Jedinstveni nadzorni mehanizam

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) naziv je sustava nadzora banaka u Europi. Čine ga ESB i nacionalna nadzorna tijela država sudionica.

Glavni su ciljevi europskog nadzora banaka:

• sigurnost i pouzdanost europskog bankovnog sustava
• doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti
• dosljednost nadzora.

Europski nadzor banaka, uz jedinstveni sanacijski mehanizam, čini jedan od dvaju stupova bankovne unije EU-a.

Bankovna unija

Zašto nam je potreban nadzor banaka na europskoj razini?

Financijska kriza posljednjih godina pokazala je kako se problemi financijskog sektora mogu brzo i silovito proširiti, posebno unutar monetarne unije, i kako takvi problemi izravno utječu na ljude u cijeloj Europi.

Svrha je nadzora banaka na europskoj razini pridonijeti obnovi povjerenja u europski bankarski sektor i povećati otpornost banaka.

Koja je uloga ESB-a?

ESB, kao neovisna institucija EU-a, nadgleda nadzor banaka iz europske perspektive tako što:

• uspostavlja zajednički pristup svakodnevnom nadzoru
• poduzima usklađene nadzorne radnje i korektivne mjere
• osigurava dosljednu primjenu propisa i nadzornih politika.

ESB je, u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima, odgovoran za učinkovito i dosljedno funkcioniranje europskog nadzora banaka.

Što nadzor banaka uključuje?

ESB je ovlašten:

• provoditi nadzorne provjere, nadzore i istrage na licu mjesta
• izdavati ili oduzimati odobrenja za rad bankama
• procjenjivati stjecanje kvalificiranih udjela od strane banaka i raspolaganje tim udjelima
• osiguravati usklađenost s bonitetnim pravilima EU-a
• postaviti više kapitalne zahtjeve (»zaštitne slojeve«) radi suprotstavljanja financijskim rizicima.

Nadzorni ciklus

Tko je pod nadzorom?

Izravno nadzirane banke

ESB izravno nadzire 110 značajnih banaka država sudionica. Te banke raspolažu s gotovo 82 % imovine bankarskog sektora u tim državama.

Odluka o tome smatra li se banka značajnom donosi se na temelju više kriterija.

Kriteriji za određivanje značajnosti

Trajni nadzor nad značajnim bankama obavljaju zajednički nadzorni timovi. Za svaku je značajnu banku zadužen jedan zajednički nadzorni tim, koji čine zaposlenici ESB-a i nacionalnog nadzornog tijela.

Zajednički nadzorni timovi

Neizravno nadzirane banke

Za banke koje se ne smatraju značajnima upotrebljava se izraz »manje značajne« institucije. Njih i dalje nadziru njihova nacionalna nadzorna tijela u bliskoj suradnji s ESB-om.

ESB se u bilo kojem trenutku može odlučiti za izravan nadzor bilo koje od tih banaka kako bi osigurao dosljednu primjenu visokih nadzornih standarda.

Koje države sudjeluju?

Sve države europodručja automatski sudjeluju u europskom nadzoru banaka.

Države članice EU-a čija valuta još nije euro također se mogu opredijeliti za sudjelovanje i »blisku suradnju« svojih nadzornih tijela s ESB-om. Takva suradnja uspostavljena je s Bugarskom i Hrvatskom, koje u europskom nadzoru banaka sudjeluju od listopada 2020.

Odluka ESB-a o postupku za uspostavljanje bliske suradnje

Suradnja s državama nesudionicama

Što se tiče država EU-a koje ne sudjeluju u europskom nadzoru banaka, ESB i odgovarajuća nacionalna nadzorna tijela mogu memorandumom o razumijevanju urediti međusobnu suradnju u vezi s nadzornim pitanjima.