Što je testiranje otpornosti na stres koje se provodi na razini EU‑a u 2025.? Koji je cilj testiranja?
U testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a cilj je, s pomoću podataka na kraju 2024., analizirati kako bi se kapitalna pozicija banke mogla razvijati u trogodišnjem razdoblju do kraja 2027. u osnovnom i u nepovoljnom scenariju. Nadzornim tijelima, bankama i drugim tržišnim sudionicima time se pruža zajednički analitički okvir za usporedbu i procjenu otpornosti banaka u EU‑u na gospodarske šokove specifične za pojedine države.
Na temelju rezultata testiranja otpornosti na stres ESB će u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) procijeniti potrebe pojedinačnih banaka za kapitalom u sklopu drugog stupa. Kvalitativni rezultati uporabit će se u dijelu SREP‑a koji se odnosi na upravljanje rizicima, što može utjecati na utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 requirement, P2R). Kvantitativni rezultati uporabit će se kao ključne informacije u utvrđivanju preporuke u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 guidance, P2G) i u utvrđivanju preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge.
Svrha je testiranja jačanje tržišne discipline objavljivanjem usklađenih i granularnih podataka na razini pojedinačnih banaka iz kojih je vidljivo kako zajednički šokovi utječu na bilance banaka. Nadzorna testiranja otpornosti na stres ne zamjenjuju unutarnja testiranja otpornosti na stres koja banke provode na temelju scenarija prilagođenih njihovim specifičnim profilima rizičnosti i ranjivostima.
Ciljevi su testiranja procijeniti otpornost banaka na nepovoljna tržišna kretanja primjenom dosljednog pristupa testiranju otpornosti na stres, pridonijeti ukupnom SREP‑u u cilju adekvatnosti kapitala i likvidnosti institucija, poticati sposobnost banaka da provode vlastita testiranja otpornosti na stres i upravljaju rizicima te povećati transparentnost proširenim objavama.
Kako se odabire uzorak banaka u europodručju u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a i usporednom testiranju otpornosti na stres koje provodi ESB?
Banke u europodručju koje sudjeluju u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a, koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (engl. European Banking Authority, EBA), odabiru se tako da uzorkom bude obuhvaćeno otprilike 75 % imovine banaka u europodručju. U uzorku su samo banke čija imovina ukupno iznosi najmanje 30 mlrd. EUR. Banke s posebnim poslovnim modelima mogu se iz njega isključiti ako se metodologija testiranja na razini EU‑a ne smatra prikladnom za procjenu njihove otpornosti i adekvatnosti njihova kapitala. EBA‑in uzorak za 2025. obuhvaća 51 banku u europodručju koja je pod izravnim nadzorom ESB‑a.
Usporedno s tim testiranjem ESB provodi vlastito testiranje otpornosti na stres u izravno nadziranim bankama koje zbog svoje manje veličine nisu uključene u EBA‑in uzorak. U 2025. u tom će usporednom testiranju sudjelovati 45 banaka.
Neke izravno nadzirane banke ne sudjeluju ni u jednom testiranju otpornosti na stres, na primjer društva kćeri ili podružnice banaka koje ne sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) a koje su uključene u testiranje na razini EU‑a. Iz testiranja mogu biti izostavljene i banke u postupku restrukturiranja, spajanja ili stjecanja.
Kada će ESB objaviti rezultate i koje će informacije biti dostupne?
Rezultati testiranja otpornosti na stres bit će objavljeni početkom kolovoza 2025.
EBA će objaviti granularne rezultate za pojedinačne banke koje sudjeluju u testiranju na razini EU‑a.
ESB će objaviti agregatne rezultate i odabrane informacije o pojedinačnim bankama koje sudjeluju u usporednom ESB‑ovu testiranju otpornosti na stres. Budući da su te banke manje od onih koje sudjeluju u testiranju na razini EU‑a, količina informacija objavljenih za taj uzorak bit će razmjerna veličini banaka.
Što će ESB poduzeti u vezi s bankama koje budu imale (velik) manjak u nepovoljnom scenariju?
Kao i prethodnih godina, testiranje otpornosti na stres u 2025. ne provodi se radi »prolaznih ili neprolaznih ocjena«, nego se rezultati testiranja rabe kao ključne informacije u SREP‑u za svaku banku. U praksi to znači da će se rezultati testiranja, posebno kada je riječ o smanjenju kapitala, uporabiti kao ishodište za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa, kako je propisano EBA‑inim smjernicama o SREP‑u i nadzornom testiranju otpornosti na stres.
Prema tome, banke s (velikim) smanjenjem kapitala u nepovoljnom scenariju trebale bi u pravilu očekivati višu razinu preporuke u sklopu drugog stupa u odnosu na banke s boljim rezultatima.
Ako veliko smanjenje kapitala upućuje na konkretne rizike na određenim područjima poslovanja, zajednički nadzorni timovi poduzimat će u skladu s tim daljnje ciljane nadzorne aktivnosti i, prema potrebi, mjere za pravilno upravljanje tim rizicima.
Kako se rezultati testiranja otpornosti na stres uključuju u SREP?
U SREP se uključuju i kvalitativni i kvantitativni rezultati testiranja otpornosti na stres.
- Kvalitativni rezultati
Testiranjem otpornosti na stres stječe se slika o rizicima i ranjivostima banaka te njihovoj sposobnosti upravljanja rizicima. Zajednički nadzorni timovi razmatraju različite činitelje kada procjenjuju unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima banaka u SREP‑u, što u konačnici utječe na izračun zahtjeva u sklopu drugog stupa. Ti činitelji uključuju, među ostalim, kvalitetu podataka, pravodobnost i točnost podataka te kvalitetu dostavljenih informacija. Osim toga, zajednički nadzorni timovi rabe kvantitativne parametre koji se generiraju izravno iz IT sustava kao mjerljive kriterije za procjenu poslovanja banaka u pogledu kvalitete podataka te pritom primjenjuju četverorazinski sustav ocjenjivanja. Mjeri se sposobnost banaka da ispune zahtjeve u vezi s podatcima i njihove reakcije tijekom testiranja otpornosti na stres. Zajednički nadzorni timovi provode i kvalitativnu procjenu poslovanja banaka u ciklusima osiguranja kvalitete tijekom testiranja otpornosti na stres.
- Kvantitativni rezultati
Metodologija za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa temelji se na pristupu koji se sastoji od dvaju koraka. U prvom koraku banka se razvrstava u razred prema najvećem smanjenju redovnog osnovnog kapitala u nadzornom testiranju otpornosti na stres. Razredi se temelje na nedavnim iskustvima nadzornih tijela, okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma za toleranciju rizika i težini scenarija testiranja otpornosti na stres. U drugom koraku zajednički nadzorni timovi na temelju stručne prosudbe prilagođavaju preporuku u sklopu drugog stupa idiosinkrastičnom profilu svake banke. Prilagodbe su u pravilu unutar raspona odgovarajućeg razreda, ali zajednički nadzorni timovi od toga mogu odstupiti u iznimnim slučajevima.
U SREP‑u u 2025. ESB će primijeniti i metodologiju za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa kako bi odgovorio na rizik prekomjerne financijske poluge. Cilj je te preporuke postići da banke imaju dovoljno regulatornog kapitala za apsorbiranje mogućih gubitaka koji proizlaze iz stresnih scenarija. Za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge ESB će kao ishodište uporabiti projekcije omjera financijske poluge u nepovoljnom scenariju testiranja otpornosti na stres i primijeniti pristup koji se sastoji od dvaju koraka i koji je jednak onome za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa.
Što će ESB poduzeti u vezi s bankama koje dostavljaju nedovoljno razborite projekcije?
U prošlosti je ESB primijetio da neke banke dostavljaju pretjerano optimistične projekcije, odnosno projekcije koje ne pokazuju puni učinak scenarija i metodologije testiranja otpornosti na stres, s obzirom na specifične profile rizičnosti tih banaka. ESB će stoga uvesti niz mjera kojima se banke odvraćaju od dostavljanja nedovoljno razboritih projekcija. Mjere, koje će se međusobno dopunjavati, činit će ljestvicu eskalacije: strože mjere uvodit će se samo ako se prethodne mjere pokažu nedostatnima.
Među ostalim banke koje dostave takve projekcije bit će podvrgnute dodatnim provjerama tijekom faze osiguranja kvalitete, a mogući su i posjeti na licu mjesta. Na temelju informacija prikupljenih tijekom takvih posjeta i ukupnog ishoda postupka osiguranja kvalitete, neke banke mogu biti podvrgnute nadzoru na licu mjesta nakon završetka testiranja otpornosti na stres kako bi se utvrdile strukturne slabosti u njihovu okviru za testiranje otpornosti na stres i potaknula poboljšanja na tom području. U krajnjem slučaju bankama koje opetovano ne uspijevaju otkloniti nedostatke u okviru za testiranje otpornosti na stres mogle bi se odrediti druge mjere u sklopu postupka eskalacije u daljnjim testiranjima.
Zašto će ESB, osim testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a i ESB‑ova testiranja otpornosti na stres, provesti i analizu scenarija za kreditni rizik druge ugovorne strane?
Analiza kreditnog rizika druge ugovorne strane nije dio testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a, ali će se u velikoj mjeri provoditi usporedno s njime. Riječ je o dubinskoj analizi izloženosti banaka kreditnom riziku druge ugovorne strane prema nebankovnim financijskim posrednicima, u kojoj se polazi od određenih manjkavosti u postupcima testiranja otpornosti na stres koje je ESB utvrdio u sklopu ciljanih provjera kreditnog rizika druge ugovorne strane.
Ta će nam analiza omogućiti da bolje razumijemo kako nadzirane banke modeliraju kreditni rizik druge ugovorne strane u različitim stresnim uvjetima i koje ranjivosti proizlaze iz njihove međusobne povezanosti s nebankovnim financijskim posrednicima.
Otklanjanje nedostataka u okvirima za upravljanje kreditnim rizikom i kreditnim rizikom druge ugovorne strane dio je nadzornih prioriteta SSM‑a za razdoblje od 2024. do 2026. i razdoblje od 2025. do 2027.
Premda su EBA‑inom metodologijom obuhvaćeni neki elementi izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane, ESB‑ova analiza imat će dodatna ključna obilježja, među ostalim usmjerenost na najveće nebankovne financijske druge ugovorne strane, uvođenje analize višestrukih scenarija i usmjerenost na likvidnost, a ne samo na solventnost.
Kako se sastavlja uzorak banaka u europodručju koje će sudjelovati u dodatnoj analizi kreditnog rizika druge ugovorne strane?
Banke odabrane za dodatnu analizu kreditnog rizika druge ugovorne strane jesu:
- globalne sistemski važne banke
- banke sa značajnim izloženostima prema nebankovnim financijskim drugim ugovornim stranama
- banke sa znatnim smanjenjem redovnog osnovnog kapitala zbog kreditnog rizika druge ugovorne strane u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023.
- banke uključene ad hoc na temelju stručne nadzorne ocjene zajedničkih nadzornih timova.
Imena banaka koje sudjeluju u analizi kreditnog rizika druge ugovorne strane neće se objavljivati.