Odgovori na česta pitanja o testiranju otpornosti na stres banaka u europodručju u 2025.

1. kolovoza 2025.

Što je testiranje otpornosti na stres koje je provedeno u 2025.? Koji je njegov cilj?

Testiranje otpornosti na stres pruža zajednički analitički okvir za usporedbu i procjenu otpornosti banaka u europodručju na makrofinancijske šokove specifične za pojedine države. Testiranjem otpornosti na stres u 2025. obuhvaćeno je 96 banaka koje ESB izravno nadzire. Od tog broja 51 banka pripada skupini najvećih banaka u europodručju, te je uključena u testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (engl. European Banking Authority, EBA), a preostalih 45 banka pripada skupini banaka srednje veličine, koje nisu uključene u EBA‑in uzorak i za koje je ESB proveo vlastito testiranje otpornosti na stres.

Testiranjem otpornosti na stres, na osnovi podataka na kraju 2024., analizira se kako će se gubitci i kapitalna pozicija banaka razvijati u trogodišnjem razdoblju, do kraja 2027., u osnovnom i u nepovoljnom scenariju.

Na temelju rezultata testiranja otpornosti na stres ESB će u postupku nadzorne provjere i ocjene procijeniti potrebe pojedinačnih banaka za kapitalom u sklopu drugog stupa. Kvalitativni rezultati (vidi zadnje pitanje) uporabit će se u dijelu postupka nadzorne provjere i ocjene koji se odnosi na upravljanje rizicima, što će opravdati nadzorne mjere i utjecati na utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa. Kvantitativni rezultati uporabit će se kao ključne informacije u utvrđivanju preporuke u sklopu drugog stupa i preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge.

Svrha je testiranja podupiranje financijske stabilnosti i jačanje tržišne discipline objavljivanjem usklađenih i granularnih podataka na razini pojedinačnih banaka iz kojih je vidljivo kako zajednički šokovi utječu na bilance pojedinačnih banaka. Nadzorna testiranja otpornosti na stres ne zamjenjuju interna testiranja otpornosti na stres koja banke provode na temelju scenarija prilagođenih bančinim specifičnim profilima rizičnosti i ranjivostima.

U njima se ne uzima u obzir ni dalekosežnije širenje makrofinancijskih učinaka, koje makrobonitetna tijela ispituju zasebno u sklopu dopunskog testiranja otpornosti na stres odozgo prema dolje.

Kako se među različitim mogućnostima odabire jedan scenarij za testiranje otpornosti na stres?

Cilj je nepovoljnog scenarija ispitati otpornost i adekvatnost kapitala banaka u ozbiljnim, ali vjerojatnim uvjetima, te tako utvrditi ranjivosti i povećati ukupnu financijsku stabilnost. Nepovoljni makrofinancijski scenarij izradila je radna skupina Europskog odbora za sistemske rizike (engl. European Systemic Risk Board, ESRB) za testiranje otpornosti na stres, u bliskoj suradnji s ESB‑om. Scenarij testiranja otpornosti na stres temelji se na podskupu glavnih rizika za financijsku stabilnost kojima je izložen bankarski sektor EU‑a, a koje je utvrdio Opći odbor ESRB‑a, i na procjenama rizika koje provode EBA i ESB.

Iako bi se moglo izraditi nekoliko alternativnih scenarija, odabire se onaj koji omogućuje potpunu usklađenost s procjenom relevantnih rizika koju su provela europska tijela. Njime se istodobno postižu unutarnja dosljednost, mogućnost ekonomskog tumačenja i usklađenost s validiranim modelima koji su razvijeni u suradnji s nacionalnim središnjim bankama. Nepovoljnim scenarijem testiranja u 2025. uzimaju se u obzir povećane geopolitičke napetosti koje dovode do neizvjesnosti, jačaju makroekonomske, kreditne i tržišne rizike te povećavaju kolebljivost financijskih tržišta i cijena sirovina. Osim toga, uzima se u obzir mogućnost neuredne prilagodbe na globalnim financijskim tržištima zbog precjenjivanja određene imovine.

Kako se testiranje ne bi ograničilo na uporabu samo jednog scenarija, od banaka se zahtijeva da provedu interna testiranja otpornosti na stres (npr. za planiranje kapitala) i povratna testiranja otpornosti na stres. Ona omogućuju cjelovitije razumijevanje rizika i ranjivosti specifičnih za svaku banku.

Kako se odabire uzorak banaka u europodručju u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a i usporednom testiranju otpornosti na stres koje provodi ESB?

Banke koje su sudjelovale u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira EBA odabrane su tako da uzorkom bude obuhvaćeno otprilike 75 % imovine banaka u europodručju. U uzorak su mogle biti uključene samo banke čija je imovina iznosila najmanje 30 mlrd. EUR u trenutku odabira uzorka. Banke s posebnim poslovnim modelima mogle su se iz njega isključiti ako se metodologija testiranja na razini EU‑a smatrala manje prikladnom za procjenu njihove otpornosti i adekvatnosti njihova kapitala. EBA‑inim uzorkom u 2025. obuhvaćena je ukupno 51 banka u europodručju koju ESB izravno nadzire.

Manje banke koje nisu uključene u EBA‑in uzorak, a koje ESB izravno nadzire, ESB je podvrgnuo usporednom testiranju otpornosti na stres. Ukupni broj banaka koje su sudjelovale u tom testiranju otpornosti na stres u 2025. iznosio je 45 i na njih se odnosilo oko 7 % ukupne imovine banaka u europodručju.

Neke banke koje ESB izravno nadzire nisu sudjelovale ni u jednom testiranju otpornosti na stres. Među njima su društva kćeri ili podružnice banaka koje ne sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) a koje su bile uključene u testiranje na razini EU‑a. Drugi su mogući razlozi za nesudjelovanje to što je banka u to vrijeme bila podvrgnuta postupku restrukturiranja ili uključena u spajanje odnosno stjecanje.

Kako iz scenarija proizlazi smanjenje kapitala?

U testiranju otpornosti na stres gubitci koji nastaju u uvjetima nepovoljnog makroekonomskog scenarija dovode do smanjenja kapitala na osnovi različitih transmisijskih mehanizama. Ti mehanizmi pokazuju kako promjene u makroekonomskom okružju mogu na različite načine prouzročiti financijski stres za banke.

• Neto prihodi: Povećani troškovi financiranja i smanjeni prihodi od naknada i provizija nepovoljno utječu na sposobnost banaka da se zaštite od gubitaka. Istodobno inflacijski šokovi pridonose povećanju administrativnih troškova i dodatno nepovoljno utječu na sposobnost banaka da ostvaruju prihode.
• Gubitci po kreditima: Pad gospodarske aktivnosti povećava vjerojatnost da dužnici neće moći ispunjavati svoje obveze po kreditima, zbog čega nastaju neprihodonosni krediti. Banke moraju izdvojiti dodatne rezervacije za te loše kredite, što izravno smanjuje njihov kapital.
• Tržišni rizik: Nepovoljni scenariji uzrokuju znatnu kolebljivost i revalorizacije na financijskim tržištima, što dovodi do gubitaka u knjigama trgovanja i investicijskim portfeljima banaka. Zbog toga se smanjuje vrijednost financijske imovine koju drže banke, što dovodi do smanjenja kapitala.
• Operativni rizik: Stresni uvjeti povećavaju operativne rizike kao što su kibernetički napadi, prijevare, kvarovi sustava i povrede usklađenosti. Zbog toga se povećavaju kapitalni zahtjevi, što opterećuje ukupne pričuve banaka.

Zajednički učinak tih mehanizama može dovesti do znatnih gubitaka za pojedinačne banke te stoga i do smanjenja kapitala, koje se mjeri promjenama ključnih stopa kapitala kao što je stopa redovnog osnovnog kapitala. Testiranja otpornosti na stres naglašavaju potrebu za solidnom adekvatnošću kapitala kako bi banke bile stabilne i u nepovoljnim gospodarskim uvjetima, što im omogućuje da i u stresnim razdobljima nastave pružati financijske usluge kućanstvima i poduzećima.

Što je testiranje otpornosti na stres pokazalo o sposobnosti banaka da modeliraju rizike specifične za pojedine sektore?

U odnosu na testiranje otpornosti na stres koje je provedeno u 2023. poboljšala se sposobnost banaka da modeliraju rizike specifične za pojedine sektore. Bez obzira na to, još ima prostora za poboljšanje. Testiranje otpornosti na stres pokazalo je da se mnoge banke u procjeni važnih sektorskih rizika i dalje oslanjaju na osnovne pristupe modeliranju. Na primjer, neke banke služe se općim pretpostavkama o makroekonomskim scenarijima umjesto modelima prilagođenim pojedinim sektorima. Zbog toga banke moraju nastaviti unaprjeđivati modele za testiranje otpornosti na stres kako bi povećale svoju sposobnost prepoznavanja budućih sektorskih ranjivosti.

Koliko su dobro banke u europodručju pripremljene za nošenje s trgovinskim carinama, prema rezultatima testiranja otpornosti na stres?

Testiranjem otpornosti na stres u 2025. procjenjivala se otpornost banaka u scenariju povećanih geopolitičkih napetosti i trgovinske politike usmjerene prema unutarnjem tržištu, koji je uključivao uvođenje viših carina i rascjepkane globalne opskrbne lance. Iako učinci trgovinskih carina nisu bili posebno kvantificirani, uključeni su u šire makrofinancijsko okružje izloženo stresu. Rezultati ukazuju na to da je bankovni sustav europodručja i dalje općenito otporan, ali i naglašavaju ranjivost koja proizlazi iz izloženosti sektorima na koje više utječe međunarodna trgovina. Nadalje, analiza osjetljivosti koja je provedena u vezi s glavnim rezultatima pokazuje da je s posljedicama trgovinskih napetosti povezana znatna neizvjesnost.

Testiranjem otpornosti na stres naglašava se kako je važno da banke u planiranju kapitala i upravljanju rizicima budu usmjerene na budućnost. Od banaka se očekuje da predvide strukturne promjene u globalnom gospodarstvu i pripreme se za njih, što uključuje promjene u trgovinskoj politici. U 2026. ESB planira provesti tematsko testiranje otpornosti na stres usredotočeno na geopolitičke rizike, kojim će se dodatno poduprijeti pristup usmjeren na budućnost te pomoći nadzornim tijelima i bankama da pravodobno utvrde i smanje rizike u nastajanju. Testiranje će se temeljiti na izvještajnim obrascima i strukturama kojima banke već raspolažu, što bi trebalo svesti na najmanju moguću mjeru dodatne troškove i aktivnosti. Ostale pojedinosti o testiranju bit će u cijelosti objavljene nakon njegova pokretanja te će se o njima raspravljati s bankama tijekom posebnih savjetovanja.

Što znači pretpostavka »konstantne bilance« na kojoj se temelji testiranje otpornosti na stres?

Testiranje otpornosti na stres temelji se na pretpostavci »konstantne bilance«, što znači da se pretpostavlja da će bilanca svake banke ostati nepromijenjena tijekom razdoblja obuhvaćenog testiranjem. Drugim riječima, u testiranju otpornosti na stres ne uzimaju se u obzir upravljačke mjere kao što su prikupljanje dodatnog kapitala, prodaja imovine ili izmjena poslovne strategije koje bi banka mogla poduzeti kao odgovor na nepovoljne okolnosti. Umjesto toga, pretpostavlja se da će banka nastaviti pružati isti opseg financijskih usluga kao na datum početka testiranja (npr. na kraju 2024.). Tim pristupom omogućuje se dosljednost i usporedivost rezultata u različitim bankama i scenarijima. To također znači da se ne uzimaju u obzir učinci dinamičnih reakcija banaka na realno gospodarstvo kao ni učinci zaraze koji ukazuju na širenje šokova među financijskim institucijama.

Zašto je izvješće o rezultatima testiranja otpornosti na stres usmjereno na iznose zasnovane na prijelaznim odredbama, dok se utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa temelji na iznosima povezanim s punim stopama?

U ovogodišnjem testiranju otpornosti na stres banke su morale uzeti u obzir pravila iz revidirane Uredbe o kapitalnim zahtjevima (engl. Capital Requirement Regulation III, CRR3), koja je stupila na snagu 1. siječnja 2025. Neke odredbe Uredbe CRR3 podliježu prijelaznim uređenjima, koja će se postupno ukidati do 2033. Kada je riječ o iznosima povezanima s punim stopama, pretpostavlja se da su nova pravila potpuno provedena, ali ne uzima se u obzir sposobnost banaka da prilagode svoje bilance tijekom sljedećih godina. Stoga je izvješće o testiranju otpornosti na stres usmjereno na rezultate povezane sa stopama kapitala u skladu s prijelaznom definicijom, jer se one primjenjuju na razdoblje obuhvaćeno scenarijem, od 2025. do 2027.

Preporuka u sklopu drugog stupa utvrđuje se na temelju smanjenja pune stope kapitala. To je najjednostavnija metoda za određivanje polaznih točaka za preporuku u sklopu drugog stupa, pri čemu se učinak ekonomskog scenarija odvaja od učinaka postupnog uvođenja pravila iz Uredbe CRR3.

Koje su informacije o rezultatima dostupne?

EBA objavljuje granularne rezultate za pojedinačne banke koje sudjeluju u testiranju na razini EU‑a.

ESB objavljuje agregatne rezultate i odabrane informacije o pojedinačnim bankama koje sudjeluju u usporednom testiranju otpornosti na stres u sklopu SSM‑a. Pri objavi poštuje načelo proporcionalnosti jer su banke u tom uzorku manje veličine od onih koje sudjeluju u testiranju na razini EU‑a.

Što će ESB poduzeti u vezi s bankama koje budu imale (velik) manjak u nepovoljnom scenariju?

Kao i prethodnih godina, testiranje otpornosti na stres u 2025. ne provodi se radi »prolaznih ili neprolaznih ocjena«, ne postoji manjak u uobičajenom smislu, nego se rezultati testiranja rabe kao ključne informacije za odluke na temelju postupka nadzorne provjere i ocjene za svaku banku. U praksi to znači da će se rezultati testiranja, posebno kada je riječ o razinama smanjenja punih stopa kapitala, uporabiti kao polazna točka za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa, kako je predviđeno EBA‑inim smjernicama o postupku nadzorne provjere i ocjene te nadzornom testiranju otpornosti na stres.

Prema tome, banke s (velikim) smanjenjem kapitala u nepovoljnom scenariju trebale bi u pravilu očekivati višu razinu preporuke u sklopu drugog stupa u odnosu na banke s boljim rezultatima.

Ako veliko smanjenje kapitala ukazuje na konkretne rizike na određenim područjima poslovanja, zajednički nadzorni timovi poduzimaju u skladu s tim daljnje ciljane nadzorne aktivnosti i, prema potrebi, mjere za pravilno upravljanje tim rizicima.

Kako se rezultati testiranja otpornosti na stres uključuju u postupak nadzorne provjere i ocjene?

U postupak nadzorne provjere i ocjene uključuju se i kvantitativni i kvalitativni rezultati testiranja otpornosti na stres.

1. Kvantitativni rezultati

• Metodologija za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa temelji se na pristupu koji se sastoji od dvaju koraka. U prvom koraku banka se razvrstava u razred prema najvećem smanjenju redovnog osnovnog kapitala u nadzornom testiranju otpornosti na stres. Razredi su osmišljeni na temelju nedavnih iskustava nadzornih tijela, tolerancije rizika SSM‑a i statističke analize rezultata testiranja otpornosti na stres. U drugom koraku zajednički nadzorni timovi na temelju stručne prosudbe prilagođavaju preporuku u sklopu drugog stupa profilu svake banke. Prilagodbe se mogu provoditi unutar raspona odgovarajućeg razreda i, u iznimnim slučajevima, izvan njega.
• ESB primjenjuje i preporuku u sklopu drugog stupa kako bi smanjio rizik prekomjerne financijske poluge. Cilj je te preporuke postići da banke imaju dovoljno regulatornog kapitala za apsorbiranje mogućih gubitaka koji proizlaze iz stresnih scenarija. Za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge ESB kao polaznu točku rabi projekcije omjera financijske poluge u nepovoljnom scenariju testiranja otpornosti na stres i provodi postupak u dvama koracima sličan opisanom postupku za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa. Preporuka u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge utvrđuje se samo za određene institucije, na primjer one čiji predviđeni omjer financijske poluge padne ispod razine ukupnog zahtjeva za omjer financijske poluge.

2. Kvalitativni rezultati

• Testiranjem otpornosti na stres nadzorna tijela stječu jasniju sliku o rizicima i ranjivosti banke te njezinoj sposobnosti upravljanja rizicima. Zajednički nadzorni timovi razmatraju različite aspekte kada procjenjuju unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima banke u postupku nadzorne provjere i ocjene, što naposljetku dovodi do nadzornih mjera i utječe na izračun zahtjeva u sklopu drugog stupa. Ti aspekti uključuju, među ostalim, pravodobnost i točnost podataka te kvalitetu dostavljenih informacija. Osim toga, zajednički nadzorni timovi na temelju kvantitativnih parametara koji se izvode izravno iz podataka dobivaju mjerljive kriterije za procjenu poslovanja banaka primjenom sustava ocjenjivanja na temelju četiriju razina. Mjeri se sposobnost banaka da ispune zahtjeve u vezi s podatcima i njihove reakcije tijekom testiranja otpornosti na stres. Zajednički nadzorni timovi obavljaju i kvalitativnu procjenu poslovanja banaka u ciklusima osiguranja kvalitete tijekom testiranja otpornosti na stres.
• U sklopu ovog testiranja otpornosti na stres ESB je proveo kratkotrajne posjete na licu mjesta kako bi provjerio kvalitetu projekcija iz testiranja otpornosti na stres koje su dostavile banke. Nakon testiranja odabrane banke podvrgnut će se podrobnijem nadzoru usmjerenom na njihovu sposobnost provedbe testiranja otpornosti na stres. Taj će se nadzor koordinirati u sklopu kontinuiranog nadzora koji provode zajednički nadzorni timovi kako bi se stvorile sinergije te kako bi se dodatne aktivnosti banaka svele na najmanju moguću mjeru.