Bankovna unija i Europski sustav financijskog nadzora
NA OVOJ STRANICI
Što je bankovna unija?
Bankovna unija institucionalni je okvir kojim se želi postići da europske banke posluju u skladu s jedinstvenim skupom pravila. Sastoji se od jedinstvenog nadzornog mehanizma, jedinstvenog sanacijskog mehanizma i usklađenih nacionalnih sustava osiguranja depozita.
Zašto nam je potrebna bankovna unija?
Financijska kriza 2008. i kriza državnog duga koja je uslijedila razotkrile su slabosti u europskom bankarskom sektoru. Stoga je stvorena bankovna unija, ključan korak prema snažnijem, ujedinjenijem i transparentnijem bankovnom sustavu, što znači i prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji.
Kako postići veću integriranost bankarskog sektora?
- Treba uspostaviti europski sustav osiguranja depozita. Deponentima u cijelom europodručju pružilo bi se snažnije i ujednačenije osiguranje. Istodobno bi se pridonijelo poticanju prekogranične potražnje.
- Treba poduprijeti prekograničnu konsolidaciju. Bankama bi se omogućila veća troškovna učinkovitost i diversifikacija izloženosti riziku. Poželi li banka u državi sudionici bankovne unije steći velik udjel u drugoj banci ili provesti spajanje, mora za to dobiti odobrenje ESB‑a u ulozi tijela za europski nadzor banaka. Taj veliki udjel nazivamo kvalificirani udjel.
Što je Europski sustav financijskog nadzora?
Europski sustav financijskog nadzora mreža je kojom se želi postići dosljedan i primjeren financijski nadzor u cijeloj Europi. U njezinu su središtu europska nadzorna tijela, Europski odbor za sistemske rizike i nacionalna nadzorna tijela.
Postoje tri europska nadzorna tijela:
- Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
- Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje
- Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala.
ESB je tijelo za europski nadzor banaka. Blisko surađuje sa svim trima europskim nadzornim tijelima, posebno s EBA‑om.
Čime se bavi Europski sustav financijskog nadzora?
Europski sustav financijskog nadzora obuhvaća makrobonitetni i mikrobonitetni nadzor.
| Makrobonitetni nadzor | Mikrobonitetni nadzor | |
|---|---|---|
| O čemu je riječ? | nadzor financijskog sustava u cjelini kako bi se spriječili ili ublažili rizici za financijski sustav | nadzor pojedinačnih financijskih institucija, na primjer banaka, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova |
| Tko je odgovoran? | Europski odbor za sistemske rizike, čije je sjedište u uredima ESB‑a u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj | europska nadzorna tijela: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala |
| Kako se provodi? | Europski odbor za sistemske rizike utvrđuje sistemske rizike te izdaje upozorenja i preporuke za njihovo smanjivanje. To čini u suradnji s europskim nadzornim tijelima i međunarodnim organizacijama. | Europska nadzorna tijela rade na usklađivanju financijskog nadzora u EU‑u utvrđivanjem jedinstvenih pravila, odnosno skupa bonitetnih standarda za financijske institucije. Osim toga, brinu se da se ta pravila dosljedno primjenjuju kako bi se stvorili jednaki uvjeti za sve. |