Uvodna riječ predsjednice ESB‑a Christine Lagarde

Očuvanje otpornosti banaka pod europskim nadzorom banaka i u 2025. bio je ključan prioritet. Svjetski gospodarski i geopolitički izazovi i nadalje su nepovoljno utjecali na financijske sustave, naglašavajući važnost snažnog nadzora kako bi se osiguralo da bankarski sektor europodručja može nastaviti podupirati realno gospodarstvo.

Zahvaljujući dobrom napretku u sklopu jedinstvenoga nadzornog mehanizma koji traje već više od desetljeća, banke su ostale otporne unatoč sve većoj geopolitičkoj nesigurnosti i makroekonomskim pritiscima. U trećem tromjesečju 2025. ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala iznosila je 16,1 %, a koeficijent likvidnosne pokrivenosti i nadalje je bio snažan i iznosio je 157 %, pri čemu su obje vrijednosti znatno premašivale primjenjive zahtjeve. Profitabilnost se također zadržala na visokoj razini, a prosječni povrat na kapital stabilizirao se na razini od oko 10 %. To je pomoglo bankama da i nadalje mogu podupirati kućanstva i poduzeća u razdoblju sporijeg rasta i kontinuiranih strukturnih promjena.

Izazovi povezani s eskalacijom trgovinskih napetosti, povećana neizvjesnost i ranjivosti specifične za pojedine sektore još uvijek se u potpunosti ne odražavaju u bilancama banaka. Međutim, prijenos šokova može kasniti i može biti nelinearan pa je zato ključno da banke i nadzorna tijela ostanu okrenuti prema budućnosti i da pravodobno reagiraju na porast rizika.

Također, s obzirom na globalnu raspravu koja se trenutačno vodi o složenosti financijskih pravila, ESB je predložio preporuke europskim suzakonodavcima kako bi potaknuo racionalizaciju europskoga bonitetnog regulatornog, nadzornog i izvještajnog okvira. Istodobno, nadzor banaka ESB‑a zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima provodi niz reforma svojih nadzornih postupaka kako bi oni bili usmjereniji na rizike i djelotvorniji. Tim se zajedničkim naporima nastoji smanjiti regulatorna složenost, a istodobno očuvati otpornost i snaga europskoga bankarskog sektora.

U međuvremenu je nadzorni program i nadalje usredotočen na strukturne izazove koji mijenjaju bankovno okružje. Rizici povezani s klimatskim promjenama i prirodom ostali su ključan prioritet, pri čemu banke rade na razvoju vjerodostojnih tranzicijskih planova. Osim toga, digitalizacija i ubrzana primjena umjetne inteligencije pružaju priliku za inovacije i učinkovitost, ali istodobno izlažu banke novim operativnim rizicima, kao što su kibernetičke prijetnje i ranjivosti IKT infrastruktura kao i povećana konkurencija.

Naposljetku, kretanja u 2025. dodatno potvrđuju da je potrebno „više Europe”. Oslanjajući se na napredak u upravljanju krizama i okviru za osiguranje depozita, dovršetak bankovne unije, uključujući uspostavu europskog sustava za osiguranje depozita, kao i produbljivanje jedinstvenog tržišta ključni su za poticanje integracije, jačanje konkurentnosti i ostvarenje gospodarskog potencijala Europe.

Što se tiče nadolazećeg razdoblja, ESB je čvrsto predan poticanju otpornog i prilagodljivoga bankarskog sektora europodručja. Provođenjem djelotvornog i učinkovitog nadzora prilagođenog riziku ESB će nastaviti pomagati u očuvanju financijske stabilnosti, podupiranju održiva rasta i osiguravanju da bankarski sektor europodručja ostane otporan i sposoban podupirati realno gospodarstvo u svijetu koji se ubrzano mijenja.

Predgovor predsjednice Nadzornog odbora ESB‑a Claudije Buch

U 2025. nadzor banaka ESB‑a ostvario je daljnji napredak u racionalizaciji nadzora, uz očuvanje otpornosti bankarskog sektora europodručja. U sklopu reforme postupka nadzorne provjere i ocjene, koja će biti u potpunosti provedena u 2026., podrobnije smo preispitali naše nadzorne postupke.

Naš je glavni cilj da europski nadzor banaka postane učinkovitiji i djelotvorniji te više prilagođen riziku. Zahvaljujući doprinosu raznih dionika, izradili smo sveobuhvatan program reforma, koji je trenutačno u punom zamahu, kako je objašnjeno u našem izvješću naslovljenom Racionalizacija nadzora, očuvanje otpornosti: ESB‑ov program za učinkovitiji i djelotvorniji europski nadzor banaka koji je više prilagođen riziku. O napretku tih reforma i njihovu utjecaju izvještavat ćemo u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima, s početkom od ovog broja.

Racionalizacija nadzora pomaže u očuvanju otpornosti. Svrha nadzora jest osigurati sigurnost i zdravlje banaka. To obuhvaća prepoznavanje ranjivosti u ranoj fazi, čime se bankama omogućuje da odlučno pristupe njihovu rješavanju, kao i eskalaciju nadzornih mjera ako je to potrebno. Tim reformama oslobađamo nadzorni kapacitet koji nam omogućuje da se usmjerimo na promjenjivo okružje rizika, pri čemu zadržavamo svoju agilnost u okružju koje se brzo mijenja. To će nadzornim tijelima omogućiti da ranije uoče slabosti i osigurati da banke poduzimaju pravodobne radnje kako bi očuvale svoju sveopću otpornost. Za otpornost nisu važni samo dobri financijski rezultati nego i operativna fleksibilnost, pouzdano unutarnje upravljanje i dobro upravljanje rizicima. Otpornost omogućuje bankama da nastave pružati financijske usluge čak i u stresnim situacijama. To je važno i za konkurentnost banaka i njihove dugoročne poslovne modele.

Očuvanje otpornosti osobito je važno u postojećem okružju. Neizvjesnosti povezane s politikama te gospodarske i geopolitičke neizvjesnosti povišene su. Međutim, te neizvjesnosti nisu na odgovarajući način uzete u obzir u tržišnim pokazateljima financijskog stresa, što bi moglo dovesti do nagloga ponovnog određivanja cijena rizika. Zaštitni slojevi kapitala i likvidnosti banaka trenutačno znatno premašuju regulatorne zahtjeve, a profitabilnost banaka dobra je. Međutim, srednjoročni i dugoročni izgledi za financijsku stabilnost sve su neizvjesniji. U okružju povišenih geopolitičkih napetosti, napregnutih vrednovanja u nekoliko segmenata financijskog tržišta, sve veće povezanosti s nebankarskim financijskim posrednicima i rizika naglih promjena raspoloženja na tržištu, moglo bi doći do neočekivane pojave šokova koji bi se mogli brzo proširiti.

Stoga se osim na kratkoročne pokazatelje rezultata banaka moramo usredotočiti i na utvrđivanje osjetljivosti na nepovoljna vanjska kretanja. U tom kontekstu definirali smo naše nadzorne prioritete za razdoblje od 2026. do 2028.

Prvi prioritet jest jačanje otpornosti banaka na geopolitičke rizike i makrofinancijsku neizvjesnost. To uključuje očuvanje dobrih kreditnih standarda, adekvatnu kapitalizaciju i razborito upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom. U sklopu tog rada u 2026. provest ćemo povratno testiranje otpornosti na stres kako bismo utvrdili scenarije geopolitičkog rizika specifičnog za pojedine banke koji bi mogli vrlo nepovoljno utjecati na financijsko stanje pojedinačnih banaka.

Drugi prioritet usmjeren je na operativnu otpornost banaka i pouzdanost njihove tehnologije. Banke bi trebale bolje upravljati operativnim rizicima, otklanjati nedostatke u načinu na koji prikupljaju informacije o rizicima i načinu na koji se njima služe te osigurati da digitalna transformacija, uključujući upotrebu umjetne inteligencije, bude poduprta snažnim upravljanjem rizicima i kontrolama rizika.

Agilan nadzor, uz jasnu usmjerenost na značajne rizike i očuvanje sveopće otpornosti banaka u europodručju, strateški je odgovor na promjenjivo okružje rizika. Kako bismo ispunili zadaću očuvanja sigurnosti i zdravlja banaka, potreban nam je snažan regulatorni okvir. U Europi bi veće usklađivanje bankovnih pravila i europsko osiguranje depozita poduprlo integraciju i pojednostavnjenje, a poticanjem jedinstvenog tržišta promicala bi se učinkovitost bankarskog sektora.

Na međunarodnoj razini otporan globalni financijski sustav ključan je za rast i stabilnost. On ovisi o zajedničkim regulatornim standardima i dobroj koordinaciji među nadzornim tijelima. Te zaštitne mehanizme moramo nastaviti primjenjivati u okružju sve većih geopolitičkih napetosti. Rascjepkanost ili slabljenje standarda mogli bi ugroziti sposobnost banaka da podnesu nepovoljna kretanja.

1. Nadzor banaka u 2025.

1.1. Otpornost banaka pod izravnim nadzorom ESB‑a u 2025.

Bankarski sektor europodručja^[1] ostao je otporan u protekloj godini i zadržao je stabilan profil rizika i čvrste temelje. Prijelazna ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala značajnih institucija malo se povećala na godišnjoj razini, na 16,1 % u trećem tromjesečju 2025., u odnosu na 15,7 % u 2024.^[2] To je poboljšanje uglavnom rezultat snažne profitabilnosti i visoke razine zadržane dobiti značajnih institucija. Prijelazni ukupni omjeri financijske poluge za značajne institucije ostali su uglavnom stabilni i iznosili su 5,9 %.

U uvjetima postupnog smanjivanja viška likvidnosti u europodručju bankarski sektor zadržao je snažne koeficijente likvidnosti koji su ostali znatno iznad minimalnih zahtjeva. U 2025. koeficijent likvidnosne pokrivenosti značajnih institucija na agregatnoj razini iznosio je 157 %, a njihov omjer neto stabilnih izvora financiranja na agregatnoj razini iznosio je 126 %.

Profitabilnost značajnih institucija pokazala se otpornom u 2025. Neto kamatni prihod i nadalje bio na visokoj razini unatoč popuštanju monetarne politike, znatno viši od razina zabilježenih u razdoblju niskih kamatnih stopa. Osim toga, nekamatni prihod snažno je porastao, potaknut aktivnostima upravljanja imovinom i povećanjem neto prihoda od naknada i provizija od platnih usluga.

Kvaliteta imovine također je ostala stabilna, potpomognuta slabim, ali pozitivnim makroekonomskim uvjetima i solidnim bilancama privatnog sektora. Ukupni udio neprihodonosnih kredita značajnih institucija iznosio je 1,9 %^[3] u prva tri tromjesečja 2025., pri čemu su razine rezervacija banaka odražavale očekivanja u vezi sa stabilnom kvalitetom imovine u budućnosti. Međutim, ta stabilnost prikrivala je neke razlike među državama i kategorijama imovine. Slaba potražnja nefinancijskih društava za kreditima i neto pooštravanje standarda odobravanja kredita banaka u posljednjim tromjesečjima rezultat su različitih problema, kao što su trgovinske napetosti i povezane neizvjesnosti protekle godine. Iako je na početku broj stečajeva u europodručju bio malen, taj se broj povećao za 5,1 % na godišnjoj razini u trećem tromjesečju 2025.^[4], pri čemu se u većini slučajeva radilo o malim i srednjim poduzećima (MSP‑ovima).

Na agregatnoj razini udjeli neprihodonosnih kredita značajnih institucija ostali su stabilni kada je riječ o portfeljima MSP‑ova i širim portfeljima nefinancijskih društava i iznosili su približno 4,9 % odnosno 3,5 %. Udio kredita u fazi 2, odnosno udio kredita koji su podložni znatnom porastu kreditnog rizika nakon početnog priznavanja, neznatno se smanjio, na 15,4 % kada je riječ o MSP‑ovima (–0,16 postotnih bodova na godišnjoj razini) i na 13,6 % kada je riječ o nefinancijskim društvima (–0,46 postotnih bodova).

U sektoru poslovnih nekretnina indeksi raspoloženja i parametri kvalitete imovine na agregatnoj razini upućivali su na stabilizaciju tržišta europodručja unatoč nepovoljnim utjecajima u segmentu uredskih prostora. Kada je riječ o portfeljima poslovnih nekretnina, udjeli kredita u fazi 2 smanjili su se za 1,74 postotna boda na godišnjoj razini i iznosili su 17,8 %. Međutim, neke države zabilježile su znatan porast neprihodonosnih kredita u portfeljima MSP‑ova i portfeljima poslovnih nekretnina, što je naglasilo potrebu za kontinuiranim preispitivanjem tih segmenata.

U segmentu kućanstava niže kamatne stope i bolja očekivanja u vezi s tržištima stambenih nekretnina potaknuli su snažnu potražnju za hipotekarnim kreditima, a kvaliteta imovine nastavila se poboljšavati. Nasuprot tome, kada je riječ o potrošačkim kreditima, kvaliteta imovine malo se pogoršala, što se očituje u godišnjem povećanju udjela neprihodonosnih kredita od 0,16 postotnih bodova, koji je iznosio 5,5 %.

1.1.1. Testiranje otpornosti na stres u 2025.

U 2025. nadzor banaka ESB‑a proveo je testiranje otpornosti na stres za solventnost značajnih institucija u europodručju.^[5] Ukupno 51 velika banka u europodručju sudjelovala je u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a koje je koordiniralo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), a usporedno je 45 institucija srednje veličine sudjelovalo u testiranju otpornosti na stres u koordinaciji ESB‑a. U svim se institucijama upotrebljavao zajednički analitički okvir. EBA je objavila detaljne rezultate testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025. za 51 najveću banku u europodručju. ESB je objavio pojedinačne rezultate za 45 banaka srednje veličine i izvješće o agregatnim konačnim rezultatima testiranja otpornosti na stres u bankama europodručja u 2025. za cjelokupni uzorak od 96 nadziranih subjekata.^[6]

Ukupno gledano, u testiranju otpornosti na stres naglašena je otpornost bankarskog sektora europodručja u nadvladavanju ozbiljnog, ali mogućeg pada gospodarske aktivnosti. U testiranju otpornosti na stres u 2025. ponovo je potvrđena sve veća otpornost bankarskog sektora od uspostave jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) u 2014. Ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala povećala se za 4,9 postotnih bodova i iznosila je 16,0 % na kraju 2024. u odnosu na 11,1 %, koliko je iznosila krajem 2013. (Grafikon 1.). Stopa redovnoga osnovnoga kapitala u nepovoljnom stresnom scenariju postupno se povećavala u tom razdoblju i bila je za 3,5 postotnih bodova veća u testiranju u 2025. od razine zabilježene u sveobuhvatnoj procjeni ESB‑a iz 2014. U odnosu na testiranje provedeno u 2023. rezultati testiranja otpornosti na stres u 2025. pokazali su veće ukupne gubitke za kreditni rizik, s obzirom na zamjetan porast neprihodonosnih kredita, a gubitci zbog tržišnog rizika, gubitci zbog operativnog rizika i utjecaj na iznos izloženosti riziku bili su uglavnom isti kao u prethodnom testiranju u 2023.

S obzirom na to, poboljšanje profitabilnosti omogućilo je bankama da bolje apsorbiraju negativne šokove u razdoblju testiranja otpornosti na stres i više je nego neutraliziralo veće gubitke. Stoga je smanjenje kapitala bilo manje, pri čemu se bolji rezultati testiranja otpornosti na stres u 2025. u odnosu na rezultate testiranja otpornosti na stres u 2023. mogu uglavnom pripisati neto kamatnom prihodu.

Ishodi testiranja otpornosti na stres uključeni su u nadzorni dijalog s ESB‑ovim nadziranim subjektima. Sve kvalitativne manjkavosti utvrđene tijekom testiranja otpornosti na stres pridonose komponenti unutarnjeg upravljanja u postupku nadzorne provjere i ocjene (SREP) i stoga mogu utjecati na zahtjeve u sklopu drugog stupa. Kvantitativni rezultati uzimaju se u obzir u utvrđivanju preporuke u sklopu drugog stupa i omjera financijske poluge. Na Grafikonu 1. prikazana su kretanja ukupnih stopa redovnoga osnovnoga kapitala na razini sustava prije i nakon stresa u sklopu nadzornog testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a.

Grafikon 1.

Ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala na početku i na kraju trogodišnjega nepovoljnog scenarija

(postotci iznosa izloženosti riziku)

Usporedno s testiranjem otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025., ESB je proveo analizu istraživačkih scenarija s obzirom na kreditni rizik druge ugovorne strane kako bi procijenio sposobnost odabranih banaka da modeliraju kreditni rizik druge ugovorne strane u različitim stresnim scenarijima i da utvrde ranjivosti povezane s izloženostima nebankovnim financijskim institucijama. Iako to testiranje nije izravno utjecalo na kapitalne zahtjeve, nalazi tog testiranja uključeni su u nadzorni dijalog s institucijama sudionicama.

Ishod analize upućuje na to da su izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane u stresnom scenariju, bez kolaterala, prema nefinancijskim društvima i nebankovnim financijskim institucijama sa sjedištem u SAD‑u osobito velike. Nadalje, gubitci zbog kreditnog rizika druge ugovorne strane općenito su bili veći u scenariju deprecijacije eura nego u scenariju smanjivanja kamatnih stopa. Istodobno se u stresnom scenariju korelacijski rizik, koji mjeri stupanj pozitivne korelacije između izloženosti drugoj ugovornoj strani i njezina rizika nepodmirenja kreditnih obveza, činio relativno malenim.

1.2. Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027.

1.2.1. Uvod

Na izglede za bankarski sektor uvelike utječu dugotrajne neizvjesnosti povezane s geopolitičkim okružjem i njihove posljedice za gospodarstvo europodručja. Iako je bankarski sektor europodručja ostao otporan tijekom nedavnih epizoda stresa, u nadzornim prioritetima nadzor banaka ESB‑a ponovo je pozvao na razboritost i potrebu za kontinuiranim praćenjem i redovitim procjenama implikacija koje bi ti vanjski šokovi mogli imati u tom sektoru. S tim u vezi od nadziranih subjekata zatražilo se da ojačaju svoju sposobnost nošenja s neposrednim makrofinancijskim prijetnjama i teškim geopolitičkim šokovima (1. prioritet, vidi odjeljak 1.2.2.) i da se ponajprije usredotoče na upravljanje kreditnim rizikom i okvire operativne otpornosti. Zbog međusektorske prirode geopolitičkih rizika, nadzirani su subjekti potaknuti da uključe moguće posljedice tih rizika u svoje poslovne strategije i okvire upravljanja rizicima. Osim toga, od nadziranih subjekata zatraženo je da pojačaju aktivnosti kako bi pravodobno i učinkovito otklonili trajne značajne nedostatke u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima kao i u poslovnim strategijama i upravljanju klimatskim i okolišnim rizicima (2. prioritet, vidi odjeljak 1.2.3.), što je uključivalo posvećivanje pojačane nadzorne kontrole tim ključnim područjima. Naposljetku, s obzirom na to da tehnološki napredak postaje prioritet za budućnost bankarskog sektora, od nadziranih subjekata zatraženo je da ojačaju svoje strategije digitalizacije i pristupe rješavanju novih izazova koji proizlaze iz upotrebe novih tehnologija (3. prioritet, vidi odjeljak 1.2.4.).

1.2.2. Prvi prioritet: jačanje otpornosti na neposredne makrofinancijske prijetnje i teške geopolitičke šokove

1.2.2.1. Upravljanje geopolitičkim rizicima u nadzornim prioritetima

Geopolitički rizici i nadalje su u središtu pozornosti nadzornih prioriteta ESB‑a za razdoblje od 2025. do 2027. s obzirom na povećanu globalnu neizvjesnost i međusobnu povezanost takvih rizika. U tim se prioritetima također naglašava da bi banke trebale uključiti te rizike u svoje opće okvire upravljanja rizicima i da bi trebale održavati sveobuhvatnu otpornost.

Rješavanje geopolitičkih rizika

Nadzorne procjene u 2025. zasnivale su se na okviru utvrđenom u 2024.^[7] kako bi se bolje razumjelo kako geopolitički šokovi utječu na financijski sustav i banke. Zajednički nadzorni timovi ugradili su geopolitičke činitelje u procjenu kreditnog rizika, tržišnog rizika, likvidnosnog rizika, operativnog rizika i rizika upravljanja, smatrajući ih pokretačima koji imaju višestruk utjecaj. Nadzorna tijela usredotočila su se na unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima u bankama, uključujući njihovu sposobnost da prepoznaju i procijene geopolitičke šokove te odgovore na njih. U siječnju 2025. ESB je organizirao okrugli stol s bankama kako bi dobio uvid u prakse banaka povezane s upravljanjem geopolitičkim rizicima, a prikupljene su informacije upotrijebljene za nadzorne aktivnosti i poslužile su kao temelj za ESB‑ove šire inicijative jačanja otpornosti banaka na geopolitičke šokove. Geopolitički rizici ugrađeni su i u testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025.^[8] koje se zasnivalo na nepovoljnom globalnom geopolitičkom scenariju (vidi odjeljak 1.1.1.).

Nadzor banaka ESB‑a u 2025. osobito je bio usmjeren na operativnu dimenziju geopolitičkog rizika. Zajednički nadzorni timovi preispitivali su pripremljenost banaka za kibernetičke prijetnje, izazove povezane s fizičkom sigurnošću i poremećaje u pružanju eksternaliziranih usluga. ESB je poduzeo daljnje korake u vezi s nalazima testiranja kibernetičke otpornosti na stres u 2024.^[9], u kojemu je potvrđeno da su banke uglavnom dobro pripremljene za oporavak nakon kibernetičkog napada, iako su tijekom testiranja također utvrđena područja u koja je potrebno uložiti dodatne napore. Nadzor u tom području dopunjavao je kontinuiranu provedbu EU‑ova Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA).^[10]

Osim toga, nadzor banaka ESB‑a nastavio je pomno pratiti banke europodručja s društvima kćerima u Rusiji i zatražio jasne planove s mjerama za smanjenje rizika, redovito izvješćivanje i provedbu mjera prilagođenih riziku kako bi se osiguralo pravodobno i uredno smanjenje izloženosti.

Naposljetku, ESB je također na mrežnim stranicama o nadzoru banaka uveo posebnu mrežnu stranicu o geopolitičkom riziku.

1.2.2.2. Okviri za upravljanje kreditnim rizikom

Nadzorna tijela su tijekom cijele 2025. nastavila rješavati strukturne manjkavosti u okvirima banaka za upravljanje kreditnim rizikom i pratila su geopolitičke rizike, makroekonomsku neizvjesnost i rizike u nastajanju u ranjivim sektorima, pri čemu svi ti činitelji mogu dovesti do povećavanja kreditnog rizika. Na primjer, odnosi između banaka i nebankovnih financijskih institucija (kao što su privatni tržišni fondovi) koji se brzo razvijaju, mogu izložiti banke novim izravnim i neizravnim rizicima kojima je potrebno posvetiti nadzornu pozornost.^[11] Unatoč promjenjivim rizicima, temelji nadzora kreditnog rizika ostali su nepromijenjeni. ESB je u 2025. i nadalje bio usredotočen na cijeli ciklus upravljanja kreditnim rizikom, od odobravanja kredita do upravljanja neprihodonosnim kreditima, čime se osiguralo da banke imaju proaktivne upravljačke procese.

Zajednički nadzorni timovi konsolidirali su povezane nadzorne aktivnosti na licu mjesta i na daljinu i upravljali njima, čime je osiguran holistički i djelotvoran pristup nadziranju kreditnog rizika.

Nadzori na licu mjesta (vidi odjeljak 1.4.2.) u 2025. bili su usmjereni na poslove sa stanovništvom, poslovne nekretnine, financiranje financijskom polugom i korporativne portfelje ili portfelje MSP‑ova, s osobitim naglaskom na odobravanju kredita, klasifikaciji rizika i praksama modeliranja za očekivane kreditne gubitke.

Horizontalne aktivnosti na daljinu (vidi odjeljak 1.4.1.) bile su odgovor na ključne nalaze nadzora na licu mjesta. Primjerice, zajednički nadzorni timovi izdali su pisma za 12 banaka nakon sveobuhvatnog preispitivanja financiranja financijskom polugom, u kojima su navedene preporuke o tome kako bi banke trebale otkloniti manjkavosti utvrđene u tom preispitivanju. Horizontalne funkcije i zajednički nadzorni timovi također su provodili procjene na daljinu u sklopu ciljanih horizontalnih pregleda i dubinskih analiza specifičnih za pojedine banke. Na primjer, dovršena je ciljana provjera upravljanja rizicima u nastajanju u portfeljima MSP‑ova^[12], a zajednički nadzorni timovi provodili su dubinske analize tema i rizika specifičnih za njihove banke, kao što su restrukturiranje i učinkovitost sustava ranog upozoravanja.

Osim toga, naglasak je i nadalje bio na procjeni klimatskog rizika i načinu na koji on utječe na kreditni rizik, točnije na energetsku učinkovitost zgrada i dostupnost pokrića osiguranja za fizičke opasnosti. U sklopu tih nastojanja ESB je organizirao dvije posebne konferencije s predstavnicima iz sektora kako bi se raspravilo o izazovima i kako bi se utvrdila moguća rješenja.^[13]

Ostvaren je daljnji napredak u otklanjanju nedostataka iz nalaza u vezi s kreditnim rizikom druge ugovorne strane u 2025. Osim toga, nastavljen je zajednički rad s Odborom federalnih rezerva i središnjom bankom Bank of England u području izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane prema nebankovnim financijskim institucijama, s posebnim naglaskom na mjerenje kreditnog rizika druge ugovorne strane i izloženosti nebankovnim financijskim institucijama koje se bave aktivnostima održavanja tržišta. Analiza je pokazala da banke trebaju i nadalje ulagati napore u poboljšavanje kvalitete podataka kako bi osigurale da je njihovo mjerenje kreditnog rizika druge ugovorne strane dobro i pouzdano. Testiranje otpornosti banaka na stres u odnosu na izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane ne bi trebalo uzimati u obzir samo činitelje tržišnog rizika, već i pitanje koncentracije portfelja i likvidnosti portfelja. Osim toga, banke bi trebale imati pouzdano upravljanje unutardnevnim kreditnim rizikom druge ugovorne strane koje na odgovarajući način uzima u obzir aktivnosti drugih ugovornih strana tijekom cijelog dana, osobito kada je riječ o održavateljima tržišta koji su nebankovne financijske institucije.

ESB je 2025. također nastavio pratiti rizik namire u stranoj valuti na uzorku značajnih institucija koje su najaktivnije u tom području. U tu svrhu ESB prikuplja polugodišnje podatke i statističke podatke o riziku namire u stranoj valuti, na temelju revidirane metodologije Globalnog odbora za devizno trgovanje, i redovito surađuje sa značajnim institucijama kada je riječ o unutarnjim promjenama i općim tržišnim trendovima.

Banke su pisanim putem obaviještene o podrobnim nalazima svih dovršenih nadzornih aktivnosti koje se provode na licu mjesta i izvan njega, a održani su i posebni sastanci na kojima su podrobno objašnjeni svi ishodi (vidi odjeljak 1.3.1.). Ti su nalazi, po potrebi, uključeni u ishode SREP‑a, a s nadziranim subjektima raspravljalo se o povezanim nadzornim mjerama u sklopu redovitoga nadzornog dijaloga.

1.2.2.3. Okviri operativne otpornosti za IKT rizik, uključujući kibernetičku sigurnost i IKT rizik povezan s trećim stranama

ESB je u 2025. nastavio davati prednost operativnoj otpornosti značajnih institucija, s naglaskom na sigurnost informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), uključujući kibernetičku sigurnost, i IKT riziku povezanom s trećim stranama. S početkom od siječnja 2025. DORA‑om su uvedene izmjene nadzornih aktivnosti, a od banaka je zatraženo da ojačaju upravljanje IKT rizikom, uključujući upravljanje IKT rizikom povezanim s trećim stranama, i da poboljšaju izvješćivanje o IKT incidentima. Posuvremenjene su nadzorne metodologije kako bi se osigurala njihova usklađenost sa zahtjevima iz DORA‑e u svim nadzornim aktivnostima. Okviri ESB‑a za izvješćivanje o kibernetičkim incidentima i eksternalizaciji stavljeni su izvan snage i zamijenjeni su rokovima za izvješćivanje i standardiziranim obrascima propisanima u DORA‑i.

Kao odgovor na okružje kibernetičkih rizika koje se stalno mijenja, nadzorna tijela izradila su sveobuhvatan krizni priručnik u slučaju kibernetičkog incidenta kako bi poboljšala koordinaciju i sposobnosti u unutarnjim i vanjskim okvirima za upravljanje kibernetičkim rizikom. Te su mogućnosti uključivale interne pripreme ESB‑a i međunarodne protokole za odgovor na incidente.

U 2025. nadzori na licu mjesta povezani s IKT rizikom uglavnom su se zasnivali na nadzornim prioritetima ESB‑a i bili su usmjereni na kibernetičku sigurnost i upravljanje IKT rizicima povezanima s trećim stranama. Dodatni nadzori na licu mjesta zasnivali su se na idiosinkrastičnom pristupu na zahtjev zajedničkih nadzornih timova (vidi odjeljke 1.3.1. i 1.4.2.). Nadalje, ESB je uspostavio tim za nadgledanje penetracijskog testiranja vođenog prijetnjama u značajnim institucijama. Penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama novi je nadzorni alat koji se upotrebljava u skladu s DORA‑om, a za koji ESB djeluje kao odgovorno tijelo kada je riječ o značajnim institucijama. U 2025. ESB je proveo prvo prikupljanje podataka iz registra informacija u skladu s DORA‑om u vezi s aranžmanima s trećim stranama povezanima s IKT‑om za značajne institucije. Analize podataka potvrdile su trenutačne trendove: sve veće oslanjanje na treće strane pružatelje IKT usluga, mali koncentrirani broj trećih strana pružatelja IKT usluga, osobito kada je riječ o pružateljima usluga računalstva u oblaku, te niske razine zamjenjivosti trećih strana pružatelja IKT usluga, kao i poteškoće u reintegraciji eksternaliziranih usluga.

Stoga se u Vodiču ESB‑a o eksternalizaciji usluga računalstva u oblaku pružateljima takvih usluga nastojalo pojasniti očekivanja ESB‑a glede zahtjeva utvrđenih u Uredbi DORA, uz poticanje dosljednosti nadzora i osiguravanje jednakih uvjeta povećavanjem transparentnosti.

Kibernetički rizik i rizici eksternalizacije IT aktivnosti i nadalje su ključan izazov za banke jer zbog sve većih prijetnja koje proizlaze iz geopolitičkog rizika banke trebaju dodatno prilagoditi upravljanje kibernetičkom sigurnošću i IKT rizikom povezanim s trećim stranama.

1.2.3. Drugi prioritet: pravodobno i učinkovito otklanjanje dugotrajnih značajnih nedostataka

ESB‑ova nadzorna strategija bila je usmjerena na preusmjeravanje pozornosti s utvrđivanja rizika na smanjivanje rizika, a od banaka je zatraženo da pristupe rješavanju dugotrajnih značajnih nedostataka i da se usklade s ESB‑ovim nadzornim očekivanjima. U prethodnim procjenama otkrivene su znatne manjkavosti u upravljanju klimatskim i okolišnim rizicima u bankama kao i njihovim sposobnostima agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima, što je i nadalje u središtu pozornosti nadzornih prioriteta ESB‑a za razdoblje od 2025. do 2027. Iako je ostvaren znatan napredak u oba područja, ključno je uložiti daljnje napore u otklanjanje nedostataka, zbog čega će u sljedećim nadzornim ciklusima biti potrebne daljnje aktivnosti s tim u vezi.

1.2.3.1. Manjkavosti poslovnih strategija i upravljanja rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom

Nadzor nad sposobnošću banaka da primjereno upravljaju rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom^[14] ostao je važan dio nadzornog programa u 2025. Razlog je tomu činjenica da su se fizički i tranzicijski rizici i nadalje pojavljivali i bili sve intenzivniji i učestaliji, uz dugotrajne manjkavosti u okvirima banaka za upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom.

ESB je 2025. dovršio višegodišnji program usavršavanja sposobnosti banaka u području upravljanja rizicima i nastavio s primjenom uobičajenog pristupa provedbom nadzora nad rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom u sklopu svojih redovitih nadzornih procjena i postupaka. Na osnovi postojećih regulatornih zahtjeva ESB je utvrdio kraj 2024. kao očekivani rok u kojemu su banke trebale poboljšati svoje povezane prakse upravljanja rizicima. Prethodnih godina i nakon brojnih dijaloga i povratnih informacija ESB je izdao obvezujuće nadzorne odluke za banke koje su imale značajne manjkavosti, uz primjenu periodičnih penala koji se dnevno obračunavaju ako banke ne ispune zahtjeve glede tih rizika u utvrđenim rokovima („spojene odluke”).^[15] ESB je u 2025. izdao jednu takvu spojenu odluku u vezi s tim zahtjevima. Također je dovršio jedan postupak provedbe pravila o nadzoru koji se provodio zato što subjekt nije postupio u skladu s odlukom ESB‑a o zahtjevima glede tih rizika u kojoj je utvrđen ukupan iznos periodičnih penala (vidi odjeljak 2.3.1.).

Banke su općenito ostvarile znatan napredak u upravljanju rizicima koji proizlaze iz postojećih kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom: osmislile su institucijsku strukturu za utvrđivanje i praćenje rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom te upravljanje njima. Analize ESB‑a pokazuju da više od 90 % banaka smatra da su znatno izložene tim rizicima (u usporedbi s 50 % u 2021.)^[16] i da sve banke sada imaju okvire za testiranje otpornosti na klimatski stres. Većina banaka također je započela s uspostavom odgovarajućih okvira za kvantifikaciju potreba za kapitalom. Međutim, i nadalje je potrebna trajna nadzorna pozornost s obzirom na nove metodologije kvantifikacije rizika, trajne poteškoće u upravljanju fizičkim i tranzicijskim rizicima kao i zbog preostalih slabosti specifičnih za pojedine banke koje su uočene u nekim institucijama.

Uzimajući u obzir različite izazove s kojima se banke suočavaju, ESB trenutačno dovršava izvješće o dobroj praksi za upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima kojim se posuvremenjuje zbirka koja je prvi put objavljena 2022. Ta je zbirka koristan alat s pomoću kojega banke mogu istražiti moguće načine za poboljšavanje povezanih praksa upravljanja rizicima. ESB je također vodio kontinuirani dijalog s bankama radi rasprave o njihovu općem napretku i radi razumijevanja izazova s kojima se banke suočavaju. Primjer toga bio je sektorski dijalog ESB‑a s temom: „Upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom: analiza stanja i budući koraci” održan 1. listopada 2025.

1.2.3.2. Agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima

Agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima (RDARR) ključni su za dobro upravljanje rizicima i učinkovito odlučivanje jer manjkavosti u kvaliteti podataka i izvješćivanju nepovoljno utječu na sposobnost banaka da utvrđuju, prate i smanjuju rizike. Dobre sposobnosti u području RDARR‑a omogućuju bankama da unaprijede operativnu učinkovitost i konkurentnost te olakšavaju upotrebu digitalnih alata i inovativnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija (UI) i napredna analitika.

Budući da banke i u 2025. nisu dovoljno napredovale kada je riječ o sposobnostima u području RDARR‑a, također ako se u obzir uzmu očekivanja utvrđena u Vodiču o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima objavljenom u svibnju 2024., ESB je u 2025. primijenio sveobuhvatan pristup za sve banke. Taj je pristup bio usmjeren na pomno praćenje kretanja sposobnosti u području RDARR‑a u svim značajnim institucijama kako bi se utvrdile manjkavosti i poduzele daljnje mjere u vezi s njima.^[17] Jedan od ključnih elemenata tog pristupa bilo je utvrđivanje jasnog procesa eskalacije kojim se od banaka zatražilo da utvrde jasne vremenske okvire i prijelazne korake za otklanjanje otkrivenih nedostataka i rješavanje osnovnih uzroka tih nedostataka. Ako se početnim mjerama nisu postigli pravodobni rezultati, upotrijebljeni su učinkovitiji alati kako bi se osiguralo pravilno otklanjanje nedostataka. Ti su se alati zasnivali na obvezujućim nadzornim mjerama iz članka 16. Uredbe o SSM‑u^[18], koje uključuju i periodične penale kao moguće provedbene mjere.

ESB je nastavio osiguravati holistički pristup pitanjima kvalitete podataka uključivanjem nalaza iz drugih nadzornih aktivnosti u sveobuhvatnu procjenu sposobnosti banaka u području RDARR‑a. To je uključivalo kvalitetu podataka dostavljenih za potrebe ESB‑ova kratkoročnog prikupljanja podataka i testiranja otpornosti na stres, kao i učinkovito agregiranje izloženosti privatnom kreditnom tržištu. Kako bi pojačao napore u tom području, ESB je početkom siječnja 2025. uspostavio zakonodavni okvir kako bi se zajamčila odgovarajuća kvaliteta podataka u izvješćivanju o testiranju otpornosti na stres.^[19] Nadalje, nakon uspješnog pilot‑projekta u 2023. ESB je nastavio objavljivati godišnje izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka.^[20] U usporedbi s postupkom provedenim 2024., ove godine više rukovodstvo u bankama bilo je u većoj mjeri uključeno u otklanjanje otkrivenih nedostataka, uz jasno preuzimanje odgovornosti i odgovornost za upravljanje projektima na razini upravljačkog tijela.

Općenito, povećana usmjerenost na sposobnosti u području RDARR‑a u posljednje tri godine dovela je do postupnog napretka. Sposobnosti u području RDARR‑a sad su u nadležnosti višeg rukovodstva banaka i poduzeti su važni koraci kako bi se otklonili nedostatci utvrđeni u nalazima prethodnih nadzornih aktivnosti. Unatoč tome, kontinuirane nadzorne aktivnosti, uključujući nadzore na licu mjesta, potvrdile su da nadzirani subjekti i nadalje trebaju raditi na područjima kao što su upravljanje podatcima, opseg primjene okvira za upravljanje podatcima, arhitektura podataka i IT infrastruktura.

1.2.4. Treći prioritet: strategije digitalizacije i upotreba novih tehnologija

1.2.4.1. Strategije digitalne transformacije

Digitalna transformacija banaka i upotreba novih tehnologija zahtijevaju dobre sposobnosti unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima. Digitalizacija ne uključuje samo tehnologiju. Ona se također odnosi na internu kulturu i sposobnosti institucija. Integracija inovacija u poslovanje i osiguravanje opće digitalne spremnosti ključni su za uspjeh svake digitalne strategije. Vremenski okvir za digitalizaciju i njezin opseg i nadalje su strateška odluka banke, iako oni mogu imati velike posljedice za operativne i financijske rizike banke i mogu utjecati na profile rizika banaka.

ESB je 2025. proveo više nadzornih aktivnosti kako bi stekao uvid u primjere uporabe novih tehnologija i razumio kako one mogu utjecati na sposobnosti upravljanja rizicima u bankama.^[21] U sklopu tih aktivnosti ESB je nastavio provoditi ciljane nadzore na licu mjesta četvrtu godinu zaredom, sveobuhvatno preispitujući strategije digitalizacije u bankama i poluge za provedbu strategija, uključujući nove tehnologije, resurse i sposobnosti upravljanja projektima, i procjenjujući financijske i nefinancijske učinke digitalizacije. Aktivnosti na daljinu obuhvaćale su radionice u 13 značajnih institucija o upotrebi umjetne inteligencije za ocjenjivanje kreditne sposobnosti i otkrivanje prijevara.

U kontekstu digitalne transformacije podatci su vrlo važni, ne samo za banke nego i za nadzorna tijela. ESB‑ovo godišnje prikupljanje podataka o digitalizaciji i upotrebi inovativnih tehnologija prilagođeno je kako bi se bolje obuhvatile tehnologije i inovacije. To je uključeno u kratkoročno prikupljanje podataka koje ESB provodi kao nadopunu redovitom nadzornom izvješćivanju. To je prikupljanje i nadalje bilo ključan izvor podataka za procjenu napretka banaka u digitalnoj transformaciji, pružajući uvid u kretanja aktivnosti digitalizacije u bankama kao i u tehnološku suradnju i primjere uporabe. S pomoću analize prikupljenih podataka odabrani su primjeri uporabe i banke za daljnju procjenu ili sudjelovanje u radionicama i drugim sličnim interakcijama.

U sklopu ciljanog pristupa ESB je također proveo dvije horizontalne analize kojima se istražuje primjena digitalizacije u određenim poslovnim linijama. To je provedeno u obliku radionica o digitalnom plaćanju i digitalnim poslovima sa stanovništvom u kojima je sudjelovalo 12 značajnih institucija. Nadalje, na konferenciji SSM‑a o digitalizaciji 16. listopada 2025. sudjelovala su nadzorna tijela i banke kako bi razmijenili mišljenja o digitalnim strategijama, provedbi tih strategija u određenim poslovnim linijama kao što su poslovi sa stanovništvom i plaćanja te o kretanjima u području umjetne inteligencije i povezanim rizicima.

1.3. Djelotvoran i učinkovit nadzor prilagođen riziku

Način provedbe nadzora banaka znatno se promijenio od uspostave SSM‑a u 2014. U prvih nekoliko godina djelovanja europski nadzor banaka bio je usredotočen na usklađivanje nadzornih praksa. Posljednjih godina nadzor je postao agilniji, što je omogućilo postizanje djelotvornijih i dosljednijih ishoda s pomoću manje složenih, ali jednako strogih metodologija i fleksibilnijih procesa. ESB je 2023. uspostavio okvir tolerancije rizika koji nadzornim tijelima omogućuje davanje prednosti ključnim područjima rizika i daje im više fleksibilnosti u utvrđivanju i rješavanju novih rizika i rizika u nastajanju.

ESB je 2025. izradio sveobuhvatan program za daljnje povećavanje djelotvornosti i učinkovitosti europskog nadzora banaka te njegovu veću usmjerenost na rizike. Taj program, koji se opisuje u izvješću pod nazivom Racionalizacija nadzora, očuvanje otpornosti objavljenom u prosincu 2025., sastoji se od četiri inicijative. Prvo, reforma SREP‑a, koja je započela u 2024., nastavila se provoditi u 2025. i trebala bi biti dovršena u 2026. (vidi odjeljak 1.3.1.).^[22] Drugo, kao rezultat projekta „sljedećih koraka u reformi nadzora” ciljevi reforme SREP‑a prošireni su kako bi obuhvatili područja kao što su odlučivanje, odobrenja internih modela, testiranje otpornosti na stres, odluke povezane s kapitalom, izvješćivanje i nadzori na licu mjesta (vidi odjeljak 1.3.2.). Treće, pokrenuta je posebna inicijativa radi daljnjeg promicanja jedinstvene kulture nadzora u sklopu SSM‑a (vidi odjeljak 1.3.3.). Naposljetku, ESB trenutačno razvija okvir za ocjenjivanje učinkovitosti nadzora (vidi odjeljak 1.3.4.).

1.3.1. Provedba reforme SREP‑a

U skladu sa svojim mandatom nadzor banaka ESB‑a redovito ocjenjuje financijsku pouzdanost banaka koje izravno nadzire u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP). Kako bi odgovorio na okružje rizika koje se brzo mijenja i nakon neovisne stručne provjere^[23] ESB je u 2024. pokrenuo sveobuhvatnu reformu SREP‑a kako bi povećao njegovu djelotvornost, učinkovitost i usmjerenost na rizike.

Prvi ciklus reforme SREP‑a završen je u listopadu 2025., a odluke su donesene šest tjedana ranije nego prethodnih godina. Taj je korak samo jedan od vidljivih učinaka reforme SREP‑a, a znatan napredak ostvaren je u ispunjavanju svih šest ciljeva te reforme:^[24]

• Usmjerenije procjene rizika: ESB od 2023. primjenjuje pristup višegodišnje procjene i u svojim procjenama primjenjuje okvir tolerancije rizika.^[25] U 2025. višegodišnja procjena provedena je za 75 % elemenata SREP‑a i proširena je na društva kćeri banaka.
• Bolja integracija nadzornih aktivnosti: kako bi stekli potpuniji uvid u rizike banaka i smanjili dupliciranje, zajednički nadzorni timovi sada se sustavnije služe uvidima iz svojih nadzora na licu mjesta, tematskih provjera i drugih izvora i ne oslanjaju se samo na podatke na kraju godine. Osim toga, bankama se program nadzornog ispitivanja šalje ranije u godini, čime im se pomaže da tome prilagode svoje planove.
• Potpuna primjena nadzornih alata: sada se veći naglasak stavlja na pravodobnu komunikaciju i eskalaciju^[26] nadzornih mjera. Osim što je uveden višerazinski pristup za daljnje aktivnosti u vezi s mjerama^[27], odluke na temelju SREP‑a usmjerenije su na najstrukturnije i najozbiljnije probleme, a ostali se nalazi rješavaju tijekom godine.
• Poboljšana komunikacija: novim formatom odluka na temelju SREP‑a^[28] potiče se usmjereniji dijalog s bankama jer su glavni pokretači rizika i pitanja povezana s nadzorom koja izazivaju zabrinutost istaknuti na početku u pojednostavnjenom formatu.
• Stabilnije metodologije: ESB nastoji nadzorne metodologije učiniti stabilnijima i predvidljivijima. Metodologija je jednostavnija i pouzdanija zahvaljujući posuvremenjenim verzijama, kao što je revidirana metodologija zahtjeva u sklopu drugog stupa.^[29]
• Bolja upotreba IT sustava i analize podataka: digitalni alati podupiru nadzor utemeljen na podatcima i učinkovitu interakciju s bankama kao što je mogućnost da banke prate status svojih kvalitativnih mjera i dostavljaju dokaze izravno nadzornim tijelima.

1.3.1.1. Praćenje napretka

Kako bi se osiguralo da se reformom SREP‑a ostvare planirane koristi, nadzor banaka ESB‑a dosljedno prati svoj učinak u odnosu na glavne ciljeve. To se praćenje zasniva na nizu pokazatelja koji se dodatno razvijaju i dorađuju, a obuhvaćaju šest ciljeva navedenih u reformi. Očekuje se da će ti pokazatelji uključivati dostupnost i učinkovitu primjenu višegodišnje procjene u sklopu SREP‑a, duljinu i važnost odluka i mjera na temelju SREP‑a, upotrebu digitalnih alata kao potpore daljnjim aktivnostima na osnovi nalaza i mjera u realnom vremenu kao i primjenu mjera na temelju SREP‑a i opću pravodobnost ciklusa SREP‑a. O tim će se pokazateljima izvješćivati u budućim izdanjima Godišnjeg izvješća ESB‑a o nadzornim aktivnostima.

1.3.2. Sljedeći koraci u reformi nadzora: reforma nadzornih aktivnosti izvan SREP‑a

ESB je u 2025. zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima pokrenuo daljnji širok skup reforma u sklopu projekta sljedećih koraka u reformi nadzora. Cilj je projekta racionalizirati i pojednostavniti ključne nadzorne postupke, čime se dopunjuje reforma SREP‑a. Projekt je osmišljen tako da se u obzir uzmu anketa „odozdo prema gore” koju su provela neka od nacionalnih nadležnih tijela koja sudjeluju u europskom nadzoru banaka i informacije iz bankarskog sektora.

Projekt obuhvaća sljedeća ključna područja:

1. Odlučivanje: ESB unaprjeđuje djelotvornost i učinkovitost svojih postupaka donošenja nadzornih odluka, koji su prilagođeni riziku. To se, na primjer, odnosi na procjene sposobnosti i primjerenosti te zajedničke postupke kao što su izdavanje odobrenja za rad i odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela. Pojednostavnjeno odlučivanje ubrzat će nadzorne postupke u nadziranim subjektima i omogućiti ESB‑u da svoje resurse usmjeri na najvažnije aspekte. Pojednostavnjene odluke trebale bi se uvesti do druge polovine 2026., pri čemu bi se s vremenom trebala uvesti dodatna poboljšanja nakon uvođenja digitalnih alata. Osim toga, početkom 2026. uvest će se ubrzani postupak za jednostavne sekuritizacije s prijenosom značajnog rizika (vidi Okvir 2.).
2. Interni modeli: racionalizacija nadzornih postupaka povezanih s internim modelima ključna je za smanjivanje radnog opterećenja banaka i nadzornih tijela zbog odobravanja značajnih promjena modela. ESB postupno uvodi pristupe koji su više prilagođeni riziku za odobravanje promjena modela općenito i za odobravanje promjena modela koje su uvedene u ranijoj fazi procesa. Time se zaobilazi potreba da banke istodobno imaju više verzija modela. Te će promjene biti uvedene tijekom 2026.
3. Testiranje otpornosti na stres: ESB je već poduzeo korake u prethodnim ciklusima testiranja otpornosti na stres u svrhu povećavanja proporcionalnosti, uvođenja osiguravanja kvalitete podataka koje je više prilagođeno riziku i smanjenja broja ciklusa dostavljanja podataka. ESB poduzima daljnje korake kako bi pojednostavnio testiranje otpornosti na stres prelaskom na prilagodljivije i brže pristupe, pojednostavnjivanjem obrazaca i smanjivanjem potreba za resursima i za banke i za nadzorna tijela. Te će se promjene uvesti s početkom od tematskog testiranja otpornosti na stres u 2026. i testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2027.
4. Odluke povezane s kapitalom: ESB uvodi „ubrzani” postupak odobravanja jasno definiranih, niskorizičnih transakcija povezanih s regulatornim kapitalom. Cilj je te inicijative skratiti vrijeme obrade, a inicijativa će se početi provoditi u prvom tromjesečju 2026. ESB i nadalje ulaže u digitalne tehnologije i nastoji skratiti vrijeme obrade na dva tjedna za najjednostavnije slučajeve.
5. Nadzorno izvješćivanje: ESB nastoji racionalizirati postupak izvješćivanja i smanjiti troškove bankama, uz istodobno očuvanje kvalitete i relevantnosti podataka koji se prikupljaju. ESB je 2025. poslao upitnik kako bi prikupio prijedloge iz sektora za pojednostavnjenje izvješćivanja, nakon čega je o toj temi organizirao radionicu. ESB je pregledao „obrasce koji se najmanje upotrebljavaju” i smanjio postojeće izvještajne zahtjeve. Na primjer, točke podataka iz izvještajnog paketa za kratkoročno prikupljanje podataka u 2026. smanjene su za 18,5 %. ESB u 2026. planira doraditi i unaprijediti svoj postupak u odnosu na zahtjeve za horizontalno izvješćivanje i definirati koncept praga značajnosti kada je riječ o zahtjevima za ponovno dostavljanje podataka. Daljnja poboljšanja izvješćivanja u sklopu kratkoročnog prikupljanja podataka bit će uvedena u ciklusu SREP‑a u 2027. ESB također provodi mjere za povećavanje proporcionalnosti u izvještajnim zahtjevima za male i jednostavne institucije, uključujući integraciju koncepta male i jednostavne institucije u ESB‑ovu Uredbu o financijskom izvješćivanju (FINREP).
6. Nadzor na licu mjesta: ESB i nacionalna nadležna tijela dogovorili su se da će u 2026. uvesti niz poboljšanja u postupak nadzora na licu mjesta. Ta poboljšanja uključuju preispitivanje i pojednostavnjivanje internih i vanjskih smjernica povezanih s nadzorom na licu mjesta, izradu sažetijih izvješća o nadzoru, jačanje koordinacije među timovima koji provode nadzor na licu mjesta i uvođenje kraćih i usmjerenijih nadzora.

U svakom od tih šest područja rada ESB povećava upotrebu digitalnih alata za nadzor (ti su alati također poznati pod nazivom „nadzorna tehnologija” ili „SupTech”). U tom kontekstu ESB pokreće sveobuhvatan IT projekt (2026. – 2028.) kako bi se dodatno digitalizirali cjeloviti nadzorni postupci, uključujući postupke odlučivanja, što se namjerava postići naprednom integracijom internih sustava i planiranim jedinstvenim portalom SSM‑a (vidi odjeljak 5.2.1.). Unaprjeđenje ESB‑ove digitalne infrastrukture pomaže nadzornim tijelima da svoje zadaće obavljaju djelotvornije i učinkovitije, a korisno je i nadziranim subjektima zbog lakše komunikacije, brže obrade nadzornih zadaća i veće učinkovitosti resursa.

1.3.2.1. Dodatne planirane inicijative

ESB će 2026. započeti s preispitivanjem svojih nadzornih vodiča i drugih komunikacija kako bi povećao transparentnost svojih očekivanja i nadzornih pristupa. Jedan od ciljeva tog preispitivanja bit će da se još jednom istakne da smjernice ESB‑a nisu obvezujući zahtjevi koji nadilaze primjenjivo zakonodavstvo EU‑a.

Osim toga, ESB će preispitati primjenu proporcionalnosti u nadzoru manje značajnih institucija. To će osobito obuhvaćati preispitivanje podskupa manje značajnih institucija koje su uključene u postojeći okvir malih i jednostavnih institucija. U preispitivanju će se razmatrati aspekti kao što su učestalost i dubina procjene u sklopu SREP‑a, postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP) i postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP), kao i testiranje otpornosti na stres na razini cijelog sektora.

1.3.2.2. Provedba i daljnje aktivnosti

Promjene dogovorene u sklopu projekta sljedećih koraka u reformi nadzora uvodit će se tijekom 2026. i u sljedećim godinama, uz kontinuirani rad na jačanju jedinstvene kulture nadzora (vidi odjeljak 1.3.3.). ESB će pratiti ostvareni napredak u provedbi različitih inicijativa u sklopu svih reforma i izvješćivati o tom napretku u svojem Godišnjem izvješću o nadzornim aktivnostima.

1.3.3. Kultura nadzora SSM‑a

U veljači 2025. Nadzorni odbor ESB‑a pokrenuo je inicijativu kulture nadzora^[31] s ciljem uspostave platforme za rasprave o temama kao što su reforma SREP‑a (vidi odjeljak 1.3.1.) i projekt sljedećih koraka u reformi nadzora (vidi odjeljak 1.3.2.). Cilj je te višegodišnje inicijative osigurati dosljednu i učinkovitu provedbu tih reforma i projekata u cijelom europskom nadzoru banaka poticanjem zajedničke kulture nadzora koja je u skladu s njegovim trima ključnim strateškim ciljevima.

• Nadzor prilagođen riziku: davanje prioriteta značajnim rizicima, preuzimanje odgovornosti za odluke i odlučno djelovanje
• Djelotvoran i učinkovit nadzor: pravodobni ishodi, brzo otklanjanje problema i poticanje stalnog poboljšavanja
• Integrirani nadzor: suradnja unutar europskog nadzora banaka kako bismo kao jedan tim postigli bolje rezultate

Da bi se postigli ti strateški ciljevi, izrađen je aktivacijski plan za jačanje komunikacije i suradnje, razvoj vještina i vodstva, pojačanu usmjerenost na rizike i prioritete te poboljšanje operativne učinkovitosti.

Tu višegodišnju inicijativu zajednički provode nadzor banaka ESB‑a i nacionalna nadležna tijela.

1.3.4. Ocjenjivanje učinkovitosti nadzora

Učinkovitim nadzorom osigurava se da banke pravodobno otklone svoje manjkavosti. Nadzor banaka ESB‑a nastoji stalno poboljšavati svoju učinkovitost tako što nadzornim tijelima omogućuje brzu procjenu bonitetnih rizika, otkrivanje značajnih nedostataka i učinkovitiju upotrebu nadzornih alata i nadzornih ovlasti.

U 2025. ESB je razvio okvir za ocjenjivanje učinkovitosti nadzora. U tom su okviru definirane metodologije koje se mogu upotrebljavati za ocjenjivanje učinkovitosti odgovarajućih nadzornih aktivnosti ESB‑a, a osobito metodologija koje se upotrebljavaju za provedbu njegovih nadzornih prioriteta.

Postoje neke prirodne prepreke ocjenjivanju učinkovitosti nadzora, kao što je činjenica da ishodi nadzornih aktivnosti: (1) možda nisu izravno vidljivi u financijskim ili statističkim podatcima, (2) imaju odgođeni učinak i (3) mogu biti pod utjecajem vanjskih činitelja izvan opsega utjecaja nadzornog tijela. Stoga je ključno da ocjene nadzornih tijela budu adekvatno pripremljene od početka nadzornih aktivnosti. U fazi planiranja od zajedničkih nadzornih timova očekuje se da definiraju jasne ciljeve kojima se pobliže određuje namjeravani utjecaj na nadzirane subjekte, odrede kako se taj utjecaj može mjeriti, čak i samo djelomično s pomoću određenih pokazatelja, te utvrde odgovarajuće zahtjeve za podatke.

Ocjenjivanje učinkovitosti nadzora naposljetku omogućuje ESB‑u da se služi zaključcima izvedenima iz takvog ocjenjivanja kako bi kontinuirano unaprjeđivao način na koji provodi nadzorne aktivnosti, primjerice kada odlučuje o tome je li se pravilno pristupilo rješavanju prioritetne ranjivosti ili je potrebno prilagoditi ESB‑ovu nadzornu strategiju kako bi se te ranjivosti otklonile. Te se ocjene mogu uzeti u obzir i u najboljim praksama ili metodama koje se upotrebljavaju za postizanje određenih namjeravanih rezultata nadzora.

Ocjenjivanje učinkovitosti nadzora ESB‑a može dodatno poduprijeti ESB‑ovu komunikaciju s vanjskim dionicima, kao što je Europski parlament, i biti uključeno u opću raspravu o odgovornosti nadzora banaka ESB‑a.

1.4. Izravni nadzor značajnih institucija

1.4.1. Nadzor na daljinu

Izravni nadzor kreditnih institucija usmjeren je na proaktivno utvrđivanje i smanjivanje rizika kako bi banke ostale otporne i kako bi se osiguralo da se njima dobro upravlja u sve složenijem i dinamičnijem okružju.

Učinkovitost nadzora na daljinu postiže se upotrebom integriranog i koordiniranog sustava planiranja koji zajedničkim nadzornim timovima omogućuje da ravnomjerno rasporede svoje resurse na horizontalne zadaće, zadaće specifične za pojedinu banku i ad hoc nadzorne zadaće (vidi i odjeljak 1.4.1.2.).

1.4.1.1. Načelo proporcionalnosti

Nadzor banaka ESB‑a primjenjuje načelo proporcionalnosti na svoje nadzorne aktivnosti i metode. Opseg i intenzitet nadzora ovise o činiteljima kao što su veličina banke, sistemska važnost, profil rizika i složenost njezina poslovnog modela.

U skladu s pristupom višegodišnjeg SREP‑a koji nadzor banaka ESB‑a primjenjuje (vidi odjeljak 1.3.1.), u bankama sa stabilnim i manje složenim profilom rizika može se provoditi manji broj nadzornih procjena ili te procjene mogu biti rjeđe, a u institucijama s većim rizikom ili institucijama s većim sistemskim značajem provode se sveobuhvatnije procjene.

Zbog toga zajednički nadzorni timovi odgovorni za veće i/ili rizičnije značajne institucije obično planiraju i provode više nadzornih aktivnosti tijekom godine nego zajednički nadzorni timovi koji nadziru manje i/ili jednostavne institucije.

1.4.1.2. Postupak nadzornog planiranja i nadzorne aktivnosti

Postupak nadzornog planiranja zasniva se na dosljednom i integriranom pristupu prema kojemu se nadzornim prioritetima usmjeravaju planiranje horizontalnih aktivnosti, nadzora na licu mjesta i provjera internih modela te nadzorne aktivnosti zajedničkih nadzornih timova.

Kako bi se osigurao učinkovit nadzor, ESB i nacionalna nadležna tijela blisko surađuju u planiranju svojih aktivnosti te pritom uzimaju u obzir nadzorne prioritete, rizike specifične za pojedinu banku i okvir tolerancije rizika. To planiranje uključuje odabir uzoraka nadziranih subjekata koji će sudjelovati u horizontalnim aktivnostima i aktivnostima na licu mjesta. Jedan od ishoda tog postupka jest program rada na visokoj razini, kojim se nadopunjuje cjelokupni postupak planiranja zajedničkih nadzornih timova.

Svake godine nadzorne aktivnosti koje zajednički nadzorni timovi planiraju uključuju se u godišnji program nadzornog ispitivanja. Postupak nadzornog planiranja važan je dio komunikacije zajedničkoga nadzornog tima s nadziranim subjektom. Do kraja godine bankama se dostavlja pojednostavnjeni plan aktivnosti u kojemu se opisuju nadzorne aktivnosti koje zahtijevaju sudjelovanje ili doprinos nadziranih subjekata.

Nakon reforme SREP‑a i prelaska na integriraniji okvir višegodišnjih procjena planirane nadzorne aktivnosti u sklopu spomenutog programa daju ključnu analitičku podlogu procjenama u sklopu SREP‑a koje provode zajednički nadzorni timovi (vidi odjeljak 1.3.1.).

Uzme li se u obzir načelo proporcionalnosti, planovi aktivnosti na daljinu obuhvaćaju: (1) aktivnosti povezane s rizicima (npr. SREP), (2) ostale aktivnosti u vezi s organizacijskim, administrativnim ili pravnim zahtjevima (npr. godišnja procjena značajnosti) i (3) dodatne aktivnosti koje planiraju zajednički nadzorni timovi kako bi planiranje aktivnosti dodatno prilagodili obilježjima nadzirane grupe ili nadziranog subjekta (npr. analize poslovnog modela ili upravljačke strukture banke).

1.4.1.3. Nadzorne mjere

Nadzorne mjere jedan su od ključnih ishoda redovitih nadzornih aktivnosti na licu mjesta i izvan njega.^[32] U njima se utvrđuju detaljne mjere koje nadzirani subjekti moraju poduzeti kako bi otklonili manjkavosti. Zajednički nadzorni timovi odgovorni su za praćenje pravodobne i učinkovite provedbe tih mjera. Broj novih nadzornih mjera smanjio se u 2025. u odnosu na 2024. Najvažniji pokretači nadzornih mjera bile su aktivnosti na licu mjesta, pri čemu se gotovo 63 % ukupnih mjera odnosilo na nadzore na licu mjesta i provjere internih modela (koje su se uglavnom provodile na licu mjesta). Kao i prethodnih godina, najveći broj novih nadzornih mjera odnosio se na kreditni rizik (42,5 %) i unutarnje upravljanje (10,7 %) (Grafikon 2.).

Grafikon 2.

Nadzorne mjere

a) broj mjera evidentiranih svake godine

b) nove mjere u 2025. po aktivnostima	c) nove mjere u 2025. po kategorijama rizika

1.4.1.4. Horizontalna analiza u sklopu SREP‑a

ESB je 18. studenoga 2025. objavio agregatne rezultate SREP‑a provedenoga u 2025. za svoje nadzirane subjekte. To je uključivalo razvoj ocjena na temelju SREP‑a, kapitalne zahtjeve i preporuku u sklopu drugog stupa, kvalitativne mjere i analizu odabranih područja rizika. ESB je na raspolaganje stavio primjenjive kapitalne zahtjeve u sklopu drugog stupa za pojedine banke za 2026., uključujući one koji se primjenjuju u rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge. Svi nadzirani subjekti dali su suglasnost za objavu njihovih zahtjeva u sklopu drugog stupa i zahtjeva u sklopu drugog stupa koji se odnose na omjer financijske poluge.

Ukupna ocjena na temelju SREP‑a dodatno se poboljšala i iznosila je 2,5, u odnosu na 2,6 u 2024., pri čemu je samo 6 % banaka dobilo lošiju ocjenu, a 19 % banaka dobilo je bolju ocjenu. Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka ostali su u prosjeku stabilni i iznosili su 15,6 % imovine ponderirane rizikom, a medijan zahtjeva u sklopu drugog stupa ostao je uglavnom nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu i iznosio je 2,3 %. Osim toga, prosječna preporuka u sklopu drugog stupa smanjila se s 1,3 % na 1,1 %, pri čemu su rezultati testiranja otpornosti na stres u 2025. pokazali da su veći predviđeni gubitci od kreditnog rizika, tržišnog rizika i operativnog rizika neutralizirani većom razinom agregirane dobiti akumulirane u 2024. To je dovelo do općenito manjeg smanjenja kapitala i niže preporuke u sklopu drugog stupa (vidi odjeljak 1.1.1.).

SREP proveden u 2025. pokazao je da su banke pod ESB‑ovim nadzorom općenito i nadalje otporne te da imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. Tome su pridonijeli strogi propisi, učinkovit nadzor i izvanredan odgovor fiskalne i monetarne politike na nedavne makroekonomske šokove, kao što su pandemija bolesti COVID‑19, rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i energetska kriza koja je uslijedila. Međutim, okružje u kojem banke posluju i nadalje je sve zahtjevnije, uz višeslojne geopolitičke rizike i gospodarsku neizvjesnost. Što se tiče nadolazećeg razdoblja, banke bi trebale očuvati financijsku i operativnu otpornost, ojačati poslovne modele i postati konkurentnije, što bi im omogućilo da bolje služe europskom realnom gospodarstvu.

1.4.2. Nadzor na licu mjesta

U skladu s Uredbom o SSM‑u ESB nadgleda nadzirane subjekte provedbom nadzora na daljinu i nadzora na licu mjesta, a kombinacijom tih nadzora osigurava se detaljna i temeljita analiza poslovanja. U sklopu nadzora na licu mjesta dubinski se preispituju rizici, kontrole rizika i unutarnje upravljanje, a provjerama internih modela dubinski se procjenjuju interni modeli koji se upotrebljavaju za izračun kapitalnih zahtjeva, osobito s obzirom na metodologije, rizik, kontrolu rizika i unutarnje upravljanje.

U 2025. pokrenuto je 163 nadzora na licu mjesta i 77 provjera internih modela za značajne institucije. Nadzori na licu mjesta provedeni u 2025. obuhvaćali su i financijske i nefinancijske rizike. Područja nadzora bila su usklađena s ESB‑ovim nadzornim prioritetima, čime je osigurano da se u obzir uzmu i pitanja koja se odnose na pojedine banke. Osim toga, ESB je 2025. započeo s penetracijskim testiranjem vođenim prijetnjama u značajnim institucijama, što je nova odgovornost u skladu s člankom 26. stavkom 1. DORA‑e.

Provjerama internih modela u 2025. uglavnom su obuhvaćena područja kao što su značajne promjene modela zbog redovitog održavanja modela i korektivne aktivnosti u odnosu na obveze povezane s prethodnim provjerama internih modela.

U srpnju 2025. ESB je posuvremenio Vodič o internim modelima kako bi se uskladio s izmjenama uvedenima CRR‑om III, kako bi pojasnio ESB‑ovo tumačenje regulatornih zahtjeva i odgovorio na zahtjeve bankarskog sektora za pružanje uputa, na primjer uputa za upotrebu strojnog učenja u internim modelima. Vodič također sadržava pojašnjenja određenih pitanja koja je ESB uočio tijekom provjera internih modela.

Grafikon 3.

Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela pokrenuti u 2023., 2024. i 2025.

(broj provjera)

Aktivnosti i rezultati ESB‑ova nadzora na licu mjesta opisani su i u Biltenu nadzora banaka.^[33]

1.4.2.1. Ključni nalazi nadzora na licu mjesta prema vrsti rizika

Kada je riječ o izračunu regulatornoga kapitala (prvi stup), glavni nalazi odnosili su se na: (1) neodgovarajuću dodjelu pondera rizika izloženostima, (2) netočno utvrđivanje tehnika smanjenja kreditnog rizika i (3) nedostatne kontrolne okvire za postupak izračuna kapitalnih zahtjeva, osobito u odnosu na kreditni rizik.

Kada je riječ o postupku procjene adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP), najvažniji nalazi odnosili su se na: (1) nedovoljno pouzdane, nedosljedne, pretjerano optimistične i nepravilno provedene metodologije i pretpostavke kvantifikacije internoga kapitala i (2) manjkavosti u testiranjima otpornosti na stres na razini svih institucija zbog nedovoljne učestalosti i neadekvatne pokrivenosti normativnih i gospodarskih aspekata.

Kada je riječ o kreditnom riziku, u bankama su otkrivene znatne slabosti u točnom kvantificiranju očekivanih kreditnih gubitaka za prihodonosne kredite. U nadzorima na licu mjesta i nadalje su otkrivane znatne potrebe za poboljšanjem okvira banaka za slučajeve znatnog povećanja kreditnog rizika (SICR). Ti su nedostatci doveli do rizika nedostatnih reklasifikacija u fazu 2, a potencijalno i do podcjenjivanja umanjenja vrijednosti. Otkriveni su i nedostatci u procjeni i kalibraciji parametara za vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza i gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza u modelima banaka koji se odnose na očekivane gubitke po kreditima. Neke su banke imale poteškoća u otkrivanju pogoršanja kreditne sposobnosti drugih ugovornih strana, pri čemu su se pojavili problemi u praćenju postupaka kao što su vrednovanje kolaterala i sustavi ranog upozoravanja.

Utvrđeni su i nedostatci u unutarnjem upravljanju, uključujući slabe unutarnje kontrole, neodgovarajuće okvire upravljanja rizicima i postupke odobravanja kredita. I nadalje su bili prisutni problemi u utvrđivanju nastanka statusa neispunjavanja obveza u sklopu okvira za vjerojatnost nepodmirenja obveza, uz lošu kvalitetu okidača i lošu provedbu. Ti su problemi istaknuli potrebu za snažnijim praksama upravljanja rizicima i praćenja kredita kako bi se ispunili regulatorni standardi.

Kada je riječ o likvidnosnom riziku, najozbiljniji nalazi odnosili su se na regulatorno izvješćivanje, koeficijent likvidnosne pokrivenosti i izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja. Važni nalazi također su se odnosili na utvrđene nedosljednosti između plana financiranja, plana financiranja u kriznim situacijama i strategije za likvidnosni rizik. Drugi nalazi odnosili su se na neadekvatnosti organizacijskog okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom, uključujući slabosti u unutarnjem upravljanju, strategiji rizika i oblikovanju scenarija za testiranje otpornosti na likvidnosni stres.

Kada je riječ o kamatnom riziku i riziku kreditne marže u bankovnoj knjizi (IRRBB/CSRBB), otkriveni su ozbiljni problemi u mjerenju IRRBB‑a i upravljanju njime, kao što su neodgovarajuće pretpostavke u modeliranju, nedovoljna formalizacija, loš dizajn strategija za IRRBB, zastarjeli podatci, loši IT sustavi ili okviri rizika modela. Drugi ozbiljni nalazi odnosili su se na nedostatnu uključenost upravljačkih tijela u definiranje i praćenje postupaka povezanih s kamatnim rizikom u bankovnoj knjizi i u izradi okvira za upravljanje rizikom kreditne marže u bankovnoj knjizi.

Kada je riječ o tržišnom riziku, ključni nalazi odnosili su se na rizik vrednovanja, unutarnje upravljanje, upravljanje rizicima i kreditni rizik druge ugovorne strane. Nalazi u vezi s rizikom vrednovanja pokazali su slabosti u bontitetnim i računovodstvenim prilagodbama, neovisnoj provjeri cijena i jednodnevnom dobitku s osnove naknadnog vrednovanja. Slabosti su otkrivene i u unutarnjem upravljanju, okvirima za ograničenja i praksama koje se odnose na knjige trgovanja i bankovne knjige. U nadzorima kreditnog rizika druge ugovorne strane utvrđeni su nedostatci u modeliranju i validaciji ključnih pokazatelja (npr. za moguće buduće izloženosti ili testiranja otpornosti na stres), praćenju limita i upravljanju kolateralom. U pripremi za provedbu temeljitog preispitivanja knjige trgovanja otkriveni su i kvalitativni i kvantitativni problemi, uključujući nejasne uloge i odgovornosti, izazove povezane s eksternalizacijom, nedostatak neovisne validacije i metodološke nedostatke.

Kada je riječ o unutarnjem upravljanju i nalazima koji su usko povezani s tim područjem, otkriveni su sljedeći problemi: (1) slabosti u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima zbog loših okvira upravljanja, arhitekture podataka i IT infrastrukture, što je utjecalo na točnost i cjelovitost podataka, (2) problemi povezani s neovisnošću, opsegom aktivnosti i resursima za sve funkcije unutarnje kontrole i (3) manjkavosti u procjenama rizika koji proizlaze iz eksternalizacije, osobito kada je riječ o IT uslugama (vidi u nastavku teksta).

Kada je riječ o poslovnim modelima i profitabilnosti, važni nalazi odnosili su se na probleme u usmjeravanju pokretača profitabilnosti, provedbi strategije, okvirima i metodologijama za određivanje cijena proizvoda i njihovo praćenje, raspodjeli troškova, pretpostavkama u poslovnim planovima i financijskim projekcijama. U aktivnostima digitalne transformacije otkrivene su slične slabosti kao i u prethodnim nadzorima na licu mjesta.

Kada je riječ o klimatskom i okolišnom riziku, nalazi nadzora na licu mjesta pokazuju da banke nisu u potpunosti utvrdile rizike, analizirale njihovu značajnost i dostavile točne izjave o sklonosti preuzimanju rizika. Drugi česti nalazi pokazali su da pokretači klimatskog rizika nisu uključeni u postupak upravljanja kreditnim rizikom kao ni u nadzor od strane upravljačkog tijela ni u podatkovni okvir.

Kada je riječ o IT riziku, većina ozbiljnih nalaza i nadalje se odnosila na područje upravljanja IT‑om i kibernetičkom sigurnošću, osobito na zaštitu podataka i sposobnosti otkrivanja. Slično kao i prethodne godine, otkriveni su znatni nedostatci u eksternalizaciji IT aktivnosti i upravljanju IT rizicima povezanima s trećim stranama. Ti su problemi doveli do znatnih rizika za neprekinuto poslovanje, osobito u okolnostima brzih geopolitičkih promjena.^[34] Osim toga, otkrivene su znatne slabosti u upravljanju IT rizicima i unutarnjem upravljanju IT aktivnostima. Utvrđeni nalazi često su se odnosili na utvrđivanje i procjenu rizika te ulogu upravljačkog tijela u smislu njegovih nadzornih odgovornosti.^[35]

Zaključno, nalazi su otkrili regulatorne povrede i pogrešne izračune rizika, unatoč općem poboljšanju upravljanja rizicima. Znatne manjkavosti u kvantifikaciji rizika, unutarnjem upravljanju i unutarnjim kontrolama upućuju na potrebu za daljnjim djelovanjem kako bi bankarski sektor bio otporan u uvjetima kontinuirane geopolitičke i gospodarske neizvjesnosti.

1.4.2.2. Ključni nalazi provjera internih modela

U provjerama internih modela ocjenjuje se jesu li interni modeli kojima se banke služe za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s pravnim i regulatornim zahtjevima. Provjere internih modela mogu biti pokrenute na zahtjev banke, na primjer kada je riječ o početnim odobrenjima modela, značajnim promjenama modela, proširenjima modela, uvođenju modela, trajnoj djelomičnoj primjeni ili povratku na primjenu manje složenih pristupa za modele, ili ih može pokrenuti ESB.

Više od 90 % provjera internih modela u 2025. bilo je potaknuto zahtjevima banaka za procjenu promjena modela, početno odobrenje modela ili proširenja modela. Kao i u 2024., ESB je pokrenuo oko 5 % provjera internih modela. ESB je također zaprimio i procijenio brojne zahtjeve za povratak na manje složene pristupe. Ti su zahtjevi bili u skladu sa širim inicijativama poduzetima radi pojednostavnjenja okružja internih modela kao odgovor na detaljnije i strože standarde koji proizlaze iz EBA‑inih pravila i propisa EU‑a, osobito kada je riječ o portfeljima male veličine i/ili portfeljima s ograničenim reprezentativnim podatcima.

U sklopu provjera internih modela provedenih u 2025. otkriveno je nekoliko nedostataka. U svakoj provjeri internih modela utvrđeno je prosječno 16 nalaza, pri čemu je gotovo polovina njih bila vrlo ozbiljna.^[36]

Ako se promatraju isključivo postupovni aspekti modela internih rejting‑sustava za kreditni rizik, otprilike dvije petine nalaza bile su vrlo ozbiljne. Od toga se više od polovine njih odnosilo na nedostatke u IT infrastrukturi, dokumentaciji i postupku dodjele rejtinga. Kada je riječ o modeliranju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, sličan udio (dvije petine) nalaza bio je vrlo ozbiljan. Kada je riječ o modeliranju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, gotovo dvije trećine ozbiljnih nalaza odnosile su se na kvantifikaciju rizika i strukturu rejting‑sustava, a što se tiče modeliranja gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, na kvantifikaciju rizika i strukturu rejting‑sustava odnosila se otprilike polovina nalaza. U područjima s velikim brojem ozbiljnih nalaza ESB je dao dodatna pojašnjenja u revidiranom Vodiču o internim modelima.

Tijekom izvještajnog razdoblja dovršena je jedna istraga tržišnog rizika zbog novih zahtjeva koji proizlaze iz temeljitog preispitivanja knjige trgovanja. Glavne slabosti otkrivene su u nekim temeljnim sastavnicama novog pristupa.

Provedeno je nekoliko novih istraga kako bi se procijenio standardizirani pristup prilagodbama kreditnom vrednovanju koje su uvedene novim propisom i primjenjuju se od siječnja 2025., što je uključivalo novi regulatorni model za izloženosti za koji je potrebno nadzorno odobrenje. Slabosti su uglavnom otkrivene u području opsega primjene, regulatornih izračuna te kvalitete i održavanja podataka.

Kada je riječ o kreditnom riziku druge ugovorne strane, glavne slabosti odnosile su se na značajna proširenja modela za usluge glavnog brokera. U tim je slučajevima većina problema bila povezana s upotrebom alata za izračun vrijednosti adherentne riziku koji je izvorno bio namijenjen tržišnom riziku, a koji se primjenjivao na kreditni rizik druge ugovorne strane, a problemi su se odnosili i na nedostatke u modeliranju naglog porasta izloženosti, uključujući činitelje rizika, kao i na retroaktivno testiranje i validaciju određivanja cijena.

1.4.3. Temeljito preispitivanje knjige trgovanja

Temeljito preispitivanje knjige trgovanja ključna je sastavnica revidiranog okvira Basel III. To preispitivanje obuhvaća veliku reformu kapitalnih zahtjeva u sklopu prvog stupa za tržišni rizik, koja se temelji na iskustvima stečenima tijekom svjetske financijske krize 2007. – 2008., a cilj joj je smanjiti vjerojatnost i učinak sličnih događaja u budućnosti. Konkretno, njome se uvode stroža pravila za klasifikaciju imovine unutar ili izvan knjige trgovanja, alternativni standardizirani pristup, koji je osjetljiviji na rizik, ali i složeniji od postojećega standardiziranog pristupa, kao i dodatni zahtjevi za upotrebu internih modela.

Zbog velike neizvjesnosti glede provedbe Basela III u drugim jurisdikcijama u kojima se primjenjuju pravila Bazelskog odbora za nadzor banaka Europska komisija odgodila je primjenu tih standarda knjige trgovanja u EU‑u za godinu dana na 1. siječnja 2027. u skladu s Delegiranom uredbom Europske komisije od 12. lipnja 2025.^[37] Komisija je 6. studenoga 2025. pokrenula ciljano savjetovanje (koje je završeno 6. siječnja 2026.) o opcijama politike za ublažavanje negativnih učinaka na kapital banaka EU‑a u razdoblju od tri godine, zaključno s 2029.^[38]

ESB je u 2025. poduzeo daljnje korake u vezi s nalazima ciljane provjere na daljinu i nekoliko nadzora na licu mjesta i provjera internih modela tako što je analizirao i uspoređivao korektivne akcijske planove banaka. Osim toga, u nekim su nadzorima na licu mjesta u kojima se ocjenjivala provedba alternativnoga standardiziranog pristupa otkrivene manjkavosti specifične za pojedinu banku u osnovnim izračunima, operativnim procesima i upravljanju podatcima (primjerice problemi u knjiženju koji su onemogućavali pravilan unos osjetljivosti) kao i u sudjelovanju druge i treće linije obrane, kao što su nepotpuna odobrenja osjetljivosti ili nepostojanje unutarnjih revizija. Otkriveni su kvalitativni i kvantitativni problemi, uključujući nejasne uloge i odgovornosti, probleme s eksternalizacijom, nepostojanje neovisne validacije i nedosljednosti u opsegu izračuna u sklopu alternativnoga standardiziranog pristupa, kao što su nedostajuće zakrivljenosti u financijskim instrumentima s opcionalnošću i metodološki nedostatci, uključujući netočnu klasifikaciju nekih činitelja rizika primjenom metoda koje se zasnivaju na osjetljivosti ili netočan izračun nominalnih vrijednosti u dodatnim zahtjevima u vezi s rezidualnim rizikom. Kada je riječ o operativnoj provedbi, banke su se suočavale s problemima u upravljanju podatcima, osobito u odnosu na kvalitetu i dostupnost velikog obujma granularnih podataka, tehnološku infrastrukturu te regulatorno tumačenje i dosljednost, što je bila posljedica razlika među jurisdikcijama. Nadalje, unatoč alternativnom standardiziranom pristupu, banke su se suočile s dodatnim izazovima glede složenosti izračuna, što je zahtijevalo izračunavanje triju različitih parametara, kako se propisuje u metodi koja se zasniva na osjetljivosti.

Prva dva nadzora na licu mjesta u području alternativnoga standardiziranog pristupa provedena su 2023., a potom je u 2024. proveden još jedan, a u 2025. još četiri. Nadalje, u 2026. planirano je još šest istovrsnih nadzora na licu mjesta, što će se provesti u sklopu kampanje, uz kontinuirano nadzorno djelovanje kako bi se osigurala neometana provedba temeljitog preispitivanja knjige trgovanja.

1.4.4. Nadzor banaka izvan EU‑a

U 2025. ESB je nadzirao 14 društava kćeri banaka izvan EU‑a koje posluju u europodručju. Ti subjekti zajedno drže 1,9 bil. EUR ukupne imovine (7 % ukupne imovine pod nadzorom banaka ESB‑a) i imaju važnu ulogu u financijskom sustavu i realnom gospodarstvu EU‑a kao pružatelji proizvoda u području korporativnog i investicijskog bankarstva. Njihova ukupna vrijednost knjige trgovanja iznosila je 815 mlrd. EUR, što je činilo 19 % ukupne financijske imovine za trgovanje pod nadzorom banaka ESB‑a. Njihova imovina pod skrbništvom iznosila je 17 bil. EUR i u trećem je tromjesečju 2025. činila 38 % ukupne imovine pod skrbništvom pod nadzorom banaka ESB‑a.

Otisak banaka izvan EU‑a u Europi malo se povećao u 2025. u odnosu na 2024. jer se provedba ciljanih modela poslovanja povezanih s Brexitom približavala kraju. Taj je korak obilježio prelazak na stabilniju i zreliju operativnu fazu u tim institucijama. Stoga je ESB fokus nadzora preusmjerio s početnih prioriteta nakon Brexita, kao što su procjena poslovnih modela banaka, njihovi mehanizmi upravljanja i veza s matičnim društvima te sprječavanje fiktivnih struktura, na prilagođeniji pristup kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih rizika i obilježja pojedinačnih institucija.

Glavni prioritet ESB‑a i nadalje je dosljedna primjena regulatornih i nadzornih standarda za banke izvan EU‑a u svim subjektima. Stoga su nadzorna tijela nastavila primjenjivati usklađen pristup rješavanju zajedničkih tema, osobito u područjima na koja utječu dimenzija društva kćeri ili snažna (među)ovisnost unutar grupe, kao što su otpornost poslovnih modela, agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima, okviri operativne otpornosti, procjena planova oporavka i upravljanje geopolitičkim rizicima.

ESB je nastavio pratiti provedbu provedbenih planova osmišljenih kao odgovor na provjeru na osnovi rezultata mapiranja jedinica za trgovanje (vidi Okvir 2. Godišnjeg izvješća ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2023.). Također je nastavio surađivati s bankama izvan EU‑a u pitanjima implikacija članka 21.c Direktive o kapitalnim zahtjevima i glede planirane provedbe zahtjeva na nacionalnoj razini. Od 11. siječnja 2027. na snagu će stupiti odredbe kojima se propisuje da bankovne grupe iz trećih zemalja moraju uspostaviti fizičku prisutnost u EU‑u za aktivnosti koje uključuju primanje depozita te kreditiranje i davanje jamstava. Očekuje se da će to dovesti do znatnog povećanja imovine i daljnjih promjena operativnih modela banaka izvan EU‑a, za što je potrebno povećano nadzorno djelovanje, osobito u odnosu na širi raspon aktivnosti i profile rizika.

1.5. ESB‑ovo nadgledanje nadzora i neizravni nadzor manje značajnih institucija

1.5.1. Struktura sektora manje značajnih institucija

Broj manje značajnih institucija smanjio se s 1864 na kraju 2024. na 1828 u trećem tromjesečju 2025. na najvećoj razini konsolidacije. Pritom se 77 % svih europskih manje značajnih institucija nalazi u Njemačkoj i Austriji. Promjene u sektoru manje značajnih institucija u 2025. odnosile su se na 49 pripajanja, većinom u Njemačkoj. Oduzeto je osam odobrenja za pružanje bankovnih usluga i izdano je šest novih odobrenja za rad.

Sektor manje značajnih institucija sastoji se od raznolikih i katkad vrlo specijaliziranih poslovnih modela, pri čemu se oko 61 % odnosilo na zajmodavce za kredite stanovništvu i potrošačima, koji su i nadalje prevladavajuća komponenta. To su često regionalne štedne ili zadružne banke, od kojih su mnoge članice institucionalnih sustava zaštite.

Unatoč općem smanjenju broja manje značajnih institucija, taj sektor i nadalje čini važan udio bankarskog sektora europodručja i otprilike 15 % ukupne bankovne imovine, isključujući infrastrukture financijskog tržišta koje posluju na osnovi odobrenja za pružanje bankovnih usluga. Postoje znatna odstupanja u udjelu imovine manje značajnih institucija u ukupnoj bankovnoj imovini određene države, što upućuje na strukturne razlike među državama europodručja. Iako se u Austriji, Njemačkoj, Luksemburgu i Malti više od trećine ukupne imovine koja se drži u domaćem bankarskom sektoru odnosilo na manje značajne institucije, sektor manje značajnih institucija u većini drugih država relativno je malen. Primjerice, u Belgiji, Francuskoj i Grčkoj taj sektor čini samo 3,7 %, 1,5 % i 5,1 % ukupne bankovne imovine.

Grafikon 4.

Klasifikacija poslovnih modela manje značajnih institucija

(postotci)

1.5.2. Odabrane aktivnosti nadgledanja nadzora

Važna zadaća u nadgledanju manje značajnih institucija jest poticanje visokih i dosljednih nadzornih standarda za manje značajne institucije u cijelom europskom nadzoru banaka. Što se toga tiče, u posljednjih nekoliko godina naglasak je bio na rješavanju problema neprihodonosnih kredita, osobito s obzirom na to da se udio neprihodonosnih kredita u kreditnim portfeljima manje značajnih institucija u posljednje vrijeme ponovo povećava. Velik broj manje značajnih institucija i nadalje se suočava s problemima koji proizlaze iz naslijeđenih neprihodonosnih kredita koji su bili u knjigama dugi niz godina, što je uzrokovalo potencijalne daljnje gubitke i ograničilo kapacitet banaka za novo kreditiranje. Stoga je ESB u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima sastavio novu smjernicu^[39] u kojoj se utvrđuje zajednički pristup nadzornim očekivanjima u odnosu na pokriće iznosa naslijeđenih neprihodonosnih kredita. Ta je inicijativa bila rezultat nekoliko godina iskustva u primjeni sličnog pristupa na značajne institucije, iako se na manje značajne institucije primjenjuje znatno veći stupanj proporcionalnosti.

Druge inicijative za poticanje tih visokih i dosljednih nadzornih standarda za manje značajne institucije uključivale su (1) rješavanje IKT rizika, kao što su provedba DORA‑e i razvoj alata za praćenje IKT rizika, (2) razvoj zajedničkih pristupa nadziranju određenih obilježja ili rizika poslovnih modela, kao što su financijska tehnologija i visoka koncentracija kanala financiranja i (3) uspostavu kontaktne skupine, uz sudjelovanje ESB‑a i nekoliko nacionalnih nadležnih tijela, za unaprjeđivanje nadzornih praksa za rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom kojima su izložene manje značajne institucije. Nadalje, provedeni su razni postupci povezani s usporednom analizom manje značajnih institucija, kao što su redovito praćenje kreditnog rizika i usporedna analiza u sklopu SREP‑a, horizontalna analiza IRRBB‑a, praćenje hibridnih institucionalnih sustava zaštite i utvrđivanje manje značajnih institucija sa značajnim porastom ključnog poslovanja. Te inicijative mogu dovesti do daljnjih aktivnosti koje provode nacionalna nadležna tijela ili ESB u slučaju otkrivanja znatnih slabosti ili rizika.

Osim usklađivanja nadzornih standarda, funkcija nadgledanja nadzora i nadalje je bila usredotočena na nadzorne postupke i poticala je zajedničke pristupe. U tom smislu u 2025. pokrenut je projekt s ciljem pregleda i daljnjeg poboljšavanja nadzornih pristupa rješavanju nadzornih nalaza i mjera za manje značajne institucije, a taj projekt nastavit će se provoditi i u 2026.

Nadzorna tijela nadležna za manje značajne institucije u 2025. bila su posebno usredotočena na preispitivanje i rješavanje problema s kojima su se male banke suočavale kao odgovor na sve veće regulatorne zahtjeve. Rad na pitanju proporcionalnosti bio je osobito usmjeren na male i jednostavne institucije, a taj će se rad nastaviti i u 2026. s ciljem povećavanja razine proporcionalnosti koja se primjenjuje u nadzornim praksama, a da se pritom ne ugrožava otpornost sektora manje značajnih institucija u cjelini.

1.5.3. Horizontalni rad na testiranju otpornosti manje značajnih institucija na stres

U 2025. ESB i nacionalna nadležna tijela dovršili su posebne daljnje aktivnosti nakon pregleda nacionalnih praksa u 2022. glede nadzornog testiranja otpornosti manje značajnih institucija na stres, pri čemu su dovršili kvantitativnu analizu najnovijih agregiranih rezultata testiranja manje značajnih institucija na stres i nekoliko povezanih parametara za testiranje otpornosti na stres.

U svrhu razmjene znanja stečenog u testiranju otpornosti na stres ESB i nacionalna nadležna tijela organizirali su redovite radionice o dobroj praksi, nekim metodološkim elementima i primjenjivim nadzornim alatima.

1.6. Makrobonitetne zadaće ESB‑a

ESB‑ova uloga u makrobonitetnoj politici ključna je za dosljednost i učinkovitost u rješavanju sistemskog rizika u cijelom europodručju. Svojim aktivnostima nadgledanja nadzora i drugim sličnim funkcijama ESB preispituje mjere koje poduzimaju nacionalna tijela kako bi se osiguralo da su pojedinačne države članice i Europska unija u cjelini dobro pripremljene za rješavanje gospodarske neizvjesnosti i rizika za financijsku stabilnost.

ESB je u 2025. aktivno surađivao s nacionalnim tijelima u skladu s makrobonitetnim zadaćama koje su mu dodijeljene na temelju članka 5. Uredbe o SSM‑u. U vezi s tim, kao i prethodnih godina, ESB je od odgovarajućih nacionalnih tijela primio i procijenio obavijesti o makrobonitetnim politikama. Obavijesti su se ticale odluka o utvrđivanju protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala, odluka o utvrđivanju i tretmanu kapitala globalnih sistemski važnih institucija ili ostalih sistemski važnih institucija kao i odluka o drugim makrobonitetnim mjerama, na primjer o određivanju zaštitnih slojeva za sistemski rizik i o strožim ponderima rizika za izloženosti banaka nekretninama.^[40]

U 2023. i 2024. nekoliko nacionalnih tijela uvelo je ili povećalo cikličke ili strukturne zaštitne slojeve kapitala. Taj se trend nastavio i u 2025., što je dovelo do situacije u kojoj su sva makrobonitetna tijela u bankovnoj uniji najavila ili uvela neki oblik zahtjeva za otpustive zaštitne slojeve kapitala, pri čemu je deset država uvelo okvire politika za provedbu tzv. pozitivne neutralne stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, odnosno pozitivne stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u slučajevima u kojima ciklički sistemski rizici još nisu povišeni. Nacionalna su tijela utvrdila i 125 ostalih sistemski važnih institucija i odredila stope zaštitnog sloja kapitala za te banke. Te su stope zaštitnog sloja kapitala bile u skladu s unaprijeđenom metodologijom određivanja donje granice zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije, u skladu s najavom Upravnog vijeća ESB‑a u prosincu 2024.^[41], kojom se u obzir uzima sistemska važnost ostalih sistemski važnih institucija za bankovnu uniju u cjelini.

Nadzor banaka ESB‑a bio je aktivno uključen i u nekoliko područja rada Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). To je uključivalo redovite procjene rizika i ranjivosti u financijskom sustavu EU‑a, procjenu otpornosti financijskog sustava EU‑a na promjene kamatnih stopa, analizu sistemskog rizika u sektoru kriptoimovine i rad u području sekuritizacije i premije osiguranja od kreditnog rizika.

1.7. Rizici i nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028.

Nadzorni prioriteti rezultat su procjene koju je nadzor banaka ESB‑a proveo, a koja se odnosila na glavne rizike i ranjivosti kojima su izloženi nadzirani subjekti, na temelju postojećeg okružja rizika, prospektivnih informacija, kao što su makrofinancijski izgledi i rezultati testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a, a također odražavaju status otklanjanja značajnih manjkavosti utvrđenih u sklopu nadzornih aktivnosti.

Bankarski sektor europodručja dosad se uspješno nosio s povećanim geopolitičkim i strukturnijim gospodarskim izazovima koji proizlaze iz raznih globalnih događaja, kao što su ratovi i sukobi u različitim dijelovima svijeta, uključujući Europu, te nedavna eskalacija globalnih trgovinskih napetosti, što je sve potaknulo epizode velike kolebljivosti na financijskim tržištima i oslabilo makrofinancijske izglede. Iako su financijski i bonitetni pokazatelji upućivali na opću otpornost bankarskog sektora europodručja, što je vidljivo i iz testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025. (vidi odjeljak 1.1.1.), potencijalni nepovoljni učinci tih vanjskih izazova još nisu imali znatan učinak na bankarski sektor, a negativni rizici i nadalje su visoki s obzirom na još uvijek veliku neizvjesnost.

Nadzor banaka ESB‑a proveo je ciljane prilagodbe svojih nadzornih prioriteta za razdoblje od 2026. do 2028., uz poziv bankama da ostanu oprezne i osiguraju razborito i pouzdano upravljanje rizicima u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028. stoga su usmjereni na potrebu da banke ostanu otporne u okružju geopolitičkih rizika i makrofinancijske neizvjesnosti tako da se ponajprije usmjere na razborito preuzimanje rizika i pouzdane standarde odobravanja kredita, dosljednu provedbu CRR‑a III i razborito upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom (1. prioritet). U sklopu 2. prioriteta cilj je postizanje snažne operativne otpornosti i sposobnosti u području IKT‑a, što uključuje usklađenost s novim zahtjevima iz DORA‑e i pravodobno otklanjanje manjkavosti u sposobnostima izvješćivanja o rizicima i povezanim informacijskim sustavima.

U sklopu 2. prioriteta nadzor banaka ESB‑a također razvija srednjoročnu i dugoročnu strategiju usmjerenu na digitalne strategije nadziranih subjekata (povezane s umjetnom inteligencijom), unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima kako bi se utvrdili strukturni trendovi i pokretači rizika koji će oblikovati budućnost bankarskog sektora. Nadzorna tijela stoga tijekom 2026. namjeravaju na ciljani način surađivati s bankama u vezi s nekim od tih ključnih tema. Dodatne pojedinosti mogu se pronaći u nadzornim prioritetima za razdoblje od 2026. do 2028.

2. Odobrenja, postupci procjene sposobnosti i primjerenosti te postupci provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija

2.1. Odobrenja

2.1.1. Procjene značajnosti

Godišnja procjena u skladu s Okvirnom uredbom o SSM‑u^[42] o tome ispunjava li banka ili bankovna grupa bilo koji od kriterija značajnosti^[43] dovršena je u studenome 2025. Dopunjena je ad hoc procjenama značajnosti koje su se provodile nakon promjena struktura grupa, u sklopu kojih je izdana 51 odluka o značajnosti.

Stoga je 1. siječnja 2026. u značajne institucije bilo svrstano 112 institucija.^[44]

Nakon godišnje procjene za 2025. uvedene su sljedeće izmjene:

Osim toga, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje su utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

Naposljetku, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje nisu utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

Popis nadziranih subjekata redovito se posuvremenjuje i nalazi se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

2.1.2. Pregledi kvalitete imovine

Cilj je pregleda kvalitete imovine osigurati da banke koje su pod izravnim nadzorom ESB‑a ili koje će biti pod tim nadzorom budu adekvatno kapitalizirane. Metodologija koja se primjenjuje u pregledima kvalitete imovine utvrđena je u posebnom priručniku.^[45]

ESB je u 2025. dovršio pregled kvalitete imovine društva Raiffeisen-Holding Niederösterreich-Wien reg.Gen.m.b.H. u Austriji. Očekuje se da će pregledi kvalitete imovine dviju njemačkih banaka, LBS Landesbausparkasse Süd i Wüstenrot Bausparkasse Aktiengesellschaft, biti dovršeni početkom 2026. ESB je u lipnju 2025. pokrenuo preglede kvalitete imovine dviju banaka: KfW Beteiligungsholding GmbH u Njemačkoj i Promontoria 19 Coöperatie U.A. u Nizozemskoj. Svaka od pet procijenjenih banaka ispunjavala je kriterij veličine za izravni nadzor ESB‑a.

2.1.3. Manje značajne institucije s velikim utjecajem

Zbog velikog broja manje značajnih institucija i njihovih razlika s obzirom na veličinu, složenost i profil rizika, europski nadzor banaka razvrstava te institucije na temelju njihova utjecaja na financijski sustav i njihova profila rizika. Manje značajne institucije s velikim utjecajem utvrđuju se jednom godišnje za svaku od država koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka. Kriteriji za utvrđivanje manje značajnih institucija s velikim utjecajem uključuju veličinu, važnost za gospodarstvo, prekogranične aktivnosti, poslovni model i minimalnu pokrivenost po državi.^[46] Dana 1. siječnja 2026. u kategoriju institucija s velikim utjecajem svrstano je 105 manje značajnih institucija. Taj se broj uglavnom nije mijenjao posljednjih nekoliko godina.^[47]

2.1.4. Postupci odobrenja

U 2025. ESB‑u je upućeno ukupno 676 postupaka odobrenja (Tablica 7.). Njima je bilo obuhvaćeno 14 zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, 11 odluka o oduzimanju odobrenja za rad, 42 obavijesti o prestanku važenja odobrenja za rad, 110 postupaka stjecanja ili povećanja kvalificiranih udjela, 496 postupaka povezanih s jedinstvenom putovnicom i tri odobrenja za rad financijskim holdinzima.

U 2025. izdane su 194 odluke u sklopu postupka odobrenja.^[48] Te odluke činile su 7,7 % svih pojedinačnih nadzornih odluka ESB‑a u 2025.

Jedan zahtjev za izdavanje odobrenja za rad i tri obavijesti o stjecanjima ili povećanju kvalificiranih udjela povučeni su prije dovršetka odluke zbog negativne procjene.

2.1.4.1. Razvoj zajedničkih postupaka

Ukupno gledano, u 2025. broj zajedničkih postupaka za izdavanje odobrenja za rad, postupaka povezanih sa stjecanjem kvalificiranih udjela i postupaka oduzimanja odobrenja za rad upućenih ESB‑u povećao se u usporedbi s prethodnom godinom.

ESB je procijenio velik broj kvalificiranih udjela. Nekoliko postupaka za stjecanje kvalificiranih udjela bilo je rezultat internih reorganizacija u nadziranim grupama na koje se primjenjivao pojednostavnjeni pristup u procjeni kvalificiranih udjela. Postupci za stjecanje kvalificiranih udjela u 2025. većinom su se odnosili na transakcije provedene u svrhu konsolidacije, uglavnom na nacionalnoj razini, iako su neki bili usmjereni na prekograničnu konsolidaciju. Procijenjeno je i nekoliko neprijateljskih stjecanja, uključujući preuzimanja, koja uključuju javne ponude.

Većina postupaka izdavanja odobrenja za rad u 2025. bila je povezana s osnivanjem novih manje značajnih institucija. Nekoliko postupaka izdavanja odobrenja za rad značajnih institucija pokrenuto je ponajprije zbog zaprimanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje dodatnih reguliranih djelatnosti koje su banke planirale, a što je obvezno u nekim državama članicama. U nekim slučajevima postupci izdavanja odobrenja za rad odnosili su se na preseljenje značajne institucije u drugu državu članicu ili na osnivanje društva kćeri značajne institucije u drugoj državi članici.

Neke zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad u 2025. ESB‑u su podnijeli subjekti iz trećih zemalja koji namjeravaju proširiti svoje poslovanje u EU‑u. U tim slučajevima procjene su bile usmjerene na dobar ugled subjekata i njihovu usklađenost sa standardima sprječavanja pranja novca / borbe protiv financiranja terorizma.

Nacionalna nadležna tijela pokrenula su postupak za oduzimanje odobrenja za rad dvjema manje značajnim institucijama (u Njemačkoj i Austriji). Jedan od njih pokrenut je zbog insolventnosti kreditne institucije, a drugi je pokrenut zbog ozbiljnih povreda zahtjeva koji se odnose na sprječavanje pranja novca, povreda pravila upravljanja i zbog toga što je kreditna institucija bila predmet sudskog postupka u slučaju insolventnosti.

ESB je 2025. proveo strategiju za zajedničke postupke prilagođenu riziku za koju se očekuje da će koristiti i nadziranim subjektima i predloženim stjecateljima zahvaljujući smanjenim interakcijama i bržoj obradi u jednostavnijim slučajevima (vidi odjeljak 1.3.2.).

2.1.4.2. Kretanja u odnosu na postupke povezane s jedinstvenom putovnicom, (mješovite) financijske holdinge te spajanja i podjele

ESB i nacionalna nadležna tijela obradili su 496 postupaka povezanih s jedinstvenom putovnicom u 2025.

Broj postupaka stabilizirao se u 2023., 2024. i 2025. nakon velikog broja postupaka povezanih s financijskim holdinzima u 2021. i 2022. zbog prenošenja Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD V).^[49] ESB je u 2025. primio tri zahtjeva za izdavanje odobrenja (mješovitim) financijskim holdinzima značajnih grupa.

ESB se u 2025. također pripremao za primjenu revidirane Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD VI)^[50] od siječnja 2026. Direktivom CRD VI uvode se neke promjene u nadzornom tretmanu (mješovitih) financijskih holdinga izmjenama članka 21.a Direktive. Te promjene uključuju novi zahtjev nadzornim tijelima da objavljuju godišnji popis financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga koji su dobili odobrenje ili su izuzeti od zahtjeva za odobrenje kao i odredbu o imenovanom nadziranom subjektu u skladu s člankom 21.a stavkom 4. točkom (c) CRD‑a VI.

CRD‑om VI uvode se i nova poglavlja o stjecanju ili prodaji značajnog udjela, značajnim prijenosima imovine i obveza te o spajanjima i podjelama, čime se usklađuju prethodni režimi „nacionalnih ovlasti”.^[51] Prema CRD‑u VI ESB je jedino nadležno tijelo za procjenu tih operacija kada u njima sudjeluju značajne institucije. Kada je riječ o spajanjima, ESB je nadležan za bonitetnu procjenu ako subjekt koji spajanjem nastaje ispunjava uvjete za svrstavanje u značajne institucije. Kada je riječ o podjelama, ESB je nadležan ako je subjekt koji se dijeli značajna institucija.

2.2. Postupci procjene sposobnosti i primjerenosti

U 2025. ESB‑u su upućena ukupno 1672 pojedinačna postupka procjene sposobnosti i primjerenosti^[52] u odnosu na značajne institucije (Tablica 8.).

U 2025. godini 67,2 % svih pojedinačnih postupaka odnosilo se na članove upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, a 24,9 % na članove upravljačkog tijela u izvršnoj funkciji. Preostali pojedinačni postupci odnosili su se na nositelje ključnih funkcija (6,2 %), dodatne položaje neizvršnih direktora (1,0 %) i voditelje podružnica u trećim zemljama (0,7 %).

Prosječno vrijeme potrebno za provedbu procjene sposobnosti i primjerenosti, od primitka obavijesti do donošenja ESB‑ove odluke, bilo je 113 dana, u odnosu na 109 dana u 2023. To je unutar roka od najviše četiri mjeseca kako je utvrđeno u stavku 179. zajedničkih ESMA‑inih i EBA‑inih Smjernica za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija.

2.2.1. Kretanja u postupcima procjene sposobnosti i primjerenosti

ESB istražuje načine za pojednostavnjenje odlučivanja upotrebom digitalnih alata i uvođenjem postupaka prilagođenih riziku. To bi trebalo skratiti vrijeme obrade, uz održavanje visoke kvalitete i dosljednosti nadzornih odluka (vidi odjeljak 1.3.).

ESB je 27. listopada 2025. organizirao zajednički seminar s Europskim sveučilišnim institutom u Firenci radi podizanja osviještenosti u bankarskom sektoru o dobrim praksama upravljanja.

Na temelju procjene prikladnosti mogu se uvesti dodatne odredbe kada je, na temelju pet kriterija sposobnosti i primjerenosti, potrebno riješiti određene zabrinutosti o kandidatu. U 40,85 % procjena ESB je utvrdio razloge za zabrinutost u vezi s ispunjavanjem jednog ili više kriterija sposobnosti i primjerenosti. Udio odluka koje sadržavaju dodatne odredbe smanjio se s 14,5 % u 2024. na 9,15 % u 2025. Najčešći razlozi za zabrinutost u 2025. odnosili su se na mogućnosti posvećivanja dovoljno vremena, iskustvo i sukobe interesa. ESB je odredio 27 uvjeta, 122 obveze i četiri preporuke, u odnosu na 55 uvjeta, 151 obvezu i 20 preporuka u 2024.

Ako postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost glede primjerenosti kandidata, ESB može smatrati da je potrebno provesti temeljitiju procjenu, a naposljetku može priopćiti da namjerava donijeti negativnu odluku. Banke potom obično povlače zahtjev tijekom nadzornog dijaloga. U 2025. to se dogodilo u 30 slučajeva.

2.3. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija te prijava povreda

2.3.1. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

Prema Uredbi o SSM‑u i Okvirnoj uredbi o SSM‑u raspodjela ovlasti između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela za provedbu pravila o nadzoru i izricanje sankcija ovisi o prirodi navodne povrede, odgovornoj osobi i mjeri koju je potrebno donijeti. Kazne koje ESB izriče unutar svoje nadležnosti za nadzorne zadaće i kazne koje na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzornim sankcijama.

Svrha je sankcija da se nadzirani subjekti kazne za postojeće i prošle povrede i da se spriječe buduće povrede drugdje u bankovnom sustavu. Svrha je provedbenih mjera, kao što su periodični penali, natjerati nadzirane subjekte da se usklade s bonitetnim zahtjevima u slučaju kontinuiranih povreda.

U 2025. ESB je rješavao 16 postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija. Od toga se njih 14 odnosilo na postupke izricanja sankcija u sklopu kojih je ESB donio devet odluka, a dva su se odnosila na provedbu pravila o nadzoru te je u vezi s njima ESB donio jednu odluku (Tablica 9.).

Deset od četrnaest postupaka izricanja sankcija koji su se rješavali u 2025. odnosilo se na povrede izravno primjenjivog prava EU‑a (uključujući odluke i uredbe ESB‑a) od strane devet značajnih institucija. Od tog broja pet postupaka bilo je u tijeku na kraju godine, a pet ih je dovršeno u 2025. tako što je ESB izdao pet odluka kojima su izrečene kazne u iznosu od 8.585.000 EUR. Te su kazne izrečene petorima nadziranim subjektima. Od njih su se četiri odluke odnosile na povrede odluka ESB‑a o internim modelima za kreditni rizik, a jedna odluka odnosila se na izvješćivanje o pogrešno izračunatoj imovini ponderiranoj rizikom za tržišni rizik.

Tri od četiri preostala postupka izricanja sankcija koji su se rješavali u 2025. odnosila su se na povredu zahtjeva koji su se odnosili na unutarnje upravljanje i kvalificirane udjele utvrđenih u nacionalnom pravu kojim se provodi Direktiva o kapitalnim zahtjevima, a jedan se postupak odnosio na povrede relevantnog izravno primjenjivog prava EU‑a u odnosu na regulatorni kapital i izvještajne zahtjeve. Ti su postupci završeni četirima zahtjevima ESB‑a upućenima odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima za pokretanje postupka kako bi se osiguralo da odgovornim osobama budu izrečene odgovarajuće kazne. Te osobe uključuju jednu značajnu instituciju, osobe zaposlene u značajnim institucijama koje su počinile povrede kao i nenadzirane subjekte i fizičke osobe odgovorne za stjecanje kvalificiranih udjela u značajnoj instituciji.

Dva postupka provedbe pravila o nadzoru koja su se rješavala u 2025. odnosila su se na dvije značajne institucije koje nisu postupile u skladu s odlukama ESB‑a u kojima se od njih zatražilo da ojačaju svoje postupke utvrđivanja rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom do utvrđenog roka u 2024. Jedan od tih postupaka bio je u tijeku krajem 2025., a drugi je dovršen izdavanjem odluke ESB‑a kojom se utvrđuju periodični penali u obračunatom razdoblju u ukupnom iznosu od 187.650 EUR.

Na Grafikonu 5. prikazuju se raščlamba postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija, po područjima, koje je ESB rješavao u 2025., kao i postupci završeni od 2020. do 2024.

Grafikon 5.

Aktivnosti provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija po područjima između 2020. i 2025.

(broj postupaka)

Na prethodne zahtjeve ESB‑a za pokretanje postupaka jedno je nacionalno nadležno tijelo u 2025., ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, izreklo dvije novčane kazne u iznosu od 30.000.000 EUR. Dodatne informacije o novčanim kaznama koje na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzornim sankcijama.

Podrobnije informacije, uključujući sveobuhvatne statističke podatke o aktivnostima izricanja sankcija koje su ESB i nacionalna nadležna tijela poduzeli u 2025. u odnosu na povrede bonitetnih zahtjeva, bit će predstavljene u Godišnjem izvješću o aktivnostima izricanja sankcija u SSM‑u u 2025. Izvješće će se objaviti na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka u drugom tromjesečju 2026.

Osim toga, ESB je 2025. donio jednu obvezujuću nadzornu odluku u kojoj se predviđa obračunavanje periodičnih penala po danu dok traje povreda ako banka ne ispuni bonitetne zahtjeve iz te ESB‑ove odluke. Ta odluka sadržavala je bonitetne zahtjeve za jačanje postupka za utvrđivanje rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom.

Ako ESB ima razlog za sumnju da je počinjeno kazneno djelo, od odgovarajućega nacionalnog nadležnog tijela traži da predmet uputi odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućega kaznenog progona u skladu s nacionalnim pravom. U 2025. odgovarajućem su nacionalnom nadležnom tijelu podnesena dva takva zahtjeva.

2.3.2. „Zviždanje”

U skladu s člankom 23. Uredbe o SSM‑u ESB je dužan osigurati uspostavu djelotvornih mehanizama kojima se svakoj osobi omogućuje da prijavi povrede mjerodavnog prava EU‑a (postupak koji se obično naziva „zviždanjem”). U skladu s time ESB upravlja mrežnom platformom za prijavu povreda.

ESB osigurava potpunu tajnost prijava povreda primljenih na mrežnoj platformi ili drugim kanalima (npr. e‑poštom ili običnom poštom) i u obavljanju svojih nadzornih zadaća uzima u obzir sve dostupne informacije.

U 2025. ESB je primio 416 prijava povreda, što je slično kao u 2024. kada je primljena 421 prijava i što je povećanje u odnosu na 355 prijava povreda zaprimljenih u 2023. Od toga se 165 prijava odnosilo na navodne povrede mjerodavnog prava EU‑a, za 155 prijava smatralo se da spadaju u djelokrug nadzora ESB‑a, a deset u djelokrug nadzora nacionalnih nadležnih tijela. Ostale prijave uglavnom su se odnosile na navodne povrede koje nisu povezane s bonitetnim zahtjevima (npr. zaštita potrošača) i stoga su bile izvan djelokruga mehanizma prijave povreda.

U djelokrugu nadzora ESB‑a među najčešćim su navodnim povredama bila pitanja povezana s unutarnjim upravljanjem (80 %), a potom pitanja u vezi s javnom objavom i izvješćivanjem (6 %) te izračunom regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva (6 %). Pitanja povezana s upravljanjem uglavnom su se odnosila na upravljanje rizicima i unutarnje kontrole, funkcije upravljačkog tijela te zahtjeve za sposobnost i primjerenost. Potpuna raščlamba prikazana je na Grafikonu 6.

Grafikon 6.

Navodne povrede prijavljene mehanizmom prijave povreda

(postotci)

O informacijama primljenima mehanizmom prijave povreda obaviješteni su odgovarajući zajednički nadzorni timovi koji su donijeli odluku o odgovarajućim daljnjim aktivnostima.

Glavne istražne radnje provedene u 2025. u vezi s prijavama o povredama mjerodavnog prava EU‑a primljene tijekom godine ili ranije bile su:

• unutarnja procjena na temelju postojeće dokumentacije (38 % slučajeva)
• zahtjev za dokumente ili objašnjenja nadziranog subjekta (35 % slučajeva)
• zahtjev za unutarnju reviziju ili nadzor na licu mjesta (24 % slučajeva)
• razgovor s optuženim osobama (3 % slučajeva).

3. Doprinos upravljanju krizama

3.1. Krizni slučajevi u 2025.

U 2025. nije procijenjeno da ijedna značajna institucija propada ili je vjerojatno da će propasti u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (a) i člankom 18. stavkom 4. Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.^[53] Makroekonomsko okružje u 2025. i nadalje je bilo povoljno za banke, osobito kada je riječ o profitabilnosti. Međutim, banke će se u nadolazećem razdoblju suočiti s nepovoljnim utjecajima koji mogu negativno utjecati na buduću zaradu. Među njima su moguće pogoršanje kvalitete imovine, kontinuirano smanjivanje marže i slab obujam kredita.

3.2. Interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom

U 2025. ESB i Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) nastavili su blisko surađivati. Predsjednica Nadzornog odbora ESB‑a i predsjednik SRB‑a redovito su razmjenjivali mišljenja i zajednički su posjetili nekoliko nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih sanacijskih tijela. Stručnjaci ESB‑a i SRB‑a često su razmjenjivali iskustva i surađivali u vezi s raznim temama od zajedničkog interesa i kriznim slučajevima u manje značajnim institucijama.

Redovite interakcije zajedničkih nadzornih timova ESB‑a i internih sanacijskih timova SRB‑a i nadalje su činile ključni dio te suradnje. Suradnja je bila osobito bliska s bankama u sklopu ESB‑ova okvira za upravljanje krizama. Tome su pridonijeli bilateralni memorandum o razumijevanju između ESB‑a i SRB‑a o suradnji i razmjeni informacija te poseban memorandum o razumijevanju o razmjeni povjerljivih statističkih podataka koji je potpisan 2023.

ESB i SRB nastavili su surađivati na temama povezanima s politikama koje su od zajedničkog interesa. Organizacije su se pobrinule da budu dobro usklađene s nadzornog i sanacijskog stajališta kada je riječ o programu reforma s ciljem pojednostavnjenja. Osim toga, ESB i SRB nastavili su ulagati kolektivne napore u mjerenje likvidnosti i izvješćivanje o njoj. U 2025. dovršili su treću godišnju zajedničku analizu likvidnosti, kojom se testira pripremljenost banaka za krizu na temelju zajednički razvijenog obrasca za likvidnost. Naposljetku, ESB i SRB surađivali su u razvoju svojih strategija digitalizacije i digitalnih kultura oslanjajući se na zajednička iskustva i inicijative za usavršavanje te stavljanjem na raspolaganje posebnih ESB‑ovih alata nadzorne tehnologije.

U 2025. ESB i SRB sudjelovali su u simulacijama u sklopu zajedničkog cilja procjene postojećih sposobnosti i poboljšanja pripremljenosti za krizu. Sudjelovali su i u trilateralnoj vježbi na razini višeg osoblja u uredu SRB‑a u Bruxellesu. U toj su vježbi sudjelovali sanacijska tijela, nadzorna tijela, središnje banke i ministarstva financija iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i bankovne unije. Osim toga, ESB i SRB surađivali su u nekoliko simulacija kriza specifičnih za pojedine banke kako bi testirali svoju pripremljenost za moguću kriznu situaciju.

U skladu s regulatornim okvirom provedeno je savjetovanje sa SRB‑om o planovima oporavka koje su značajne institucije dostavile ESB‑u. Naposljetku, SRB se savjetovao s ESB‑om o nacrtima sanacijskih planova i o izračunu predloženih izmijenjenih doprinosa koje značajne institucije trebaju uplatiti jedinstvenom fondu za sanaciju u skladu s Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.

3.3. Upravljanje krizama u manje značajnim institucijama

Za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama potrebna je bliska suradnja između odgovarajućega nacionalnoga nadležnog tijela i ESB‑a. Iako nadzorna odgovornost za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama počiva na nacionalnim nadležnim tijelima, potreba za pojačanom suradnjom i razmjenom informacija pojavljuje se kada se manje značajna institucija približava trenutku neodrživosti jer ESB je odgovoran za oduzimanje odobrenja za rad. Postupovni aspekti te suradnje utvrđeni su u revidiranom okviru za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama koji je uveden 1. siječnja 2024.

U ranim fazama krize uzrokovane pogoršanjem financijskog stanja manje značajne institucije odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo obavješćuje ESB putem službene obavijesti. ESB je primio 11 takvih obavijesti od nacionalnih nadležnih tijela u 2025.

Nakon podnošenja obavijesti o pogoršanju financijskog stanja uglavnom se uspostavljaju kontaktne skupine za upravljanje krizama, osim ako odgovorno nacionalno nadležno tijelo ili ESB ne utvrde opravdane razloge za izuzeće. Te skupine, koje se sastoje od predstavnika ESB‑a, nacionalnih nadležnih tijela i, ovisno o situaciji, relevantnih nacionalnih sanacijskih tijela, mogu se uspostaviti u slučaju da je došlo do povreda povezanih s kapitalom, pogoršanja kvalitete imovine ili likvidnosne pozicije ili u slučaju ozbiljnih nedostataka u unutarnjem upravljanju ili unutarnjim sustavima kontrola.

Tijekom godine uspostavljeno je 14 kontaktnih skupina za upravljanje krizama, u odnosu na 12 takvih skupina u 2024. Te su skupine i nadalje imale ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitog i dosljednog rješavanja stresa u pojedinačnim manje značajnim institucijama te u pravodobnom i usklađenom poduzimanju nadzornih radnja. To je pridonijelo tome da se u najvećoj mogućoj mjeri ograniči prelijevanje na druge dijelove financijskog sustava.

4. Međuinstitucijska suradnja

4.1. Europska i međunarodna suradnja

4.1.1. Suradnja s drugim nadzornim tijelima u EU‑u i tijelima država izvan EU‑a

ESB je 2025. dodatno ojačao svoju suradnju s drugim nadzornim tijelima na prekograničnoj razini i u različitim sektorima, što je uključivalo pregovore o dodatnim memorandumima o razumijevanju.

4.1.1.1. Suradnja s nadležnim tijelima iz EU‑a i Europskoga gospodarskog prostora koja ne sudjeluju u SSM‑u

Kolegiji nadzornih tijela omogućuju ESB‑u da razvije usklađene nadzorne pristupe i odluke te osigura zajedničke programe rada s drugim nadzornim tijelima uključenima u nadzor iste prekogranične bankovne grupe. U skladu s europskim zakonodavstvom ESB organizira kolegije u slučajevima kada je ESB, kao matično nadzorno tijelo, tijelo odgovorno za nadzor bankovne grupe na konsolidiranoj osnovi. Alternativno, ako nadležno tijelo iz EU‑a koje djeluje kao konsolidirajuće nadzorno tijelo ne sudjeluje u europskom nadzoru banaka, ESB sudjeluje u takvom kolegiju kao nadzorno tijelo domaćin za određene subjekte pod njegovim izravnim nadzorom.

U 2025. ESB i nadležna tijela država članica EU‑a koja ne sudjeluju u europskom nadzoru banaka i Norveške ponovo su potvrdili svoju opredijeljenost za poticanje nadzorne suradnje i konvergencije u sklopu dviju posebnih radionica koje je ESB organizirao u ožujku i listopadu. Radionice su bile prilika za razmjenu najbolje prakse i promicanje učinkovitosti i djelotvornosti nadzora u kontekstu ESB‑ove reforme SREP‑a. U međuvremenu je stupanje na snagu dviju europskih uredaba o funkcioniranju kolegija nadzornih tijela^[54] omogućilo ESB‑u da dodatno potiče razmjenu informacija o podružnicama banaka sa sjedištem u trećim zemljama i pojednostavni suradnju između bonitetnih nadzornih tijela i drugih tijela, kao što su nadzorna tijela u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma.

4.1.1.2. Suradnja s nadzornim tijelima za bankarstvo izvan EU‑a

ESB surađuje i s međunarodnim nadzornim tijelima u sklopu drugih foruma kao što su skupine za upravljanje krizama za globalne sistemski važne banke.

Ako je ESB odgovoran za nadzor na konsolidiranoj osnovi grupa koje posluju i izvan Europske unije, nadležna tijela iz trećih zemalja pozivaju se na odgovarajuće kolegije nadzornih tijela pod uvjetom da je EBA ocijenila da su njihovi režimi povjerljivosti i čuvanja poslovne tajne istovjetni onima koji se primjenjuju u EU‑u.

ESB je sklopio novi memorandum o razumijevanju o nadzoru banaka sa središnjom bankom Banco Central de la República Argentina. Osim redovitog i strukturiranog dijaloga s tijelima kao što su britansko tijelo za bonitetnu regulaciju (engl. Prudential Regulation Authority) i Sustav federalnih rezerva, ESB je također bio domaćin nekoliko ciljanih i bilateralnih sastanaka i organizirao je inicijative za izgradnju kapaciteta s tijelima za nadzor banaka iz drugih država izvan EU‑a radi rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući nadzor financijskih konglomerata, financijske rizike povezane s klimatskim promjenama, digitalnu transformaciju i operativnu otpornost.

U 2025. ESB je dodatno ojačao suradnju s bonitetnim nadzornim tijelima izvan EU‑a u području upotrebe nadzorne tehnologije. To je uključivalo supredsjedanje radnom skupinom platforme BIS Innovation Network o nadzornoj tehnologiji, regulatornoj tehnologiji i tehnologiji koja se upotrebljava za potrebe monetarne politike sa središnjom bankom Bank of England, a u sklopu koje se istražuje upotreba velikih jezičnih modela i promiče globalni inovacijski ekosustav. ESB je također produbio dugogodišnju suradnju s tijelom Monetary Authority of Singapore znatnom razmjenom znanja.

4.1.1.3. Suradnja s nacionalnim tijelima za nadgledanje tržišta i drugim sektorskim nadzornim tijelima

ESB surađuje s nacionalnim tijelima za nadgledanje tržišta u skladu s pravom EU‑a i razmjenjuje informacije o poslovanju značajnih bankovnih grupa na tržištima financijskih instrumenata. Naime, ESB je sklopio bilateralne memorandume o razumijevanju s nacionalnim tijelima za nadgledanje tržišta šest država koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka. U 2025. došlo je do intenzivnije razmjene informacija s tim tijelima zbog povećanog broja spajanja, stjecanja i drugih transakcija konsolidacije koje su uključivale značajne institucije i kao odgovor na kretanja na tržištu koja su zahtijevala koordinirane nadzorne mjere.

Kao imenovani koordinator za značajne bankovne grupe koje se smatraju financijskim konglomeratima, ESB je ojačao suradnju s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i odgovarajućim nadležnim tijelima odgovornima za nadzor reguliranih subjekata, uglavnom izvan bankarskog sektora, u sklopu tih konglomerata. Usvajanje mehanizama koordinacije s odgovarajućim nadležnim tijelima pridonijelo je poboljšanju i proširenju kolegija financijskih konglomerata, a godišnji sastanci kolegija važna su platforma za razmjenu informacija među tim tijelima.

4.1.1.4. Sudjelovanje ESB‑a u sprječavanju pranja novca

Za nadzor kreditnih i financijskih institucija u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma nadležna su nadzorna tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma, uključujući novoosnovano tijelo EU‑a za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA). Bonitetna tijela i tijela nadležna za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma blisko surađuju kako bi ispunila svoje zadaće.

ESB je kao bonitetno nadzorno tijelo s AMLA‑om podijelio iskustva stečena u uspostavi jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM), uključujući sudjelovanje u radnoj skupini AMLA‑e. Sklapanje memoranduma o razumijevanju između ESB‑a i AMLA‑e 27. lipnja 2025., kako se predviđa u članku 92. stavku 3. Uredbe o AMLA‑i, bio je ključan korak za utvrđivanje načina suradnje i razmjene informacija između te dvije organizacije.

Kao i prethodnih godina, ESB je u svojem nadzoru^[55] uzeo u obzir bonitetne implikacije rizika pranja novca i financiranja terorizma i pružio potporu u pripremi politika za AMLA‑u. ESB je pridonosio regulatornim kretanjima u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma i zalagao se za zakonodavni okvir koji omogućuje učinkovitu suradnju i razmjenu informacija između financijskih nadzornih tijela nadležnih za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i odgovarajućih tijela koja nisu nadležna za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.

ESB je 2025. također nastavio razmjenjivati nadzorne informacije s tijelima nadležnima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. To je uključivalo sudjelovanje u svojstvu promatrača u sklopu 66 kolegija za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma osnovanih za značajne institucije^[56], razmjenu informacija na tim kolegijima i drugim kanalima te prijavu značajnih slabosti u vezi sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma u EBA‑inu središnju bazu podataka EuReCa.

Osim toga, ESB je sudjelovao kao promatrač u EBA‑inu Stalnom odboru za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i Glavnom odboru AMLA‑e u nadzornom sastavu. ESB je istodobno pridonio pripremnim radnjama koje su predvodile EBA i AMLA za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda i smjernica u sklopu novog okvira za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.

4.1.1.5. ESB‑ova uloga u nadzoru ključnih trećih strana pružatelja usluga nakon stupanja na snagu Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA)

Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) uveden je sveobuhvatan nadzorni okvir^[57] za ključne treće strane pružatelje usluga informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Nadzornim okvirom obuhvaćeno je 19 ključnih trećih strana pružatelja usluga^[58] koje su odredila europska nadzorna tijela. Glavno nadzorno tijelo, odnosno jedno od triju nadzornih tijela, provodi sve aktivnosti nadzora na licu mjesta i izvan njega, uz pomoć zajedničkih timova za provjeru. Glavno nadzorno tijelo na osnovi tih aktivnosti može izdati preporuke ključnim trećim stranama pružateljima usluga.

U 2025. nadzor banaka ESB‑a podupirao je uspostavu nadzornog okvira. Od početka rada u siječnju 2026. uključio je 21 stručnjaka u rad zajedničkih timova za provjeru. Osim toga, ESB će također osigurati da nadzirane institucije koje se služe uslugama ključnih trećih strana pružatelja usluga na odgovarajući način pristupe rješavanju specifičnih rizika utvrđenih u preporukama.

Nadzorom ključnih trećih strana pružatelja usluga jača se digitalna operativna otpornost u financijskom sektoru EU‑a. Njime se ne zamjenjuje nego se nadopunjuje dobro upravljanje rizikom trećih strana u institucijama i on služi kao nadopuna povezanim nadzornim aktivnostima ESB‑a. Kreditne institucije i drugi financijski subjekti i nadalje su u potpunosti odgovorni za upravljanje svim aspektima IKT rizika.

4.1.1.6. Programi procjene financijskog sektora MMF‑a

Programi procjene financijskog sektora Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) sveobuhvatne su, dubinske procjene financijskog sektora neke države.

MMF je 2025. završio drugi program procjene financijskog sektora za europodručje (vidi Okvir 3.). Program procjene financijskog sektora uključivao je cjelovitu procjenu usklađenosti nadzornih praksa SSM‑a s Osnovnim načelima Bazelskog odbora. To je bila prva procjena koja se zasnivala na revidiranoj metodologiji Osnovnih načela Bazelskog odbora (vidi Okvir 3.). U sljedećim godinama provodit će se daljnji rad na provedbi preporuka u sklopu programa procjene financijskog sektora.

MMF je 2025. dovršio nacionalne programe procjene financijskog sektora za Francusku i Slovačku te pokrenuo programe procjene financijskog sektora za Austriju, Grčku, Italiju i Portugal. Nacionalnim programima procjene financijskog sektora procjenjuju se nebankovne teme kao što su domaći sustavi osiguranja i makrobonitetni okviri te se daje holistička procjena bankovnih pitanja, osobito onih u nadležnosti nacionalnih tijela koja nadziru manje značajne institucije odnosno aspekata povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma, uzimajući u obzir da je potreban daljnji rad na dovršetku bankovne unije.

Nadzor banaka ESB‑a također sudjeluje u nacionalnim savjetovanjima u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a koja obuhvaćaju države koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka. Daje svoj doprinos timovima MMF‑a kada je riječ o mikrobonitetnim i makrobonitetnim pitanjima u skladu s ESB‑ovim zadaćama u tim područjima.

4.2. Doprinos izradi europskoga i međunarodnoga regulatornog okvira

4.2.1. Doprinos radu Odbora za financijsku stabilnost

Kao član Odbora za financijsku stabilnost (FSB) u plenarnom sastavu nadzor banaka ESB‑a aktivno je sudjelovao u aktivnostima Stalnog odbora za nadzornu i regulatornu suradnju, Stalnog odbora za provedbu standarda, upravljačke skupine za sanaciju i europske regionalne savjetodavne skupine kao i nekih njihovih podstruktura. Nadzor banaka ESB‑a imao je ključnu ulogu u unaprjeđivanju raznih strateški važnih inicijativa FSB‑a, prije svega plana FSB‑a za rješavanje financijskih rizika koji proizlaze iz klimatskih promjena, rada na standardizaciji izvješćivanja o kibernetičkim i operativnim incidentima (format za razmjenu izvješća o incidentima) i tematskoga istorazinskog pregleda kriptoimovine. Osim toga, nadzor banaka ESB‑a nastavio je podupirati rad FSB‑a na definiranju regulatornog opsega i ocjenjivanju potencijalnih mogućnosti i rizika koji mogu proizaći iz financijskih inovacija.

4.2.2. Doprinos bazelskom procesu

Kao član Bazelskog odbora za nadzor banaka, nadzor banaka ESB‑a pridonio je radu Odbora davanjem europske perspektive i imao je aktivnu ulogu u raspravama o daljnjem jačanju regulacije i nadzora banaka.

Nadzor banaka ESB‑a pridonio je radu podstruktura Bazelskog odbora te je supredsjedao Radnom skupinom za financijske rizike povezane s klimatskim promjenama i Skupinom za politike i standarde. Ključna postignuća tih podstruktura uključuju objavu okvira za dobrovoljno objavljivanje financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama i načela za dobro upravljanje rizikom trećih strana kao i pokretanje savjetovanja o novom standardnom formatu za strojno čitljive objave u sklopu trećeg stupa.

Osim toga, nadzor banaka ESB‑a predvodio je izradu pregleda literature o učinkovitosti nadzora u kontekstu daljnjih aktivnosti Bazelskog odbora povezanih s previranjima u bankarskom sektoru u 2023.

Također, u prosincu 2025. ESB je bio domaćin konferencije koju je zajednički organizirao s Istraživačkom skupinom Bazelskog odbora za nadzor banaka i Centrom za istraživanje ekonomskih politika o tehnološkim inovacijama na financijskim tržištima te rizicima i mogućnostima u području bankarstva i regulative.

Naposljetku, ESB snažno podupire međunarodnu provedbu Bazelskog sporazuma, koji pruža snažnu zaštitu za otporan globalni bankarski sektor. Ti zajednički standardi osnova su za jednake uvjete i njima se osigurava da su banke sposobne pružati kredite i likvidnost i u razdobljima stresa.

4.2.3. Doprinos radu Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo i europskom kreiranju politika

U 2025. nadzor banaka ESB‑a nastavio je blisko surađivati s EBA‑om kako bi pomogao u izradi jedinstvenih pravila i radi promicanja dosljednog nadzora u cijelom bankarskom sektoru EU‑a te poticanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija te stabilnosti financijskog sustava.

ESB i EBA surađivali su u izradi metodologije, obrazaca i scenarija za testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025., a rezultati tog testiranja objavljeni su 1. kolovoza 2025. S tim u vezi ESB je također dao doprinos raspravama o dugoročnim strategijama i razvoju centraliziranih modela kreditnog rizika za buduća testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a.

U sklopu napora za pojednostavnjenje na razini EU‑a ESB je sudjelovao u EBA‑inoj radnoj skupini za učinkovitost regulatornog i nadzornog okvira. U svojoj procjeni radna skupina utvrdila je četiri ključna područja koja je potrebno poboljšati: (1) izrada regulatornih proizvoda druge i treće razine, (2) teret izvješćivanja za financijske institucije, (3) EBA‑ina uloga u oblikovanju bonitetnoga regulatornog okvira EU‑a i (4) interni modaliteti rada. Također je predložila mjere za poboljšavanje učinkovitosti u različitim vremenskim okvirima: do kraja 2025. (odmah), do kraja 2026. (u kratkoročnom razdoblju) i nakon 2026. (u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju). Ishodi procjene te radne skupine i njezine preporuke predstavljeni su u Izvješću o učinkovitosti regulatornog i nadzornog okvira i EBA‑inu programu rada za 2026.

U kontekstu reforma iz paketa Basel III ESB je pridonio izradi nacrta tehničkih standarda za provedbu zahtjeva za objavljivanje informacija u odnosu na minimalne donje granice, kreditni rizik, tržišni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik i prijelazne objave o izloženostima kriptoimovini.

ESB je sudjelovao u javnom savjetovanju o izmijenjenim zahtjevima za objavljivanje informacija u odnosu na okolišne, socijalne i upravljačke rizike, izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja i ukupne izloženosti subjektima bankarstva u sjeni u skladu s Provedbenom uredbom Europske komisije o objavama u sklopu trećeg stupa u skladu s CRR‑om III i u javnom savjetovanju o nacrtu smjernica o dobrom upravljanju rizikom trećih strana.

Osim toga, ESB je dao doprinos EBA‑inu izvješću o proizvodima/uslugama koji se pružaju pod vlastitim brandom, a zasnovani su na tuđoj infrastrukturi (engl. white labelling), koje je objavljeno 14. listopada 2025.

ESB je također postao promatrač u podskupini Odbora za umjetnu inteligenciju u području umjetne inteligencije u financijskim uslugama, što će mu omogućiti da pomogne u oblikovanju budućeg rada na suradnji nadzornih tijela i odgovarajućih tijela u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji.

5. Organizacija nadzora banaka ESB‑a

5.1. Zaposlenici u nadzoru banaka ESB‑a

5.1.1. Zapošljavanje

Nadzor banaka ESB‑a slobodna radna mjesta obično oglašava najprije interno, osim radnih mjesta na početnoj razini, koja se oglašavaju na vanjskom tržištu. Nadzor banaka ESB‑a 2025. zaposlio je 22 kandidata na dulje vrijeme na osnovi vanjske kampanje zapošljavanja.

Grafikon 7.

Broj imenovanja po skupini zaposlenika u 2025.

5.1.2. Programi razmjene

ESB potiče razmjene zaposlenika s partnerskim organizacijama EU‑a. Međuinstitucijska razmjena s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Jedinstvenim sanacijskim odborom, Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europskom investicijskom bankom omogućila je zaposlenicima da rade u različitim organizacijskim okružjima, poboljšaju svoje vještine i prodube suradnju u cijelom europskom financijskom nadzornom sustavu.

5.1.3. Povećanje sposobnosti

Nadzor banaka ESB‑a povremeno procjenjuje svoju spremnost za nadzorne zadaće i posuvremenjuje svoj plan izgradnje sposobnosti kako bi prioritet dao razvoju talenata u manje pripravnim područjima. U 2025. usredotočio se na nadzorne zadaće povezane s eksternalizacijom IT aktivnosti, IT sigurnošću, kibernetičkim rizicima i ESB‑ovim mandatom na temelju Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti.

ESB je dodatno razvio svoju ponudu stručnog usavršavanja u svim područjima nadzora banaka. Poboljšao je program uvođenja u SSM uvođenjem posebnog dijela za nove zaposlenike na SSMnetu. Drugo izdanje programa obrazovanja o osnovama SSM‑a dovršeno je u lipnju 2025., a u sklopu tog programa nadzornicima je pružena dosljedna razina tehničkog znanja. Uvedeni su i novi načini učenja o virtualnoj imovini i geopolitičkim rizicima kako bi se u obzir uzela važnost tih nadzornih tema. Naposljetku, poboljšano je digitalno učenje u SSM‑u kako bi se nadzornicima, razvojnim inženjerima i voditeljima pružila obuka o umjetnoj inteligenciji, nadzoru IT rizika i digitalizaciji (vidi odjeljak 5.2.1.).

Kada je riječ o 2026., u stručno usavršavanje u prioritetnim područjima rizika kao što su kreditni rizik, IT rizik / operativni rizik i geopolitički rizik bit će uključena najnovija kretanja u nadzoru banaka kako bi se u obzir uzela osnovna i nova kretanja i izazovi.

5.1.4. Raznolikost i uključenost

Nadzor banaka ESB‑a nastoji stvoriti radnu kulturu koja se temelji na raznolikosti i uključenosti te omogućuje svim kolegama da pridonesu organizaciji svojim jedinstvenim gledištima i autentičnošću. U sklopu te vizije postizanje rodne ravnoteže i nadalje je ključni strateški prioritet. Žene čine 43 % zaposlenika i pripravnika u nadzoru banaka ESB‑a. Udio žena razlikuje se među razinama hijerarhije. Žene čine 47 % zaposlenika na razini analitičara i 44 % na razini stručnjaka. Na razini voditelja tima i na razini rukovodstva taj udio iznosi 33 %, a žene čine 37 % zaposlenika na pozicijama višeg rukovodstva. ESB će nastaviti raditi na postizanju rodne ravnoteže.

Slika 1.

Zaposlenici u nadzoru banaka ESB‑a u brojkama

5.2. Tehnologija, inovacije i okvir za izvješćivanje o podatcima

5.2.1. Kretanja u nadzornoj tehnologiji

U 2025. nadzor banaka ESB‑a dodatno je unaprijedio svoju upotrebu tehnologije u skladu s tehnološkom strategijom SSM‑a za razdoblje od 2024. do 2028., kojom se nastoji poduprijeti nadzor prilagođen riziku, ojačati sposobnosti povezane s podatcima i poticati digitalnu kulturu. Ostvaren je znatan napredak u trima područjima: nadograđeni su temeljni nadzorni sustavi, uvedene su nove inovacije zasnovane na umjetnoj inteligenciji i pojednostavnjeni su procesi kako bi se smanjila složenost za nadzorna tijela i banke.

Uvedene su znatne nadogradnje IMAS‑a, temeljnog IT sustava kojim se služe sva nadzorna tijela u cijelom europskom nadzoru banaka. Tim je poboljšanjima ojačana sposobnost nadzornih tijela da nadziru IKT rizike i kibernetičke rizike u skladu s DORA‑om i unaprijeđen je postupak izvješćivanja o IKT incidentima. U sustavu IMAS novi višerazinski pristup nadzornim mjerama omogućuje nadzornim tijelima da daju prednost ozbiljnim nalazima, uz pojednostavnjenje obrade manje ozbiljnih nalaza. Osim toga, banke sada mogu digitalno upravljati daljnjim aktivnostima na portalu SSM‑a i internetskim putem potvrditi da su otklonile problem. Time se smanjuje administrativno opterećenje banaka i nadzornih tijela jer se manje ozbiljni nalazi mogu brže riješiti, a usto se osigurava da su daljnje aktivnosti u većoj mjeri prilagođene rizicima i proporcionalne.

Uvedeni su i novi analitički alati i alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji. Platforma za tekstualnu analizu Athena posuvremenjena je ugradnjom velikih jezičnih modela, što znači da nadzornici mogu upotrebljavati naprednu umjetnu inteligenciju za izradu analiza i sažetaka tekstova te dohvaćanje informacija. Razvija se i niz UI pomoćnika, pri čemu su već dostupni pomoćnici za podatkovne upite i pregled dokumenata. Osim toga, platforma za mrežnu analitiku Navi upotrebljava se za procjenu rizika i kanala zaraze u uvjetima povećane geopolitičke neizvjesnosti.

Tim se inovacijama proširuju alati za analizu, čime se omogućuje brži pristup informacijama, poboljšava dosljednost nadzorne analize i omogućuje nadzornim tijelima da se usredotoče na odluke zasnovane na prosudbi.

U sklopu kontinuiranih nastojanja ESB‑a da pojednostavni i uskladi interakcije između banaka i nadzornih tijela, u projektu portala SSM‑a počeli su se konsolidirati postojeći kanali za dostavljanje dokumenata i kanali komunikacije. Portal SSM‑a objedinit će postojeći portal sustava upravljanja informacijama (IMAS) i vanjsku platformu za izvješćivanje o testiranju otpornosti na stres (STAR) u jedinstveni kanal i dodatno ga integrirati u centraliziranu platformu za dostavljanje podataka (CASPER). Portal SSM‑a bit će jedinstvena platforma za razmjenu podataka, praćenje statusa i nadzorni dijalog. Time će se racionalizirati radni procesi za banke i nadzorna tijela te stvoriti preduvjeti za lakše, sigurnije i transparentnije interakcije s bankarskim sektorom.

Osim tehnologije, nadzor banaka ESB‑a nastavio je ulagati u digitalnu kulturu i vještine putem stručnog usavršavanja i zajednica prakse kako bi se podržala upotreba novih tehnologija. Nadzor banaka ESB‑a također je surađivao s bankarskim sektorom u sklopu Konferencije inovatora u nadzoru. Na godišnjoj konferenciji okupilo se oko 1200 sudionika iz bankarskog sektora te sektora nadzora i tehnologije kako bi raspravljali o odgovornom uvođenju umjetne inteligencije u nadzor pod temom „Umjetna inteligencija na djelu”.

ESB je 2025. također pokrenuo projekt sljedećih koraka u reformi nadzora (vidi odjeljak 1.3.2.), uključujući inicijative za daljnju digitalizaciju cjelovitih nadzornih postupaka i promicanje djelotvornijeg i učinkovitijeg nadzora koji je više prilagođen riziku.

5.2.2. Kretanja unutar okvira za izvješćivanje o podatcima

U 2025. ESB i nacionalna nadležna tijela dovršili su provedbu posuvremenjenog EBA‑ina izvještajnog okvira u kojemu se u obzir uzimaju novi zahtjevi koji proizlaze iz CRR‑a III i CRD‑a VI. Povezane metodološke promjene primjenjuju se u ESB‑ovim tromjesečnim statističkim podatcima o nadzoru banaka s početkom od promatranog razdoblja koje obuhvaća prvo tromjesečje 2025. Te metodološke promjene ponajprije utječu na izračunavanje ukupnog iznosa izloženosti riziku i njegovih sastavnica po kreditnom, tržišnom i operativnom riziku. Osim toga, u sklopu nastojanja da poboljša komunikaciju i inovacije, ESB je poboljšao svoje tromjesečne statističke podatke o nadzoru banaka tako što ih je prvi put predstavio kao interaktivna izvješća, čime se korisnicima pružaju veća fleksibilnost i bolje mogućnosti prilagodbe.

Osim EBA‑ina nadzornog izvješćivanja, nadzorna tijela od banaka traže ad hoc informacije radi praćenja rizika u nastajanju. ESB vodi bazu podataka o tim zahtjevima za podatke kako bi upravljao teretom izvješćivanja i pridonio pojednostavnjenju izvještajnih zahtjeva u sklopu projekta sljedećih koraka u reformi nadzora (vidi odjeljak 1.3.2.). Baza podataka uskoro će obuhvaćati prikupljene podatke od manje značajnih institucija i, u suradnji s EBA‑om, prikupljene podatke u državama EU‑a koje ne sudjeluju u jedinstvenome nadzornom mehanizmu. U sklopu kontinuiranih nastojanja da smanji troškove izvješćivanja ESB je dovršio tematsku procjenu prikupljenih podataka o poslovnim modelima i adekvatnosti kapitala banaka. To je dovelo do smanjenja pregledanih točaka podataka, veće standardizacije i uvođenja snažnijih načela discipline i odgovornosti za podnositelje zahtjeva kada upućuju nove zahtjeve za podatke.

ESB je u lipnju 2025. od nadziranih subjekata počeo prikupljati obrazloženja o prirodi i osnovnim uzrocima svih znatnih revizija njihovih nadzornih izvješća u sklopu EBA‑inih provedbenih tehničkih standarda. Metodologija za utvrđivanje tih revizija zasniva se na spoznajama stečenima u sklopu pilot‑projekta koji je ESB proveo u 2023. Metodologija je razvijena 2024. i proslijeđena je značajnim institucijama, a od njih se očekuje da je interno provode.

U 2025. ESB je bankama dostavio svoje godišnje izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka (vidi odjeljak 1.2.3.2.). Cilj je tog izvješća, koje sadržava skup kvantitativnih pokazatelja i upitnik za banke, povećati odgovornost upravljačkog tijela. Time se također nadzornim tijelima i bankama pomaže u utvrđivanju i rješavanju nedostataka u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima. U izvješću se navodi da su prethodno utvrđene manjkavosti u kvaliteti podataka i nadalje prisutne. One uglavnom proizlaze iz pogrešnog tumačenja izvještajnih zahtjeva, problema s unutarnjim IT sustavima ili vanjskim pružateljima softvera te operativnih ili ljudskih pogrešaka.

ESB je u veljači 2025. uspostavio novi komunikacijski kanal koji mu omogućuje praćenje značajnih institucija i izravnu suradnju s njima u svrhu rješavanja pitanja kvalitete podataka iz provedbenih tehničkih standarda. Interakcija se sada odvija putem ESB‑ove platforme ASTRA za razmjenu informacija zasnovanih na dokumentima i komunikaciju s njegovim vanjskim partnerima. Nacionalna nadležna tijela imaju puni pristup, čime se osiguravaju transparentnost i zajedničko sudjelovanje tijekom cijelog postupka.

Naposljetku, u 2025. ESB je proveo godišnje usklađivanje odabranih objava u sklopu trećeg stupa i nadzornog izvješćivanja. To je dovelo do znatnih poboljšanja usklađenosti i kvalitete podataka. Dobiveni podatci objavljeni su na mrežnim stranicama ESB‑a sa statističkim podatcima o nadzoru banaka, zajedno s opisom ključnih rezultata. Taj je postupak u 2025. bio usredotočen na automatizaciju postupaka, čime će se omogućiti proširenje opsega usklađivanja nakon što EBA‑in centar za podatke u sklopu trećeg stupa postane operativan.

6. Upravljanje nadzorom banaka ESB‑a

6.1. Zahtjevi povezani s odgovornošću

Ovo Godišnje izvješće jedan je od glavnih kanala odgovornosti nadzora banaka ESB‑a prema Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, kako je utvrđeno u Uredbi o SSM‑u. Uredbom je propisano da se na nadzorne zadaće ESB‑a primjenjuju odgovarajući zahtjevi za transparentnost i odgovornost. ESB pridaje veliku važnost održavanju i punoj primjeni okvira odgovornosti koji je podrobnije opisan u međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta i ESB‑a i u memorandumu o razumijevanju između Vijeća EU‑a i ESB‑a. ESB je tijekom godina proširio svoju interakciju s Europskim parlamentom izvan zahtjeva koji se navode u međuinstitucijskom sporazumu, naglašavajući ESB‑ovu opredijeljenost za odgovornost.

U 2025. predsjednica Nadzornog odbora bila je na tri redovita javna saslušanja pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta. Na javnom saslušanju održanom 27. ožujka predsjednica je predstavila Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2024. Ostala dva redovita javna saslušanja održana su 15. srpnja i 13. listopada. Rasprave su bile usmjerene na izazove za banke, makroekonomske neizvjesnosti, digitalizaciju, geopolitički rizik i rezultate testiranja otpornosti na stres u 2025. Predsjednica je opisala i nedavne napore za jačanje i pojednostavnjenje nadzora. Druge teme uključivale su regulatorni okvir i zakonodavne predmete za dovršetak bankovne unije, kao što su preispitivanje okvira banaka za upravljanje kriznim situacijama i osiguranje depozita te europski sustav osiguranja depozita.

U 2025. predsjednica Nadzornog odbora odgovorila je na šest pisanih pitanja zastupnika u Europskom parlamentu povezanih s nadzorom banaka. Sva pisma s odgovorima objavljena su na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Pisma su se odnosila na pitanja financijske stabilnosti u procjeni stjecanja banaka, zaštitu potrošača, institucionalne sustave zaštite i implikacije digitalnog eura za bankarski sektor.^[62]

ESB je, u skladu s međuinstitucijskim sporazumom, Europskom parlamentu omogućio uvid u zapisnike o raspravama sa sastanaka Nadzornog odbora i sažetke seminara Nadzornog odbora.

Osim toga, s ciljem daljnjeg jačanja dijaloga s Europskim parlamentom, nadzor banaka ESB‑a odgovorio je na primjedbe i prijedloge u Rezoluciji Europskog parlamenta o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2024. U svojem odgovoru ESB je komentirao kretanja u bankarskom sektoru i zakonodavne predmete koji su važni za nadzor banaka. Teme su uključivale otpornost banaka, regulatorni okvir i dovršetak bankovne unije.

Što se tiče interakcije s Vijećem EU‑a u 2025., predsjednica Nadzornog odbora u dva je navrata sudjelovala u razmjeni mišljenja s Euroskupinom, 12. svibnja i 12. studenoga. Kada je riječ o regulatornim temama, predsjednica je raspravljala o ulozi dobrog nadzora i regulative u jačanju otpornosti bankarskog sektora europodručja u uvjetima povišenih geopolitičkih rizika, alatima za testiranje otpornosti, kao što je testiranje otpornosti na stres, i načinima poboljšavanja učinkovitosti i djelotvornosti nadzora.

6.2. Transparentnost i komunikacija

U 2025. nadzor banaka ESB‑a primjenjivao je visoke standarde transparentnosti i komunikacije kako bi dionicima putem raznih kanala i proizvoda objasnio nadzorne aktivnosti i informirao ih o njima. Nadzor banaka ESB‑a služio se transparentnom i jasnom komunikacijom kako bi javnosti pomogao u razumijevanju nastojanja da nadzor učini djelotvornijim, učinkovitijim i više prilagođenim riziku.

U 2025. predsjednica i potpredsjednik Nadzornog odbora održali su 23 govora, a predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru održali su 18 govora. Zajedno su dali 14 intervjua i objavili 14 objava na blogu. Predsjednica i potpredsjednik Nadzornog odbora održali su i konferenciju za novinare o rezultatima postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) za 2025. Nadzor banaka ESB‑a objavio je dvije epizode podcasta i 23 priopćenja za javnost kao i druge objave, poput pisama zastupnicima u Europskom parlamentu, uputa bankama i statističkih podataka o nadzoru. Bilten nadzora banaka, tromjesečna digitalna publikacija s više od 11 000 pretplatnika, pružio je informacije i najnovije podatke o projektima i nalazima kontinuiranog nadzora. ESB također ističe važne teme nadzora banaka na kanalima društvenih mreža, a putem kvizova i objašnjenja opisuje osnovne koncepte mlađoj publici.

ESB‑ova komunikacija u 2025. bila je uglavnom usmjerena na pružanje pojedinosti o tome kako ESB uključuje geopolitički rizik u svoj rad i što od banaka očekuje kada je riječ o utvrđivanju tog rizika i upravljanju njime (vidi odjeljak 1.2.2.). U komunikaciji ESB‑a objašnjen je program reforme nadzora, što je opisano u sveobuhvatnom izvješću kojim se nadopunjuju preporuke Radne skupine ESB‑a na visokoj razini za pojednostavnjenje (vidi odjeljak 1.3.).

U svrhu poticanja dijaloga s tržišnim analitičarima i stručnjacima u sektoru, ESB je održao dva sastanka s Kontaktnom skupinom za tržišta na području nadzora banaka i bio je domaćin šestog Foruma ESB‑a o nadzoru banaka. Rasprave na tim događajima bile su usmjerene na izglede za rizik u bankarskom sektoru europodručja, međusobne veze banaka i nebankarskoga financijskog sektora te geoekonomske rizike i njihov utjecaj na regulativu i strategije banaka. Osim toga, tijekom posjeta nacionalnim nadležnim tijelima u 12 država predsjednica Nadzornog odbora sastala se i s rukovoditeljima domaćih banaka i predstavnicima organizacija civilnog društva.

ESB je u 2025. rješavao 915 upita javnosti o temama nadzora banaka kao i svakodnevne upite medija. Ti su se upiti odnosili na različite aspekte nadzora banaka ESB‑a, uključujući testiranje otpornosti na stres, kibernetičku otpornost, operativne rizike, odobrenja za pružanje bankovnih usluga i odobrenja za rad, nadzorne politike i okvire te sanaciju banaka. U centru za posjetitelje ESB je održao predavanja o nadzoru banaka za 688 sudionika, a 14 860 posjetitelja upoznao je s ključnim zadaćama ESB‑a.

6.3. Odlučivanje

6.3.1. Sastanci i odluke Nadzornog odbora i Upravljačkog odbora

U 2025. Nadzorni odbor ESB‑a održao je 16 sastanaka. Četiri sastanka održana su u Frankfurtu na Majni, a jedan je održan na Malti. Ostali sastanci bili su videokonferencije.

Osim toga, na poziv tijela Finantsinspektsioon Nadzorni odbor održao je strateški sastanak u Tallinnu u listopadu 2025.

Upravljački odbor^[63] Nadzornog odbora održao je šest sastanaka u 2025., od kojih su svi sastanci bili videokonferencije.

U 2025. ESB je donio 2549 nadzornih odluka^[64] upućenih određenim nadziranim subjektima (Slika 2.). Od toga su 1395 odluka donijeli voditelji radnih jedinica ESB‑a u skladu s općim okvirom za prenošenje ovlasti za donošenje odluka za pravne instrumente povezane s nadzornim zadaćama. Preostale je 1154 odluke na temelju nacrta prijedloga Nadzornog odbora donijelo Upravno vijeće u postupku neisticanja prigovora. U taj je broj uključeno 128 operativnih postupaka (kao što je osnivanje podružnica) koje je ESB implicitno odobrio neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima.

Većina nadzornih odluka odnosila se na procjene sposobnosti i primjerenosti (48,8 %), regulatorni kapital (11,2 %), interne modele (8,1 %), zajedničke postupke (7,7 %), nadzorno izvješćivanje (7,5 %), nacionalne ovlasti (6,8 %) i SREP (4,0 %).

Osim nacrta konačnih odluka koje se odnose na pojedinačne banke podnesenih Upravnom vijeću na donošenje, Nadzorni je odbor donio odluke o nekoliko horizontalnih pitanja. Prije svega, te su se odluke odnosile na djelotvoran i učinkovit nadzor, rješavanje utjecaja geopolitičkih rizika na banke, ESB‑ovo testiranje otpornosti na stres u 2025., provedbu Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti u nadzornom okviru, jačanje nadzorne procjene kreditnog rizika, pitanja povezana s klimatskim promjenama i okolišem, reformu SREP‑a, razvoj nadzora internih modela u svjetlu novih kretanja u regulativi i preliminarni prijedlog nadzornih prioriteta za razdoblje od 2026. do 2028. Neke od tih odluka pripremile su privremene strukture koje je zadužio Nadzorni odbor. Te su se strukture sastojale od predstavnika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela koji su obavili pripremne radnje u vezi s relevantnim temama.

Nadalje, nekim odlukama Nadzornog odbora nastali su javni vodiči, izvješća i pregledi kao što su Vodič ESB‑a o eksternalizaciji usluga računalstva u oblaku pružateljima takvih usluga, posuvremenjena verzija Vodiča ESB‑a o mogućnostima i diskrecijskim pravima dostupnima u pravu Europske unije i revidirani ESB‑ov Vodič o internim modelima.

Nadzorni odbor većinu je svojih odluka donio pisanim postupkom.^[65]

Od 113 bankovnih grupa koje je ESB izravno nadzirao od siječnja 2025. njih 32 zatražile su da im ESB ne dostavi službene odluke na engleskom jeziku nego na nekom drugom službenom jeziku EU‑a.

Slika 2.

Odluke Nadzornog odbora u 2025.

6.3.2. Aktivnosti Administrativnog odbora za preispitivanja

Administrativni odbor za preispitivanja tijelo je ESB‑a sastavljeno od članova koji su pojedinačno i skupno neovisni o ESB‑u te im je povjerena zadaća da, na zahtjev za preispitivanje koji je dopušten, preispitaju odluke ESB‑a o pitanjima koja se odnose na nadzor.

U 2025. administrativni odbor za preispitivanja održao je 35 sastanaka, od kojih je 31 sastanak bio virtualan, a četiri su sastanka bila uživo, uključujući vanjski sastanak u Helsinkiju, Finskoj.

U 2025. Administrativni odbor za preispitivanja izdao je mišljenja o pet zahtjeva za administrativno preispitivanje nadzornih odluka ESB‑a (Tablica 10.). Jedan se zahtjev odnosio na svrstavanje podnositelja zahtjeva u kategoriju značajnih nadziranih subjekata. Drugi se zahtjev odnosio na pitanja povezana s ovlašću ESB‑a da donosi nadzorne mjere na temelju nacionalnog prava. U preostalim trima zahtjevima podnositelji zahtjeva osporavali su odluke ESB‑a u području sankcija i provedbe pravila o nadzoru. U svim tim slučajevima, nakon saslušanja podnositelja zahtjeva, Administrativni odbor za preispitivanja predložio je Nadzornom odboru da se odluka ESB‑a zamijeni odlukom istovjetnog sadržaja.

Predsjednik Administrativnog odbora za preispitivanja predstavio je svoje aktivnosti na dvjema pravnim konferencijama u 2025. Predsjednik je govorio o Administrativnom odboru za preispitivanja kao pragmatičnom i diskretnom modalitetu podnošenja žalbi na Forumu SSM‑a na visokoj razini koji je u lipnju organiziralo društvo A&O Shearman te na 11. konferenciji o bankovnoj uniji koju je u rujnu organiziralo društvo Freshfields u suradnji s institutom Institute for Law and Finance i centrom Center for Financial Studies fakulteta Goethe Universität Frankfurt.

U 2025. Administrativnim odborom za preispitivanja predsjedavao je Pentti Hakkarainen. Ostali članovi bili su Ilias Plaskovitis (potpredsjednik), Edouard Fernandez‑Bollo, Christiane Campill i Verica Trstenjak. Damir Odak bio je zamjenski član. Sadašnji sastav Administrativnog odbora za preispitivanja i životopisi članova dostupni su na mrežnim stranicama Administrativnog odbora za preispitivanja ESB‑a.

6.4. Provedba Kodeksa ponašanja

U skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe o SSM‑u ESB je uspostavio etički okvir za visoke dužnosnike, rukovodstvo i zaposlenike ESB‑a. Sastoji se od Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a, posebnog poglavlja Pravila o osoblju ESB‑a i Smjernice o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenog nadzornog mehanizma. Provedbu i daljnji razvoj okvira podupiru Odbor ESB‑a za etiku, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje te Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima.

U skladu sa svojim mandatom Odbor za etiku provodi godišnju procjenu izjava o interesima članova Nadzornog odbora. Te se izjave objavljuju na mrežnim stranicama o odgovornosti u sklopu mrežnih stranica ESB‑a o nadzoru banaka. Odbor također odgovara na zahtjeve za savjetovanje koje su podnijeli visoki dužnosnici ESB‑a uključeni u nadzor banaka te je u vezi s tim izdao 18 mišljenja, od kojih se većina odnosila na obavijesti o aktivnostima nakon prestanka zaposlenja. Mišljenja Odbora za etiku obično se objavljuju na mrežnim stranicama ESB‑a šest mjeseci nakon datuma njihova izdavanja. U 2025. postupak podnošenja izjava o interesima visokih dužnosnika digitaliziran je, čime je obrada postala učinkovitija i djelotvornija.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje nastavila je u 2025. ulagati napore u digitalizaciju i nadogradila je svoje interne alate kako bi zaposlenicima pružala savjete o etičkim pitanjima na brži i pristupačniji način. Tijekom 2025. podnesena su 3532 zahtjeva u kojima je bio potreban doprinos zaposlenika Službe za usklađenost s propisima i upravljanje, u usporedbi s 3070 zahtjeva u 2024. Oko 41 % zahtjeva za savjetovanje podnijeli su zaposlenici nadzora banaka ESB‑a.

Grafikon 8.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika nadzora banaka ESB‑a u 2025.

(broj zahtjeva)

Osim sastanaka dobrodošlice s novim zaposlenicima, tečajeva za osposobljavanje i obveznih programa e‑učenja, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje organizirala je informativne kampanje o etičkom okviru. Na danima osviještenosti o etičkim pitanjima u 2025. za sve zaposlenike, koji su se održali u vrijeme Svjetskog dana etike, postavljeni su štandovi za podizanje osviještenosti o etičkim pitanjima i održani su tečajevi za obnovu znanja o pravilima koja se primjenjuju na privatne financijske transakcije. Služba za usklađenost s propisima i upravljanje 2025. je organizirala i posebno stručno usavršavanje o sukobima interesa za inspektore iz ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela koji obavljaju nadzor na licu mjesta. Naglasak je bio na jačanju osviještenosti o etičkim pravilima u europskom nadzoru banaka.

Kako bi se izbjegle situacije „rotirajućih vrata”, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje procijenila je moguće sukobe interesa koji nastaju kada zaposlenici razmatraju ponude za posao iz privatnog sektora te je savjetovala o primjenjivim pravilima i prema potrebi izricala mjere za ublažavanje. Kada je riječ o zaposlenicima koji su 2025. odstupili s radnog mjesta, u jednom slučaju uvedena je privremena zabrana obavljanja druge profesionalne djelatnosti u skladu s etičkim okvirom. U šest slučajeva uvedene su dodatne zaštitne mjere, kao što su preraspodjela zadataka, premještaj zaposlenika na druga radna mjesta i/ili smanjenje prava pristupa kako bi se izbjegla situacija „rotirajućih vrata”, čime je razdoblje mirovanja zapravo internalizirano.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje organizirala je godišnji postupak praćenja usklađenosti s propisima u odnosu na privatne financijske transakcije zaposlenika i visokih dužnosnika ESB‑a. Kao i prethodnih godina, utvrđen je samo ograničen broj slučajeva neusklađenosti, od kojih se otprilike 55 % odnosilo na zaposlenike nadzora banaka ESB‑a. Ni u jednom od tih slučajeva nije bilo namjerne povrede dužnosti ni druge ozbiljne neusklađenosti.

Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima, forum za suradnju u pitanjima etike i integriteta unutar Eurosustava i SSM‑a, uspostavio je posebnu radnu skupinu za etička pitanja i umjetnu inteligenciju (UI). Odbor je u sklopu te inicijative razvio neobvezujuća vodeća načela s ciljem poticanja etičkog i odgovornog dizajna i upotrebe UI sustava te pružanja praktičnih uputa institucijama u cijelom Eurosustavu i europskom nadzoru banaka. U skladu sa svojom opredijeljenošću za podizanje osviještenosti o etici i integritetu te na temelju doprinosa radne skupine Odbor je organizirao kviz za provjeru znanja o etičkim pitanjima u Eurosustavu/SSM‑u kao i sastanak na kojemu je održan govor o etici, povjerenju javnosti i ljudskom ponašanju iz perspektive bihevioralne znanosti. Obje su inicijative bile dobro posjećene, uz aktivno sudjelovanje institucija u Eurosustavu i europskom nadzoru banaka.

6.5. Načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća

U 2025. načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća uglavnom se primjenjivalo na razmjenu informacija među različitim funkcijama.

Na tu se razmjenu informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39 o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija ESB‑a^[66], primjenjivalo pravilo o zahtjevu za nužno poznavanje: svaka politička funkcija morala je dokazati da su informacije koje je zatražila od druge političke funkcije nužne za postizanje njezinih ciljeva.

U skladu s Odlukom ESB/2014/39 za razmjenu neanonimiziranih podataka zajedničkog izvještavanja (COREP) i financijskog izvještavanja (FINREP), drugih neobrađenih podataka te informacija koje sadržavaju procjene ili političke preporuke potrebna je suglasnost Izvršnog odbora. Poslovna područja dviju organizacijskih jedinica ESB‑a koje obavljaju odgovarajuće političke funkcije razmjenjivala su takve podatke unutar okvira koji je odobrio i redovito preispitivao Izvršni odbor.

Kada su se tražene informacije odnosile na anonimizirane podatke ili podatke koji nisu politički osjetljivi, pristup povjerljivim informacijama izravno je odobrila organizacijska jedinica ESB‑a koja obavlja određenu političku funkciju i koja je vlasnik tih informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39.

S obzirom na zaoštrene geopolitičke napetosti, u 2025. aktivirana je odredba o izvanrednoj situaciji iz članka 8. Odluke ESB/2014/39 kako bi se osigurala vremenski ograničena razmjena informacija između funkcija monetarne politike i nadzornih funkcija.

Odvajanje na razini odlučivanja nije izazvalo zabrinutost i nije bila potrebna intervencija Odbora za posredovanje.

7. Izvješćivanje o proračunskoj potrošnji

U Uredbi o SSM‑u zahtijeva se da ESB izdvoji dostatna sredstva za učinkovito provođenje svojih nadzornih zadaća. Ta se sredstva financiraju iz naknade za nadzor koju plaćaju subjekti koji podliježu izravnom i neizravnom nadzoru ESB‑a. ESB ulaže sve napore u ponovno određivanje prioriteta i optimiziranje svojih resursa kako bi osigurao da nadzorna funkcija može obavljati svoje zadaće u okružju koje se stalno mijenja, čime će poboljšati svoju učinkovitost i ograničiti planirane troškove u skladu s preuzetom obvezom troškovne stabilnosti cijele organizacije.

Rashodi za nadzorne zadaće posebna su stavka u proračunu ESB‑a. Oni se sastoje od izravnih troškova nadzorne funkcije ESB‑a. Nadzorna funkcija oslanja se i na usluge zajedničkih služba u sklopu poslovnih područja ESB‑a za potporu.^[67] S obzirom na svoju iznimnu predanost poboljšavanju učinkovitosti, ESB redovito unaprjeđuje mehanizme raspodjele troškova kako bi osigurao točnu raspodjelu troškova koja odražava poboljšanu učinkovitost cijele institucije i njezinih zadaća koje se stalno mijenjaju.

Proračunske ovlasti ESB‑a povjerene su Upravnom vijeću. Upravno vijeće donosi godišnji proračun ESB‑a na prijedlog Izvršnog odbora i nakon savjetovanja s predsjednicom i potpredsjednikom Nadzornog odbora o pitanjima koja se odnose na nadzor banaka. Upravnom vijeću pomaže Odbor za proračun, koji se sastoji od članova iz svih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava i ESB‑a. Odbor za proračun pomaže Upravnom vijeću dajući ocjene izvješća ESB‑a o planiranju i praćenju proračuna.

7.1. Rashodi za 2025.

Stvarni godišnji rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a u 2025. iznosili su 689,8 mil. EUR, 14,0 mil. EUR manje od procijenjenih rashoda u iznosu od 703,8 mil. EUR objavljenih u ožujku 2025., pri čemu je stopa iskorištenosti planiranih rashoda za nadzorne zadaće iznosila 98,0 %.

Razvrstavanje prikazano u Tablici 11. služi za utvrđivanje podjele godišnjih troškova koji se kroz godišnje naknade za nadzor naplaćuju od nadziranih subjekata na temelju njihova nadzornog statusa kao značajnih ili manje značajnih u skladu s člankom 8. Uredbe o naknadama^[68].^[69]

U Tablici 12. prikazani su granularniji podatci o rashodima koji se zasnivaju na provedenim aktivnostima.

Rashodi za nadzorne zadaće u 2025. povećali su se za 1,3 % u usporedbi s 2024. To godišnje povećanje ukupnih rashoda od 9,1 mil. EUR može se pripisati testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a koje se provodi svake dvije godine, a koje je provedeno u 2025. (vidi odjeljak 1.1.1.), dodatnim troškovima povezanima s novim mandatom u skladu s Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) (vidi odjeljke 1.2.2.3. i 4.1.1.5.) kao i kontinuiranim ulaganjima u nadzornu tehnologiju (vidi odjeljak 5.2.).

Povećanje troškova neutralizirano je smanjenjem amortizacije početnih rashoda za Sustav upravljanja informacijama (IMAS) i platformu za izvješćivanje o testiranju otpornosti na stres (STAR) na početku europskog nadzora banaka. Iznos amortizacije, koji je posljednji put primijenjen 2025., smanjio se s 19,0 mil. EUR u 2024. na 3,8 mil. EUR u 2025. Osim toga, manji troškovi povezani s nadzornim inicijativama i uslugama zajedničkih služba dodatno su neutralizirali ukupno povećanje (Grafikon 9.).

Osim vlastitih ljudskih potencijala ESB ima potrebe za vanjskim savjetodavnim uslugama radi specijaliziranih stručnih znanja ili integriranih savjetodavnih usluga pod kvalificiranim vodstvom, osobito tijekom razdoblja najvećega radnog opterećenja. U 2025. ESB je na savjetodavne usluge u vezi s osnovnim nadzornim zadaćama potrošio 37,1 mil. EUR, što je 5,0 mil. EUR manje nego u 2024., uglavnom zbog manjih potreba za vanjskim savjetovanjem u odnosu na nadzorne inicijative i nadzore na licu mjesta.

Podjela troškova na rashode koji se mogu izravno povezati s nadzornim zadaćama ESB‑a i rashode za usluge zajedničkih služba bila je i nadalje uglavnom slična prethodnoj godini (Grafikon 9.).

Grafikon 9.

Trošak nadzornih zadaća ESB‑a prema kategorijama

(mil. EUR)

Izravno povezani rashodi sastoje se od troškova zaposlenika u temeljnom nadzoru, nadzornih inicijativa (uključujući troškove povezane s pregledima kvalitete imovine), rashoda za posebnu informacijsku tehnologiju i ostalih operativnih rashoda kao što su službena putovanja i stručno usavršavanje.

Ukupna potrošnja na izravno povezane troškove povećala se za 14,7 mil. EUR u 2025. u odnosu na 2024. zbog povećanja troškova povezanih sa zaposlenicima od 30,4 mil. EUR, što je neutralizirano smanjenjima u drugim kategorijama troškova. Povećani troškovi uglavnom su posljedica dodatnih radnih mjesta u ekvivalentu punoga radnog vremena koje je Upravno vijeće odobrilo za: (1) testiranja otpornosti na stres koja se provode svake dvije godine, (2) finalizaciju internalizacije troškova savjetovanja povezanih s nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela i (3) novi mandat u skladu s DORA‑om kao i dodatne zaposlenike koji su angažirani na projektima posvećenima nadzoru banaka, a čiji su troškovi izravno raspoređeni u tu kategoriju.

Naime, povećanja potrošnje na posebnu nadzornu tehnologiju i nove zadaće u skladu s DORA‑om više su nego neutralizirani manjim iznosom amortizacije za IMAS i STAR od 15,2 mil. EUR. U 2025. došlo je do povećanja broja projekata za razvoj IT sustava namijenjenih nadzoru banaka (uključujući projekt Olympus i jedinstvenu nadzornu platformu), a rashodi za održavanje posebnih IT sustava smanjili su se u odnosu na 2024. Rashodi za aktivnosti povezane s nadzornim inicijativama također su se smanjili u odnosu na 2024. jer provedeni su samo redoviti pregledi kvalitete imovine.

Rashodi u kategoriji zajedničkih služba iznosili su 264,6 mil. EUR, a njome su obuhvaćene usluge kojima se koriste i funkcija središnjeg bankarstva i nadzorna funkcija.^[70] Ti su troškovi podijeljeni između tih dviju funkcija upotrebom mehanizma raspodjele troškova, u kojemu se primjenjuju standardni sektorski parametri kao što su ekvivalenti punoga radnog vremena, uredski prostori i broj zahtjeva za prevođenje.

Troškovi zajedničkih služba smanjili su se u 2025.: niži troškovi povezani s ulaganjima u IT hardver i usluge te ESB‑ovi doprinosi Europskoj školi u Frankfurtu smanjili su rashode u kategorijama informacijske tehnologije i upravljanja ljudskim potencijalima.

Ta su smanjenja neutralizirana povećanjima troškova za poslovne i druge prostore zbog održavanja dviju zgrada u 2025.^[71] kao i pokretanjem dugoročne strategije za imovinu povezane sa zamjenom imovine na kraju njezina životnog ciklusa. Očekuje se da će ta strategija biti dovršena 2029. Osim toga, došlo je do povećanja broja pravnih, revizijskih i općih poslova. To je uglavnom posljedica unutarnje reorganizacije ESB‑ove funkcije unutarnje revizije čiji je cilj bio daljnje jačanje odvajanja nadzornih zadaća od ostalih ESB‑ovih zadaća unutar zajedničkih služba.

7.2. Izgledi u vezi s rashodima za nadzorne zadaće ESB‑a u 2026.

Planirana gornja granica rashoda za nadzorne zadaće u 2026. iznosi 706,7 mil. EUR, što je povećanje od 2,9 mil. EUR u odnosu na planirani proračun za 2025. (703,8 mil. EUR). Proračun ESB‑a priprema se uzimajući u obzir očekivane zadaće i na način kojim se postiže ravnoteža između načela ponovnog određivanja prioriteta i optimizacije resursa kako bi se očuvala ESB‑ova preuzeta obveza troškovne stabilnosti. U skladu s kretanjima iz 2024. i 2025. ESB predviđa da će se planirani proračun gotovo u potpunosti iskoristiti u 2026. To znači da postoji manja financijska fleksibilnost za reagiranje na egzogene činitelje koji bi se mogli pojaviti u proračunskom razdoblju.

Procjena za 2026. odražava kontinuirano ulaganje u nadzornu tehnologiju i dodatne proračunske potrebe koje proizlaze iz DORA‑e. Od siječnja 2026. troškove povezane sa sudjelovanjem stručnjaka ESB‑a u zajedničkim timovima za provjeru koji se bave nadzorom ključnih trećih strana pružatelja IKT usluga (vidi odjeljak 4.1.1.5.) nadoknadit će glavno nadzorno tijelo i oni nisu uključeni u ESB‑ove naknade za nadzor.

Nadalje, prilagođeni su obrasci zapošljavanja za potrebe testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a koja se provode svake dvije godine, pri čemu su sredstva potrebna za pripremne zadaće sada predviđena u proračunu za godine u kojima se ne provodi testiranje otpornosti na stres. Ta bi promjena trebala pomoći da se izjednači utjecaj razlika u broju zaposlenika svake dvije godine. Planirani troškovi za 2026. ne uključuju troškove amortizacije za IMAS ili STAR. Nadalje, porast troškova neutraliziran je smanjenjem rashoda jer ESB svoje poslovne prostore sada ima u dvjema, a ne u trima zgradama.

Godišnja naknada za nadzor za 2026. koja će se naplatiti u 2027. bit će izračunata tek na kraju razdoblja za koje se plaća naknada za 2026. i izračunat će se na temelju stvarnih rashoda za cijelu 2026. usklađenih za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili su im naplaćeni za prethodno razdoblje, kamate zbog zakašnjelog plaćanja i nenaplative naknade.

Procjenjuje se da će omjer ukupnog iznosa koji će se naplatiti svakoj kategoriji za 2026. biti 95,8 % za značajne i 4,2 % za manje značajne institucije.

7.3. Okvir za naknade u 2025.

7.3.1. Ukupan iznos koji će se naplatiti za 2025. kao razdoblje naknade

Godišnja naknada za nadzor koja se ubire za 2025. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznosi 690,0 mil. EUR. Taj se iznos gotovo u potpunosti zasniva na stvarnim godišnjim rashodima za 2025. godinu, koji iznose 689,8 mil. EUR, usklađeno za 275.638 EUR za (neto) iznose vraćene pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i 30.444 EUR za primljene kamate zbog zakašnjelog plaćanja, što odgovara ukupnom usklađenju od 245.194 EUR.

Iznos koji se naplaćuje putem godišnjih naknada za nadzor dijeli se na dva dijela, s obzirom na status nadziranog subjekta (značajan ili manje značajan), odnosno na raspon ESB‑ovih nadzornih aktivnosti. Rashodi se raspodjeljuju značajnoj ili manje značajnoj instituciji u skladu s metodologijom koja se kontinuirano ponovo procjenjuje s obzirom na stvarno obavljene nadzorne zadaće. U 2025. ukupan iznos koji će se naplatiti značajnim i manje značajnim institucijama čini 95,5 % odnosno 4,5 % ukupne godišnje naknade za nadzor.

ESB‑ove naknade za nadzor čine 0,16 % ukupnih administrativnih troškova i amortizacije subjekata pod izravnim ili neizravnim nadzorom ESB‑a^[72] (0,19 % kada je riječ o značajnim subjektima i 0,04 % kada je riječ o manje značajnim subjektima).

7.3.2. Pojedinačne naknade za nadzor

Naknade za pojedinačne subjekte ili grupe izračunavaju se prema važnosti banke i njezinu profilu rizika na temelju godišnjih faktora naknade nadziranih subjekata.

Više informacija o naknadama za nadzor dostupno je na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

7.4. Ostali prihodi povezani sa zadaćama nadzora banaka

ESB nadziranim subjektima može izreći administrativne kazne zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim bankovnim pravom EU‑a za bonitetne zahtjeve (uključujući nadzorne odluke ESB‑a). Prihodi te vrste ne uzimaju se u obzir pri izračunu godišnjih naknada za nadzor, jednako kao ni iznosi kazna koji se vraćaju u slučaju promjene ili poništenja prethodnih odluka o sankcijama. Ti se povezani iznosi evidentiraju u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazna izrečenih nadziranim subjektima u 2025. iznosili su 28,5 mil. EUR.

8. Pravni instrumenti koje je donio ESB

Pravni instrumenti koje donosi ESB uključuju uredbe, odluke, smjernice, preporuke i naputke nacionalnim nadležnim tijelima. U ovom odjeljku navedeni su pravni instrumenti povezani s nadzorom banaka koje je ESB donio u 2025. te objavio u Službenom listu Europske unije i na EUR‑Lexu. Obuhvaćeni su pravni instrumenti doneseni u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe o SSM‑u i drugi važni pravni instrumenti.

8.1. Uredbe ESB‑a

ESB/2025/24
Uredba (EU) 2025/1520 Europske središnje banke od 15. srpnja 2025. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/445 o uporabi mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije (ESB/2016/4) (ESB/2025/24) (SL L, 2025/1520, 28.7.2025.)

ESB/2025/31
Uredba (EU) 2025/1958 Europske središnje banke od 9. rujna 2025. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/534 o izvješćivanju o nadzornim financijskim podacima (ESB/2015/13) (ESB/2025/31) (SL L, 2025/1958, 17.10.2025.)

8.2. Pravni instrumenti ESB‑a osim uredaba

ESB/2025/1
Odluka (EU) 2025/94 Europske središnje banke od 10. siječnja 2025. o utvrđivanju kriterija za obavještavanje o nadzornim odlukama za potrebe testiranja otpornosti na stres (ESB/2025/1) (SL L, 2025/94, 16.1.2025.)

ESB/2025/7
Odluka (EU) 2025/451 Europske središnje banke od 21. veljače 2025. o izmjeni Odluke (EU) 2024/461 o dostavljanju Europskoj središnjoj banci podataka o primitcima, razlici u plaći između spolova, odobrenim višim odnosima i radnicima s visokim primitcima od strane nacionalnih nadležnih tijela za potrebe određivanja referentnih vrijednosti (ESB/2024/2) (ESB/2025/7) (SL L, 2025/451, 6.3.2025.)

ESB/2025/8
Odluka (EU) 2025/507 Europske središnje banke od 7. ožujka 2025. o ukupnom iznosu godišnjih naknada za nadzor za 2024. (ESB/2025/8) (SL L, 2025/507, 27.3.2025.)

ESB/2025/10
Odluka (EU) 2025/673 Europske središnje banke od 24. ožujka 2025. o izmjeni Odluke (EU) 2023/1681 o dostavi nadzornih podataka Europskoj središnjoj banci, o kojima nadzirani subjekti izvješćuju nacionalna nadležna tijela (ESB/2023/18) (ESB/2025/10) (SL L, 2025/673, 4.4.2025.)

ESB/2025/13
Odluka (EU) 2025/873 Europske središnje banke od 24. travnja 2025. o izmjeni Odluke (EU) 2022/1981 o korištenju usluga Europskog sustava središnjih banaka od strane nadležnih tijela (ESB/2022/33) (ESB/2025/13) (SL L, 2025/873, 12.5.2025.)

ESB/2025/14
Odluka (EU) 2025/874 Europske središnje banke od 24. travnja 2025. o izmjeni Odluke (EU) 2022/1982 o korištenju usluga Europskog sustava središnjih banaka od strane nadležnih tijela i tijela koja surađuju (ESB/2022/34) (ESB/2025/14) (SL L, 2025/874, 12.5.2025.)

ESB/2025/25
Smjernica (EU) 2025/1521 Europske središnje banke od 15. srpnja 2025. o izmjeni Smjernice (EU) 2017/697 o uporabi mogućnosti i diskrecijskih prava dostupnih prema pravu Unije od strane nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na manje značajne institucije (ESB/2017/9) (ESB/2025/25) (SL L, 2025/1521, 28.7.2025.)

ESB/2025/26
Preporuka Europske središnje banke od 15. srpnja 2025. o izmjeni Preporuke ESB/2017/10 o zajedničkim specifikacijama za uporabu nekih mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije od strane nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na manje značajne institucije (ESB/2025/26) (SL C, C/2025/4190, 28.7.2025.)

ESB/2025/40
Smjernica (EU) 2025/2595 Europske središnje banke od 10. prosinca 2025. o nadzornom pristupu nacionalnih nadležnih tijela pokriću neprihodujućih izloženosti koje imaju manje značajni nadzirani subjekti (ESB/2025/40) (SL L, 2025/2595, 19.12.2025.)