procjenu kako bi osigurali da zaposlenici provode dovoljno vremena u tim funkcijama u nadziranoj banci. Organizacijska struktura ne bi smjela ugrožavati jasnoću linija izvješćivanja i odgovornosti unutar nadziranog subjekta ni prouzročiti moguće sukobe interesa. Banke moraju ustanoviti lokalne neovisne funkcije i kontrole o čijem se radu podnose izvješća lokalnoj upravi, na primjer na područjima kontrole rizika, usklađenosti s propisima i unutarnje revizije. Određene ključne uloge ne bi se smjele povjeravati zaposlenicima koji imaju i druge uloge.

Važno je da upravljačko tijelo posveti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika. Upravljačko tijelo mora biti aktivno uključeno u upravljanje svim značajnim rizicima te u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike te mora za te potrebe osigurati odgovarajuće resurse. Institucije moraju imati i funkciju upravljanja rizicima koja je neovisna od operativnih funkcija i ima dovoljne ovlasti, veličinu, resurse i pristup upravljačkom tijelu.

Možemo li poslije Brexita nastaviti pružati usluge klijentima u EU‑u iz londonske podružnice?

ESB i nacionalna nadzorna tijela smatraju da je svrha podružnica u trećim zemljama zadovoljavanje lokalnih potreba. ESB i nacionalna nadzorna tijela očekuju da podružnice u trećim zemljama neće obavljati ključne funkcije za kreditnu instituciju ili pružati usluge klijentima u Europskoj uniji.

Banke bi u planovima za Brexit trebale objasniti ulogu podružnica u trećim zemljama i Ujedinjenoj Kraljevini, odnosno pružiti detaljne informacije o aktivnostima podružnice, njezinoj organizacijskoj strukturi i geografskoj distribuciji klijenata, osobama koje su odgovorne za upravljanje podružnicom te dati eventualne prijedloge o višestrukim ulogama koji se odnose na druge jedinice grupe.

Možemo li započeti s bankovnim aktivnostima u državi europodručja ako sve što je potrebno još nije ostvareno, ali prema planu bi uskoro trebalo biti?

Preduvjeti za dobar rad banke moraju postojati prije nego što institucija počne obavljati bankovne aktivnosti u europodručju.

To je polazna točka, ali moguće je da institucija koja razvija aktivnosti istodobno stvara dodatne lokalne kapacitete i rješenja. Takva rješenja nadzorno tijelo može odobriti na pojedinačnoj osnovi i ovisno o tome je li rješenje usklađeno s poslovnim planom banke. Svako rješenje mora se zasnivati na realističnom i detaljnom poslovnom planu razvoja takvih kapaciteta, koji treba uključiti u zahtjev za izdavanje odobrenja. U obzir treba uzeti sljedeće: opseg planiranih aktivnosti i povezane rizike; politiku knjiženja i diversifikaciju drugih ugovornih stranaka u trgovinskim transakcijama ili poslovima zaštite od rizika; premještanje resursa; profitabilnost subjekta u SSM‑u; sposobnost izvještavanja i IT infrastrukturu.

Rješenja nipošto ne smiju ugroziti dobro unutarnje upravljanje ni pouzdano i učinkovito upravljanje rizicima i ne smiju prouzročiti da kapaciteti i kontrole »zaostaju za poslovima«.

Prihvaća li ESB upotrebu modela naizmjeničnog knjiženja transakcija? Kakva su vaša očekivanja kada je riječ općenito o modelima knjiženja u bankama?

Bez obzira na eventualna privremena rješenja o kojima pojedinačne banke s poslovnim nastanom u europodručju mogu postići dogovor s nadzornim tijelom, ESB i nacionalna nadzorna tijela od njih očekuju da imaju dovoljno kapaciteta (uključujući lokalnu infrastrukturu, zaposlenike i funkcije upravljanja rizicima) za lokalno upravljanje svim značajnim rizicima.

Kada je riječ o »modelima naizmjeničnog knjiženja transakcija«, ESB i nacionalna nadzorna tijela očekuju (i u mogućim prijelaznim rješenjima koja budu dopuštena na pojedinačnoj osnovi) da se dijelom rizika koji proizlazi iz svih značajnih proizvodnih linija lokalno upravlja i da ga se lokalno kontrolira. Kada je riječ o tržišnom riziku, to bi moglo značiti da s vremenom trebaju uspostaviti stalne lokalne trgovinske kapacitete i lokalne odbore za rizike te provoditi trgovinske transakcije i poslove zaštite od rizika s diversificiranim skupom vanjskih drugih ugovornih strana. Posebni zahtjevi i moguća prijelazna razdoblja ovisit će, među ostalim, o strukturi modela knjiženja, značajnosti i složenosti poslova, razini izloženosti unutar grupe te temeljnim ugovornim odnosima i unutarnjim rješenjima.

Kako se ocjenjuju modeli knjiženja? Koja su nadzorna očekivanja povezana s naizmjeničnim knjiženjem?

ESB i nacionalna nadzorna tijela ocjenjuju praksu knjiženja (uključujući naizmjenično knjiženje i knjiženje na daljinu) te povezane rizike po primitku zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i u sklopu kontinuiranog nadzora (praćenje). Modeli knjiženja banaka koje dolaze u europodručje i postojećih banaka ne bi smjeli stvoriti fiktivne institucije ni prouzročiti oslanjanje na pružanje usluga iz subjekata u trećim zemljama ili prepreke brzoj provedbi mjera oporavka. Od banaka se osim toga očekuje sposobnost da u dovoljnoj mjeri samostalno posluju, odnosno da posluju bez potpore grupe. U sklopu ocjene modela knjiženja ESB i nacionalna nadzorna tijela procjenjuju u kojoj mjeri banke zadovoljavaju odnosno planiraju zadovoljiti ta nadzorna očekivanja.

Naime, ESB i nacionalna nadzorna tijela procjenjuju jesu li banke provele odnosno planiraju li provesti odgovarajuće lokalne okvire za upravljanje općenito i upravljanje rizicima te zaposliti zaposlenike na području utvrđivanja rizika koji nastaju lokalno i upravljanja njima. Posebna pozornost posvetit će se pitanju jesu li lokalni okvir za upravljanje i infrastruktura ljudskih potencijala banke te njezini kapaciteti upravljanja rizicima primjereni i razmjerni njezinim aktivnostima trgovanja, strategijama za zaštitu od rizika i sposobnosti za zaštitu od rizika diversifikacijom drugih ugovornih strana, planiranoj razini pristupa infrastrukuri financijskog tržišta, razini transakcija i izloženosti unutar grupe i povezanim unutarnjim rješenjima te koncentraciji drugih ugovornih strana i drugim velikim izloženostima.

Nadzorna očekivanja u pogledu modela knjiženja primjenjuju se razmjerno, ovisno o značajnosti i složenosti aktivnosti pojedinačne institucije. To znači veća nadzorna očekivanja od velikih banaka s velikim stupnjem međusobne povezanosti i složenim operacijama na tržištu kapitala te odgovarajuće procjene.

Kakva su vaša nadzorna očekivanja u vezi s eksternalizacijom? Koje funkcije i usluge bi banke europodručja mogle eksternalizirati?

ESB i nacionalna nadzorna tijela od nadziranih banaka očekuju da imaju »pouzdane mehanizme kontrole rizika« u subjektima s poslovnim nastanom u europodručju. Tim bi se mehanizmima trebalo osigurati da upravljačka tijela subjekta na odgovarajući način prate provedbu sporazuma o eksternalizaciji unutar ili izvan grupe te da je eksternalizacija potpuno u skladu s regulatornim zahtjevima.

Osim toga, eksternalizacija funkcija ili usluga ne smije ugroziti operativnu neovisnost nadzirane banke i moraju biti ustanovljeni i redovito testirani odgovarajući postupci za nepredvidive događaje kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja subjekta. Ključno je i to da se sporazumima o eksternalizaciji predvidi lokalno vodstvo i da se nadzornim tijelima omogući pristup potpunim informacijama te provedba inspekcije pružatelja usluge.

Općenito govoreći, ESB i nacionalna nadzorna tijela provjeravat će i ocjenjivati modalitete eksternalizacije od slučaja do slučaja.

Planiranje oporavka

Utječe li izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a na planiranje oporavka institucija u europodručju? Koji su zahtjevi povezani s planiranjem oporavka za novoosnovane banke u europodručju?

U planovima oporavka kreditne institucije u europodručju moraju na odgovarajući način uzeti u obzir rizike koji proizlaze iz Brexita u matičnoj državi i inozemstvu. U skladu s člankom 7. stavkom 1. direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD), matična društva u EU‑u izrađuju plan oporavka grupe na najvišoj razini konsolidacije unutar EU‑a. Nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a prestat će vrijediti planovi oporavka koje je izradila institucija iz Ujedinjene Kraljevine kao matično društvo podgrupe u EU‑u. Kada Ujedinjena Kraljevina iziđe iz EU‑a, novim planom oporavka matičnog društva u EU-u treba obuhvatiti samo operacije banke u EU-u i objasniti moguće međudjelovanje s operacijama u Ujedinjenoj Kraljevini.

Novoodobrene kreditne institucije i postojeće banke koje planiraju znatno proširiti aktivnosti morat će sastaviti plan oporavka u EU‑u u skladu s direktivom o oporavku i sanaciji banaka. U planu se trebaju uzeti u obzir obveze koje je odredilo odgovarajuće nadležno tijelo i treba ga sastaviti u odgovarajućem vremenskom roku, odnosno u roku od tri do šest mjeseci od početka poslovanja. Dokumentacija koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora sadržavati jasan i detaljan projektni plan iz kojeg je vidljivo kako upravljačko tijelo institucije namjerava ispuniti te zahtjeve u spomenutom vremenskom roku.

Po potrebi i prije samog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a, bilo bi dobro kada bi institucije sa značajnom izloženošću prema Ujedinjenoj Kraljevini posuvremenile svoje planove oporavka i u njima

  • objasnile kako će Brexit utjecati na (a) njihovu sposobnost da ostvare opcije oporavka, (b) njihovu stratešku analizu i (c) pokazatelje plana oporavka
  • dale pregled odgovarajućih pripremnih mjera za smanjenje utvrđenih rizika, uključujući planirane izmjene strukture grupe.

Interni modeli

Hoće li ESB priznati postojeća odobrenja za interne modele dobivena od tijela u trećim zemljama?

Priznavanje takvih odobrenja za interne modele ne smatra se mogućim prema aktualnom pravnom okviru.

Prema CRR‑u, za (daljnju) upotrebu internih modela

  • u novoosnovanoj banci u europodručju
  • u postojećoj banci koja namjerava mijenjati temeljne portfelje (npr. obuhvatiti dodatne portfelje internim modelom)

potrebno je da banka podnese novi zahtjev za odobrenje.

Kako će ESB procjenjivati interne modele u slučaju premještanja ili restrukturiranja bankovne grupe?

Zbog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije postojat će ograničeno razdoblje tijekom kojeg nove banke u europodručju koje se šire ili premještaju iz Ujedinjene Kraljevine mogu upotrebljavati interne modele koje ESB još nije odobrio.

Takav dogovor moguć je samo ako su zadovoljeni sljedeći strogi uvjeti.

Prvo, nadzorno tijelo Ujedinjene Kraljevine odobrilo je interne modele, a opseg i sadržaj tog odobrenja na konsolidiranoj razini odgovara portfeljima koji će postojati u novom odnosno proširenom subjektu. Osim toga, pomno ćemo razmotriti eventualne dodatne komentare nadzornog tijela Ujedinjene Kraljevine o kvaliteti modela.

Drugo, banke su podnijele zahtjev za odobrenje internog modela u europodručju.

Treće, u skladu s načelom razmjernosti nadzora, određene provjere možemo provesti ranije i poduzeti odgovarajuće korake ako se utvrdi postojanje manjkavosti. Na primjer, možemo razmotriti čimbenike poput značajnosti imovine obuhvaćene modelom, vremena koje je proteklo od odobrenja modela i rezultata unutarnje validacije i revizije. Kada ESB preuzme izravni nadzor banke jer je postala značajna, a nacionalno nadzorno tijelo već je utvrdilo i rješavalo pitanje manjkavosti internih modela banke prilikom ocjene premještanja u europodručje ili širenja portfelja, eventualne mjere koje je nacionalno nadzorno tijelo već donijelo ostaju na snazi i nakon što ESB preuzme izravni nadzor.

Time se ne dovode u pitanje eventualne buduće nadzorne mjere koje bi ESB mogao poduzeti, uključujući, po potrebi, zahtjev da banka primjenjuje standardizirani pristup u određivanju kapitalnih zahtjeva prvog stupa dok je ESB ne obavijesti o konačnoj odluci o upotrebi internih modela.

Ograničeno razdoblje tijekom kojeg banke mogu upotrebljavati interne modele koje ESB još nije odobrio prestaje najkasnije 30. lipnja 2022. odnosno u trenutku kada ESB odobri modele koje banka upotrebljava ili uskrati odobrenje za njih.

Interni modeli

Pitanja povezana s kontinuiranim nadzorom

EBA je u listopadu 2017. objavila Mišljenje o pitanjima povezanima s Brexitom kako bi se osigurala dosljedna primjena prava EU-a na poduzeća koja žele poslovati ili proširiti aktivnosti u EU-u bez Ujedinjene Kraljevine. Hoće li taj EBA-in dokument prouzročiti neke promjene?

EBA-ino Mišljenje o pitanjima povezanima s Brexitom sadržava načela povezana s mnogim temama o kojima se govori i u ovim Čestim pitanjima. Stajališta ESB-a u skladu su s tim načelima.

Na primjer, ESB se slaže da je potrebno održavati visoke standarde izdavanja odobrenja i planira bez odstupanja provoditi temeljite procjene zahtjeva. Institucijama neće biti dopušteno da eksternaliziraju aktivnosti u mjeri koja bi značila da posluju kao fiktivna društva i morat će imati lokalne kapacitete za utvrđivanje rizika i upravljanje rizicima. Stajalište ESB‑a u pogledu internih modela također je u skladu sa svim EBA‑inim načelima. Primjerice, institucije koje traže dodatna odobrenja za upotrebu internih modela moraju podnijeti odgovarajuće zahtjeve i nadležna tijela EU-a bez Ujedinjene Kraljevine mogu se isprva osloniti na procjene tijela Ujedinjene Kraljevine, ali potom bi trebala provesti provjeru.

Kada je riječ o nadzornim mogućnostima i diskrecijskim pravima u skladu s paketom CRD IV, kojih se pravila moramo pridržavati ako se premjestimo u državu europodručja?

Ako je riječ o značajnoj instituciji, podliježete ESB‑ovoj politici o nadzornim mogućnostima i diskrecijskim pravima prema pravu EU‑a. Ta je politika u skladu s uredbom i Vodičem ESB‑a o mogućnostima i diskrecijskim pravima, koji se primjenjuju od 2016.

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve i dosljedna primjena visokih nadzornih standarda u cijelom europodručju, odlučeno je da će se uskladiti i upotreba mogućnosti i diskrecijskih prava za manje značajne institucije. Konačni pravni instrumenti objavljeni su 13. travnja 2017.

Kako se postupa prema velikim izloženostima unutar grupe?

Sve banke izravno primjenjuju opći okvir o velikim izloženostima određen uredbom o kapitalnim zahtjevima. Kada je riječ posebno o mogućem izuzimanju velike izloženosti unutar grupe ili mreže u europodručju, treba provjeriti je li država u kojoj se nalazite donijela nacionalne zakone o izuzimanju velikih izloženosti unutar grupe, koristeći se diskrecijskim pravom za prijelazno razdoblje iz članka 493. stavka 3. CRR‑a.

  • U tom ste slučaju dužni poštovati nacionalne zakone. Ti će zakoni biti uzeti u obzir prilikom procjene velikih izloženosti unutar grupe za koje subjekt želi da budu izuzete od primjene ograničenja velikih izloženosti prema CRR‑u.
  • Ako država to nije učinila, dužni ste poštovati aktualnu politiku ESB‑a o korištenju tim diskrecijskim pravom. Ta je politika u skladu sa spomenutom uredbom ESB‑a o mogućnostima i diskrecijskim pravima (vidi članak 9. i Prilog I.). S obzirom na moguće povećanje opsega i važnosti izloženosti prema subjektima u trećim zemljama, ESB i nacionalna nadzorna tijela razmatraju mogućnost uvođenja nadzorne kontrole prije odobravanja izuzeća od primjene ograničenja.

Pregled različitih pravila koja se primjenjuju u državama europodručja

Nacionalna primjena ograničenja velikih izloženosti*
Uredba ESB‑a o mogućnostima i diskrecijskim pravima primjenjuje se u državama koje se koriste diskrecijskim pravom u skladu s člankom 400. stavkom 2. CRR‑a. Uredba ESB‑a o mogućnostima i diskrecijskim pravima ne primjenjuje se u državama koje se koriste diskrecijskim pravom u skladu s člankom 493. stavkom 3. CRR‑a.
IE, NL, SK, LT, EL, CY, SI, LV AT, FR, LU, ES, PT, IT , MT, FI, EE, BE, DE

* Informacije za drugo tromjesečje 2015.

Kako se provodi postupak nadzorne provjere? (drugi stup Bazelskog odbora za nadzor banaka)? Hoće li matična institucija u trećoj zemlji biti obuhvaćena mjerama koje su donijeli ESB ili nacionalno tijelo?

Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) zasniva se na opsegu bonitetne konsolidacije unutar EU-a i provodi se uzimajući u obzir konsolidiranu razinu grupe na razini EU‑a, procjenjujući tako financijsko stanje i rizike svih subjekata u grupi. To znači da će SREP za nadziranu banku obuhvatiti matičnu instituciju u EU‑u, ali ne i matičnu instituciju nadzirane grupe u trećoj zemlji. ESB određuje zahtjeve SREP‑a za značajne bankovne grupe u europodručju. Ako se krajnje matično društvo u EU‑u nalazi u državi članici koja nije sudionica, za odluku na temelju SREP‑a na razini grupe bit će odgovorno nadležno tijelo te države EU‑a.

Nadzorna provjera (SREP)

Europska komisija objavila je prijedlog izmjena uredbe o kapitalnim zahtjevima i direktive o kapitalnim zahtjevima. Kakvo je mišljenje ESB‑a o tom prijedlogu, posebno o pravilima koja se odnose na bankovne grupe u trećim zemljama?

ESB je vrlo pomno ocijenio taj prijedlog i potom 31. siječnja 2018. u Službenom listu Europske unije objavio Mišljenje ESB‑a.

Namjeravate li objaviti dodatne upute o nadzornim pitanjima?

ESB bi mogao objaviti nova i/ili posuvremenjena Česta pitanja o nadzornim pitanjima na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Kontakt

Kome se banke mogu obratiti s pitanjima?

Molimo vas da pitanja pošaljete na e-adresu RelocationFAQs@ecb.europa.eu.