Bankovna unija i Europski sustav financijskog nadzora
NA OVOJ STRANICI
Bankovna unija
Bankovna unija važan je korak prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Ona omogućuje dosljednu primjenu pravila EU‑a koja se odnose na banke u državama sudionicama. Novi alati i postupci odlučivanja olakšavaju stvaranje jedinstvenog tržišta za banke, koje će biti transparentnije i sigurnije.
Zašto bankovna unija?
Potreba za bankovnom unijom proizašla je iz financijske krize 2008. i iz krize državnog duga koja je uslijedila. Postalo je jasno da, posebno u monetarnim unijama kao što je europodručje, problemi čiji uzrok leži u bliskim vezama između bankarskog sektora i financija javnog sektora mogu lako prijeći nacionalne granice i prouzročiti financijske poteškoće u drugim državama EU-a.
| transparentnijim | dosljednom primjenom zajedničkih pravila i administrativnih standarda za nadzor, oporavak i sanaciju banaka |
|---|---|
| jedinstvenim | jednakim pristupom nacionalnim i prekograničnim bankarskim aktivnostima i odvajanjem financijskog zdravlja banaka od država u kojima se nalaze |
| sigurnijim | pravodobnom intervencijom u slučaju da se banka nađe u poteškoćama kako bi se spriječila njezina propast i, ako je potrebno, učinkovitom sanacijom banaka. |
Elementi bankovne unije
Bankovna unija počiva na dvama stupovima:
- jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM)
- jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM).
Ta dva stupa temelje se na jedinstvenim pravilima, koja se odnose na sve države EU-a.
Jedinstveni nadzorni mehanizam
Jedinstveni nadzorni mehanizam nov je sustav nadzora banaka za Europu. Čine ga ESB i nacionalna nadzorna tijela država sudionica.
Jedinstveni nadzorni mehanizamJedinstveni sanacijski mehanizam
Glavni je cilj jedinstvenog sanacijskog mehanizma učinkovita sanacija banaka koje propadaju uz minimalne troškove za porezne obveznike i za realno gospodarstvo. Jedinstveni sanacijski odbor omogućit će hitro donošenje odluka, tako da će biti moguće sanirati banku tijekom vikenda. ESB će, kao nadzorno tijelo, imati važnu ulogu pri donošenju odluke kojom se utvrđuje propada li određena banka ili je vjerojatno da će propasti.
Jedinstvenim fondom za sanaciju, koji će banke financirati svojim prilozima, plaćat će se sanacijske mjere.
Jedinstveni sanacijski mehanizamJedinstvena pravila
Riječ je o pravnim i administrativnim standardima za učinkovitije uređivanje i nadziranje financijskog sektora te upravljanje tim sektorom u svim državama EU‑a. Sadržavaju, među ostalim, pravila o kapitalnim zahtjevima, postupcima oporavka i sanacije te uspostavi i funkcioniranju sustava usklađenih nacionalnih sustava osiguranja depozita.
Paket zakona EU‑a u okviru jedinstvenih pravila odnosi se na sve države EU‑a. Bankovnom unijom postiže se dosljedna primjena tih pravila u cijelom europodručju i u ostalim državama sudionicama.
Europski sustav financijskog nadzora
Europski sustav financijskog nadzora (ESFS) mreža je koja povezuje tri europska nadzorna tijela, Europski odbor za sistemske rizike i nacionalna nadzorna tijela. Osnovni mu je cilj dosljednost i primjerenost financijskog nadzora u cijelom EU‑u.
Kao nadzorno tijelo za banke, ESB blisko surađuje s europskim nadzornim tijelima, osobito s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA).
ESFS obuhvaća makrobonitetni i mikrobonitetni nadzor.
Makrobonitetni nadzor
Makrobonitetni nadzor uključuje nadzor nad financijskim sustavom u cjelini. Glavna mu je zadaća spriječiti ili smanjiti rizike za financijski sustav.
Europski odbor za sistemske rizike
Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB) povjerena je zadaća makrobonitetnog nadzora nad financijskim sustavom EU‑a.
Premda ESRB nije dio ESB‑a, sjedište mu je u prostorijama ESB‑a u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj i Tajništvo ESRB‑a u okviru je ESB‑a.
Zadaće
Glavne zadaće ESRB‑a su:
- prikupljanje i analiza važnih informacija kako bi se utvrdili sistemski rizici
- izdavanje upozorenja kada ocijeni da su sistemski rizici značajni
- izdavanje preporuka za odgovor na utvrđene rizike
- praćenje daljnjih aktivnosti na temelju upozorenja i preporuka
- suradnja s europskim nadzornim tijelima i međunarodnim forumima te usklađivanje rada s njima.
Sastav
Predsjednik ESB‑a ujedno je i predsjednik ESRB‑a.
ESRB okuplja predstavnike nacionalnih središnjih banaka država EU‑a i predsjednike triju europskih nadzornih tijela.
Europski odbor za sistemske rizikeMikrobonitetni nadzor
Mikrobonitetni nadzor odnosi se na nadzor pojedinačnih institucija, na primjer banaka, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.
Europska nadzorna tijela
Europska nadzorna tijela su:
- Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)
- Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)
- Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
Zadaće
Europska nadzorna tijela u prvom redu rade na usklađivanju financijskog nadzora u EU‑u tako što stvaraju jedinstvena pravila, odnosno skup bonitetnih standarda za pojedinačne financijske institucije. Ona pomažu da se postigne dosljedna primjena tih pravila kako bi se stvorili jednaki uvjeti za sve. Povjerena im je i zadaća procjene rizika i ranjivosti u financijskom sektoru.
Sastav
Svako tijelo ima predsjednika koji predstavlja organizaciju. Međutim, operativne odluke donose njihovi odbori nadzornih tijela, koje čine predstavnici nacionalnih nadzornih tijela svih država.
Zajednička tijela
Odbor za rješavanje žalbi
Odbor za rješavanje žalbi neovisno je tijelo sa zadaćom rješavanja žalbi onih na koje se odluke triju europskih nadzornih tijela odnose.
Čine ga šest članova i šest zamjenika, koje imenuju europska nadzorna tijela.
Zajednički odbor
Zajednički odbor europskih nadzornih tijela brine se za međusektorsku usklađenost u stvaranju i primjeni jedinstvenih pravila.
Predstavnici triju europskih nadzornih tijela sudjeluju u sastancima Zajedničkog odbora radi suradnje i redovite razmjene informacija.