Banking Supervision
Banking Supervision
Search
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

1. Uvod

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028. proizlaze iz srednjoročne strategije nadzora banaka ESB‑a za sljedeće tri godine. Nadzorne prioritete određuje Nadzorni odbor ESB‑a na temelju sveobuhvatne procjene glavnih rizika kojima su izloženi nadzirani subjekti i njihovih ranjivosti. Svake se godine preispituju kako bi se prilagodili rizicima i ishodu različitih nadzornih postupaka, u prvom redu postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP)[1]. Ti se prioriteti preispituju i kako bi se procijenio napredak koji su banke ostvarile u odnosu na prioritete i regulatorne zahtjeve iz prethodnih godina. Takvo godišnje preispitivanje pridonosi oblikovanju strategije koja je usmjerena na rizike i budućnost te kojom se potiče učinkovita raspodjela nadzornih resursa, povećava transparentnost i predvidljivost nadzornih mjera za banke, ali i dalje omogućuje dovoljna fleksibilnost za prilagodbu prioriteta ako to bude potrebno.

Europski bankovni sustav ima dobar profil rizičnosti i čvrste temelje, zbog čega se dobro snalazi u današnjem vrlo neizvjesnom geopolitičkom i makrofinancijskom okružju i učinkovito podupire europsko gospodarstvo. Tijekom prošle godine sektor je nastavio iskazivati snažne kapitalne i likvidnosne pozicije i niske razine neprihodonosnih kredita, pri čemu su se razine profitabilnosti dosad pokazale otpornima na smanjivanje kamatnih stopa. Ti čvrsti temelji, koji djelomično proizlaze iz unaprjeđenja bonitetnih i nadzornih okvira od globalne financijske krize, omogućili su sektoru da se nosi s nepovoljnim gospodarskim posljedicama zaoštravanja globalnih trgovinskih napetosti i sukoba te prebrodi razdoblje velike kolebljivosti na financijskim tržištima koje je uslijedilo. Nadalje, na otpornost bankarskog sektora u posljednjih nekoliko godina povoljno su djelovale javne mjere potpore realnom gospodarstvu i ublažavanja učinka nepovoljnih šokova. Opća otpornost bankarskog sektora na nepovoljni scenarij potaknut geopolitičkim napetostima vidljiva je i iz ovogodišnjeg testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a.

Bez obzira na to, banke moraju biti spremne za rješavanje budućih problema. Globalna neizvjesnost naglo je dosegnula iznimne razine, što je stvorilo okružje povećane nestabilnosti, u kojem se povećala vjerojatnost rizika koji su se nekad smatrali malo vjerojatnima. Geopolitičke napetosti i promjene trgovinskih politika, krize povezane s klimatskim promjenama i prirodom te demografske i tehnološke promjene povećavaju strukturne ranjivosti, zbog čega je vjerojatnost ekstremnih događaja male vjerojatnosti (rizik od izvanrednih događaja) veća nego ikad prije. Vlada povećana neizvjesnost. Iz tog spoja činitelja proizlazi povećani rizik od iznenadnih i ozbiljnih poremećaja s dalekosežnim posljedicama za gospodarstva, financijska tržišta i banke, što potvrđuje opravdanost poziva koji se bankama upućivao proteklih godina da se ne opuste i da ostanu oprezne.

Imajući u vidu te nepovoljne izglede, nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028. proizlaze iz potrebe da banke ostanu otporne u okružju geopolitičkih rizika i makrofinancijske neizvjesnosti (1. prioritet), uz istodobno postizanje snažne operativne otpornosti i kapaciteta na području IKT‑a (2. prioritet).

Slika 1.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028. usmjereni na otklanjanje utvrđenih ranjivosti u bankama

Izvor: ESB
Napomene: Na slici su prikazana dva nadzorna prioriteta za razdoblje od 2026. do 2028. i povezane ranjivosti, za koje se očekuje da će ih banke otkloniti tijekom sljedeće tri godine. Nadzor banaka ESB‑a provodit će ciljane aktivnosti procjene i praćenja utvrđenih ranjivosti te daljnje aktivnosti u vezi s njima. Na desnoj strani slike prikazana je krovna vrsta rizika koja je povezana sa svakom ranjivošću.

Svaki nadzorni prioritet usmjeren je na određeni skup ranjivosti u bankarskom sektoru, za koje su utvrđeni posebni strateški ciljevi te su izrađeni prilagođeni programi rada. Na Slici 1. navedeno je pet ciljeva za uklanjanje ključnih ranjivosti u bankama i iznosi se srednjoročna do dugoročna strategija usmjerena na digitalne strategije, posebno strategije povezane s umjetnom inteligencijom, unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima u bankama. Ta dva prioriteta proizlaze iz zalaganja nadzora banaka ESB‑a za snažan, otporan i održiv europski bankarski sektor koji se uspješno nosi sa sve složenijim okružjem rizika.

Cilj nadzornih prioriteta otklanjanje je krovnih, najvažnijih ranjivosti banaka i općenito doprinos radu nadzora banaka ESB‑a. Nadzor banaka ESB‑a istodobno nastavlja provoditi redovite nadzorne aktivnosti usmjerene na druga važna područja rizika kako bi dodatno ojačao otpornost europskog bankarskog sektora na rizike specifične za pojedinačne institucije. U središtu pozornosti ostat će i daljnje aktivnosti povezane s prethodnim prioritetima te kontinuirana nadzorna suradnja s bankama.

Nadzornim prioritetima promiče se učinkovitost i usklađenost planiranja zajedničkih nadzornih timova i podupire se djelotvorna raspodjela resursa u skladu s unaprijed određenim razinama tolerancije rizika. [2] Oni pomažu i nacionalnim nadzornim tijelima da odrede vlastite prioritete za nadzor manje značajnih institucija prema načelu proporcionalnosti. Transparentno obavješćivanje o prioritetima ključno je za objašnjavanje nadzornih očekivanja bankama, jačanje utjecaja nadzora u smislu daljnjeg jačanja otpornosti europskog bankarskog sektora i stvaranje jednakih uvjeta za sve institucije.

Odjeljci u nastavku sadržavaju pregled procjene rizika u 2025. te detaljan prikaz nadzornih prioriteta i programa rada za razdoblje od 2026. do 2028.

2. Procjena rizika i nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028.

2.1. Makroekonomsko i poslovno okružje nadziranih subjekata

Tijekom prošle godine makroekonomsko okružje bilo je obilježeno zaoštravanjem napetosti u globalnoj trgovini i širim geopolitičkim rizicima, što je dovelo do promjene trgovinskih politika i povećanja opće neizvjesnosti. Najava novih uvoznih carina SAD‑a početkom travnja 2025. potaknula je veliku rasprodaju obveznica na tržištu, što je pojačalo strah od globalne recesije. Neizvjesnost povezana s politikama, posebno na području međunarodne trgovine, naglo je dosegnula dotad nezabilježene razine, što je dovelo do znatne kolebljivosti na financijskim tržištima.[3] Naknadne najave, prvo najava privremene stanke u povećavanju carina i poslije najava trgovinskog sporazuma kojim je izbjegnut trgovinski rat između SAD‑a i EU‑a, potaknule su oporavak na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira. Premda su početni gubitci nadoknađeni, tržišta vlasničkih vrijednosnih papira i dalje su kolebljiva i ranjiva na daljnje ponovno određivanje cijena zbog povišenih vrednovanja i koncentracije rizika.[4]

Unatoč fluktuacijama gospodarske aktivnosti okolnosti i nadalje podupiru jačanje rasta realnog BDP‑a europodručja tijekom projekcijskog razdoblja te se predviđa da će se inflacija stabilizirati oko srednjoročnog cilja od 2 %.[5] Predviđa se da će rast gospodarske aktivnosti, koja je premašila očekivanja u prvom tromjesečju 2025. među ostalim zbog ubrzanja izvoza u očekivanju povećanja carina, u drugoj polovici godine biti slabiji. Međutim, predviđa se i da će se rast realnog BDP‑a europodručja u srednjoročnom razdoblju povećati zahvaljujući povećanju realnog raspoloživog dohotka, smanjenoj neizvjesnosti, snažnijoj inozemnoj potražnji i fiskalnim poticajima povezanima s obranom i infrastrukturom. Iz anketnih pokazatelja vidljiv je i umjeren rast u sektoru prerađivačke industrije i uslužnom sektoru, što upućuje na pozitivan temeljni zamah gospodarstva. Predviđa se da će ukupna inflacija ostati na razinama oko srednjoročnog cilja od 2 % i da će se temeljna inflacija smanjiti zbog smanjenja pritisaka troškova rada i aprecijacije eura.

Premda se neizvjesnost donekle smanjila u drugoj polovici godine, i dalje je povećana u odnosu na povijesne uobičajene razine, iz čega proizlaze rizici za gospodarske izglede.[6] Rizici za gospodarski rast postali su uravnoteženiji jer se zbog sklapanja trgovinskih sporazuma smanjila neizvjesnost.[7] Međutim, novo zaoštravanje globalnih trgovinskih napetosti moglo bi nepovoljno utjecati na rast izvoza, ulaganje i potrošnju. Kontinuirane geopolitičke napetosti i dalje su glavni izvor rizika za makroekonomske izglede. Moguće pogoršanje raspoloženja na financijskim tržištima moglo bi dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja, veće nesklonosti riziku i slabljenja rasta. Nadalje, održivost državnog duga, posebno u visokozaduženim državama, mogao bi ugroziti spoj rasta koji je slabiji od očekivanoga, potrebe za većim rashodima za obranu i strukturnih problema, kao što su niska produktivnost, starenje stanovništva, klimatske promjene i digitalizacija.[8]

Financijska tržišta i europski bankarski sektor dosad su pokazali veliku otpornost na vanjske šokove. U tome im je djelomično pomogao skup poticajnih javnih mjera, uključujući mjere fiskalne i monetarne politike. Obilna likvidnost u financijskom sustavu imala je ključnu ulogu u ograničavanju broja pozicija koje su zatvorene tijekom tržišne rasprodaje obveznica u travnju. Iako su previranja povezana s carinama i popratni porast makroekonomske kolebljivosti bili značajni, pokazali su se kratkotrajnima. Tržišta vlasničkih vrijednosnih papira brzo su se oporavila nakon najave privremene stanke u povećavanju carina, pri čemu su cijene imovine europskih banaka bile poduprte čvrstim temeljima. Nakon šokova koji su proizišli iz trgovinskih politika vjerojatnost daljnjih geopolitičkih i makrofinancijskih napetosti i dalje je povećana, što povećava rizik od naglog ponovnog određivanja cijena na tržištu, koje bi moglo imati nepovoljne posljedice za financijsku stabilnost u europodručju i globalno gospodarstvo. Taj bi se rizik mogao povećati zbog sve veće međusobne povezanosti bankovnih i nebankovnih financijskih institucija.[9]

Nadalje, potreba za velikom javnom potrošnjom u uvjetima ograničenih dostupnih fiskalnih mogućnosti mogla bi izazvati zabrinutost u vezi s održivošću državnog duga u nekim državama, što bi dovelo do povećanja troškova financiranja i prelijevanja učinaka na banke i poduzeća.[10] U budućnosti bi to također moglo ograničiti mogućnost da se politikama ublaže šokovi za realno gospodarstvo.

2.2. 1. prioritet: jačanje otpornosti banaka na geopolitičke rizike i makrofinancijsku neizvjesnost

Trenutačno makrofinancijsko i geopolitičko okružje potvrđuje potrebu za snažnom financijskom otpornošću u europskom bankarskom sektoru i zahtijeva veću pozornost nadzornih tijela na odabranim područjima. Banke bi u prvom redu trebale razborito preuzimati rizike i imati pouzdane standarde odobravanja kredita kako bi se spriječilo gomilanje novih neprihodonosnih kredita. Nadalje, nadzorna tijela posvetit će posebnu pozornost načinu na koji banke primjenjuju nove standardizirane pristupe koji su osjetljiviji na rizike i koji bi trebali olakšati izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s paketom za banke CRR III / CRD VI. Novim se okvirima za kapitalne zahtjeve kapitalni zahtjevi u većoj mjeri usklađuju sa stvarnim rizicima banaka i očekuje se da će se njihov učinak na izračune imovine ponderirane rizikom povećati s vremenom, usporedno s postupnim uvođenjem nove minimalne donje granice. Naposljetku, zbog sve veće učestalosti katastrofa povezanih s klimatskim promjenama i sporog napretka prema ciljevima nulte neto stope emisija iz Pariškog sporazuma banke moraju dodatno ojačati upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom.

Geopolitički rizici i dalje su među glavnim pokretačima makroekonomske neizvjesnosti te su stoga i dalje u središtu nadzornih prioriteta ESB‑a. U skladu s tim, tematskim testiranjem otpornosti na stres u 2026. procijenit će se scenariji geopolitičkog rizika specifični za institucije i njihov potencijal za znatan utjecaj na solventnost banaka.[11] Nadalje, to će testiranje biti korisno za utvrđivanje načina na koji bi scenariji geopolitičkog rizika koje banke razmatraju mogli utjecati na uvjete financiranja i likvidnost banaka. S obzirom na njihov višestruk utjecaj, geopolitički rizici bit će obuhvaćeni i tijekom prioritetnih i tijekom redovitih nadzornih aktivnosti. U sklopu svojih redovitih aktivnosti nadzorna tijela procijenit će sposobnost banaka da podnesu geopolitičke šokove te će preispitati izvješća banaka o adekvatnosti internog kapitala i likvidnosti, njihove postupke planiranja likvidnosti i financiranja te planove oporavka i unutarnje okvire za testiranje otpornosti na stres.

2.2.1. Prioritetna ranjivost: razborito preuzimanje rizika i pouzdani standardi odobravanja kredita

Strateški cilj: Kako bi se potaknulo razborito preuzimanje rizika, nadzirani subjekti trebali bi uspostaviti i održavati pouzdane standarde odobravanja kredita i određivanje cijena na temelju rizika te se istodobno prilagođavati promjenama u makrofinancijskom okružju i posebnim okolnostima svoje institucije.

Kvaliteta imovine nadziranih subjekata ostala je, općenito govoreći, stabilna tijekom protekle godine, čemu je pridonijela otpornost kućanstava i poduzeća na više kamatne stope. Premda su se razine neprihodonosnih kredita tijekom protekle godine blago povećale, i to uglavnom u segmentima potrošačkih kredita te kredita malim i srednjim poduzećima, udjeli neprihodonosnih kredita većine nadziranih subjekata poboljšali su se. Gospodarski izgledi europodručja i dalje su uglavnom povoljni. Očekuje se da će se zbog nižih kamatnih stopa i zdravijih razina zaduženosti smanjiti pritisak na otplatu duga. Očekuje se da će i tržišta stambenih nekretnina ostati otporna, i to zahvaljujući povoljnim uvjetima na tržištu rada. U segmentu poslovnih nekretnina pojavile su se naznake stabilizacije, iako je sektor drugorazrednih uredskih nekretnina i dalje slab u uvjetima dugotrajno slabe potražnje.[12] Istodobno su i dalje prisutni znatni negativni rizici, i to u prvom redu zbog trgovinskih napetosti između SAD‑a i EU‑a i širih geopolitičkih rizika, koji bi mogli nepovoljno utjecati na sektore s velikim obujmom izvoza u SAD, kao što su automobilski, kemijski i farmaceutski sektor, što bi moglo dovesti do smanjenja kvalitete imovine. Premda su neke banke zbog te globalne neizvjesnosti počele povećavati rezervacije, agregatni trošak rizika i razine rezervacija ostali su, općenito govoreći, stabilni. S obzirom na mogućnost pogoršanja makroekonomskih uvjeta kao posljedice zaoštravanja geopolitičkih napetosti i napetosti u globalnoj trgovinskoj razmjeni, ključno je da banke primjenjuju pouzdane standarde odobravanja novih kredita.[13]

Iz nadzornih procjena vidljivo je da, unatoč napretku, u nekim bankama i dalje postoje manjkavosti okvira za primjenu MSFI‑ja 9 i upravljanje kreditnim rizikom u vezi s ranjivijim portfeljima. Provjerama na licu mjesta i na daljinu utvrđena su poboljšanja u obuhvaćanju promjenjivih rizika[14], primjerice rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom, ali i dalje postoje dugotrajni problemi, kao što su proizvoljne prilagodbe rezultata modela i nedovoljno obuhvaćanje rizika[15]. Nadzorna tijela utvrdila su slabosti okvira za rezerviranje i primjenu MSFI‑ja 9 u sklopu SREP‑a za 2025. te će u sklopu svojih redovitih nadzornih aktivnosti nastaviti poduzimati daljnje aktivnosti u vezi s preostalim nedostatcima. Nadalje, nadzorna tijela nastavila su pomno pratiti kako banke upravljaju kreditima ranjivijih dužnika. Ciljanom provjerom portfelja malih i srednjih poduzeća otkriveni su značajni nedostatci na područjima unutarnjeg upravljanja (među ostalim banke koje se u procjenama služe zastarjelim podatcima), sustava ranog upozorenja (koji često ovise isključivo o rejtinzima) i pripremljenosti za financijske poteškoće dužnika. U nadzorima kreditnog rizika na licu mjesta u vezi s kreditima malim i srednjim poduzećima te drugim ranjivim portfeljima, kao što je portfelj poslovnih nekretnina, i dalje se otkrivaju problemi povezani s rezerviranjem, postupcima upravljanja kreditnim rizikom (uključujući vrednovanje kolaterala), unutarnjim upravljanjem i kvalitetom podataka.

U budućnosti će prioritetna područja nadzora biti razborito preuzimanje rizika i pouzdani standardi odobravanja kredita u bankama kako bi se spriječilo nastajanje budućih neprihodonosnih kredita. Na temelju postupka provedenog 2019.[16] provest će se tematska provjera kako bi se procijenilo kako banke svojim okvirima za kreditiranje smanjuju moguće gubitke. Nakon toga uslijedit će ciljane inicijative, uključujući korektivne mjere i nadzore kreditnog rizika na licu mjesta koji će obuhvaćati standarde odobravanja kredita. Za one banke u kojima se tematskom provjerom utvrde problemi povezani s određivanjem cijena kredita ili upravljanjem troškovima provest će se dodatne provjere kako bi se procijenilo je li praksa kreditiranja u skladu s ciljevima održive profitabilnosti.

2.2.1.1. Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

  • tematska provjera standarda odobravanja kredita usmjerena na novo kreditiranje kako bi se procijenilo kako banke namjeravaju ublažiti moguće buduće gubitke po kreditima
  • ciljana provjera određivanja cijena kredita, u sklopu daljnjih aktivnosti nakon tematske provjere, kako bi se procijenila praksa i standardi određivanja cijena kredita u bankama
  • ciljani nadzori kreditnog rizika na licu mjesta, uključujući okvire banaka za odobravanje kredita

2.2.2. Prioritetna ranjivost: odgovarajuća kapitalizacija i dosljedna primjena CRR‑a III

Strateški cilj: Kako bi održali odgovarajuću kapitalizaciju, nadzirani subjekti moraju dosljedno i pravilno primjenjivati novi standardizirani pristup za izračun minimalnih kapitalnih zahtjeva u skladu s CRR‑om III.

Cilj je konačnog okvira Basel III, koji je stvoren kao odgovor na globalnu financijsku krizu, pridonijeti pripremljenosti banaka za apsorpciju gospodarskih šokova, ali i održavanju njihove sposobnosti financiranja gospodarske aktivnosti i podupiranja rasta. U EU‑u taj je okvir uveden paketom CRR III / CRD VI, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. Tim se zakonodavnim paketom jačaju zahtjevi europskog nadzora banaka i zahtjevi u vezi s unutarnjim upravljanjem te se uvode ključne promjene u izračun imovine banaka ponderirane rizikom u svim bonitetnim kategorijama rizika.

Stoga je ključno da banke dosljedno i pravilno primjenjuju novi standardizirani pristup kako bi povećale usklađenost kapitalnih zahtjeva sa svojim stvarnim rizicima. Iako su povezane nadzorne provjere provedene u prošlosti bile donekle ograničene, u ciljanim analizama koje su proveli zajednički nadzorni timovi i koje su provedene u sklopu nadzora na licu mjesta u vezi s provedbom standardiziranog pristupa u bankama često su se isticali značajni nedostatci proizišli iz nepravilnih klasifikacija izloženosti, raspodjele pondera rizika, vrednovanja kolaterala ili slabih kontrola njihovih funkcija kontrole rizika.

Ubuduće će biti potrebno provoditi strožu nadzornu kontrolu kako bi se uzela u obzir sve važnija uloga koju će standardizirani pristup imati u određivanju solventnosti banaka, među ostalim zbog izračuna nove minimalne donje granice. U vezi s kreditnim rizikom, nadzorna tijela procijenit će kako banke primjenjuju standardizirani pristup u skladu s povezanim promjenama uvedenima CRR‑om III. Nadzorna tijela provodit će ciljane nadzore na licu mjesta i ciljane provjere kako bi procijenila adekvatnost kapitalnih okvira banaka. Korektivne mjere na osnovi povezanih nalaza rješavat će se redovitim daljnjim aktivnostima zajedničkog nadzornog tima. U vezi s operativnim rizikom, CRR‑om III uvodi se novi pristup koji se ne temelji na modelu, koji se primjenjuje na sve banke i kojim se zamjenjuje prethodni pristup. Kao i u vezi s kreditnim rizikom, nadzorna tijela provest će početnu provjeru kako bi utvrdila moguće netipične vrijednosti na temelju iskazane imovine banaka ponderirane rizikom i drugih kvalitativnih procjena te će naknadno provesti ciljanu provjeru banaka s većim rizikom pogrešnog izračuna. U vezi s tržišnim rizikom, s obzirom na odgodu prvog datuma primjene temeljnog preispitivanja knjige trgovanja, odgovarajuće ciljane nadzorne provjere provest će se isključivo na zahtjev zajedničkih nadzornih timova, ovisno o ishodu njihova kontinuiranog dijaloga s bankama na tom području.

2.2.2.1. Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

  • kreditni rizik: ciljane provjere i ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na izračun imovine ponderirane rizikom u skladu sa standardiziranim pristupom
  • operativni rizik: ciljane provjere izračuna komponente ekonomskih pokazatelja za potrebe izračuna odgovarajućih kapitalnih zahtjeva

2.2.3. Prioritetna ranjivost: razborito upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom

Strateški cilj: Banke bi trebale učinkovito procjenjivati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne rizike koji proizlaze iz kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom i upravljati tim rizicima te otkloniti dugotrajne nedostatke svojih okvira za upravljanje rizicima.

S obzirom na to da globalne temperature premašuju razinu koja je za 1,5°C viša od predindustrijskog prosjeka i s obzirom na to da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava[17], ekstremni klimatski ili prirodni događaji sve su češći i skuplji. Događaji kao što su nedavne poplave i šumski požari diljem Europe pokazuju da krize povezane s klimatskim promjenama i prirodom uzrokuju sve više ljudskih žrtava i imaju sve veće gospodarske posljedice.[18] Istodobno, iz velike nepokrivenosti osiguranjem (osigurano je samo oko 25 % gubitaka od prirodnih katastrofa), koja nastavlja rasti, proizlaze dodatni rizici za rast BDP‑a, a moguće i za bilančne izloženosti banaka.[19] Osim toga, zato što globalna gospodarstava zaostaju u ostvarenju ciljeva nulte neto stope emisija iz Pariškog sporazuma, povećava se tranzicijski rizik.[20] Neuređeni tranzicijski scenarij „rasprodaje imovine povezane s višom emisijom ugljika“[21] u spoju s recesijom mogao bi dovesti do znatnih gubitaka europskih banaka od kreditnog i tržišnog rizika.[22]

Značajne institucije ostvarile su solidan napredak i imaju dobre izglede da ispune bonitetne zahtjeve za planiranje tranzicije. Europske banke znatno su napredovale u smanjenju rizika koji proizlaze iz kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom. Dok je 2019. manje od četvrtine banaka u europodručju uzimalo u obzir te rizike, u posljednje vrijeme u bankama se uspostavlja sve više naprednih postupaka za utvrđivanje i praćenje rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom te, što je najvažnije, za upravljanje njima. U 2022. gotovo 80 % banaka provodilo je samo osnovne postupke upravljanja rizicima ili ih uopće nije provodilo. Nakon tematske provjere klimatskih i okolišnih rizika i testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik, koji su provedeni u 2022., nadzor banaka ESB‑a potaknuo je banke, zbog njihovih tadašnjih prilično niskih razina pripremljenosti, da ubrzaju napredak tako što je postavio jasne međurokove za 2023. i konačne rokove do kraja 2024. kako bi banke uskladile svoju praksu s nadzornim očekivanjima, pri čemu se uzimaju u obzir njihova posebna obilježja. Pozitivno je to što se broj banaka kojima nedostaju temeljni elementi u posljednjih nekoliko godina znatno smanjio.[23] Osim toga, napredak koji su banke ostvarile u upravljanju rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom omogućuje im jačanje unutarnjih sposobnosti učinkovitog upravljanja drugim rizicima, kao što su geopolitički rizici. Analiza opskrbnih lanaca i koncentracijskog rizika, npr. razumijevanje geografske prisutnosti, ovisnosti i ranjivosti klijenata, te planiranje scenarija i okvir za testiranje otpornosti na stres, npr. osmišljavanje i testiranje mogućih ali neizvjesnih scenarija, samo je nekoliko područja koja su tijekom proteklih godina imala koristi od poboljšanja upravljanja rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom u bankama i koja se mogu primijeniti u svrhu praćenja i procjena utjecaja pokretača rizika koji imaju višestruk utjecaj, kao što su geopolitički rizici.

Međutim, ustrajno zalaganje na tom području i dalje je ključno. Iz stanja rizika, koje se mijenja, već se vidi da su rizici povezani s klimatskim promjenama i prirodom sve veći[24] i da je, za razliku od cikličkih pokretača rizika, klimatski rizik trajan šok koji se kreće samo u jednom smjeru te bi mogao ozbiljno dugoročno utjecati na cijene stambenih nekretnina i vrijednost druge imovine.[25] To je vidljivo i iz napretka koji su banke u posljednje vrijeme postigle u procjenama značajnosti, iz kojih proizlazi da 90 % anketiranih banaka smatra da je značajno izloženo rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom, što je povećanje u odnosu na oko 50 % u 2021. Osim toga, modeliranje i kvantifikacija rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom još su u povojima, pa se ti rizici znatno podcjenjuju, na primjer u modelima za fizički rizik.[26] Nadzor banaka ESB‑a također primjećuje kontinuirane poteškoće, što uključuje fizičke rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom, i gomilanje specifičnih slabosti u pojedinačnim bankama, osobito u smislu sveobuhvatnosti njihove prakse. Nadzorna tijela stoga će u sklopu redovitih nadzornih aktivnosti poduzimati daljnje radnje u vezi s tim nedostatcima.

Nadzorna tijela i dalje će pratiti napredak banaka i otklanjanje njihovih nedostataka te usmjeravati ciljane nadzorne postupke na bonitetne zahtjeve za planiranje tranzicije i dugotrajne poteškoće u usklađivanju banaka s nadzornim očekivanjima i regulatornim zahtjevima za upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom. U skladu s CRD‑om VI od banaka će se zahtijevati da izrade tranzicijske planove iz bonitetne perspektive koje će nadzorna tijela preispitati u skladu s EBA‑inim Smjernicama o upravljanju okolišnim, socijalnim i upravljačkim (ESG) rizicima. Nadzor banaka ESB‑a primijenit će postupan, ciljani pristup usmjeren na nove elemente tih smjernica, prvo u neformalnim dijalozima s bankama, nakon kojih će uslijediti tematska provjera. Nadzorna tijela također će nastaviti pratiti usklađenost banaka sa zahtjevima za objavljivanje informacija u sklopu trećeg stupa u vezi s okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima te provesti ciljanu provjeru njihovih objava o fizičkom riziku. Nadzor banaka ESB‑a provodit će daljnje analize sposobnosti banaka da rješavaju kontinuirane probleme, uključujući one koje se odnose na fizički rizik. Osim toga, i ciljani nadzori na licu mjesta usredotočit će se na upravljanje banaka rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom, bilo zasebno, s naglaskom u prvom redu na tim rizicima, ili u sklopu nadzora na licu mjesta usmjerenih na određene rizike, na primjer na kreditni rizik. Naposljetku, nadzor banaka ESB‑a planira uskoro posuvremeniti svoju zbirku primjera dobre prakse za rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

  • ciljane daljnje aktivnosti i praćenje otklanjanja preostalih nedostataka banaka utvrđenih tematskom provjerom i testiranjem otpornosti na stres za klimatski rizik u 2022.
  • tematska provjera planiranja tranzicije u bankama u skladu s paketom CRD VI
  • horizontalna procjena usklađenosti banaka sa zahtjevima za objavljivanje informacija u sklopu trećeg stupa u vezi s okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima
  • dubinska analiza sposobnosti banaka da riješe kontinuirane probleme, među ostalim fizički rizik
  • ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom, zasebno ili u sklopu planiranih provjera drugih područja rizika

2.3. 2. prioritet: jačanje operativne otpornosti banaka i poticanje snažnih kapaciteta na području IKT‑a

Snažni, otporni okviri za upravljanje operativnim rizikom i snažni kapaciteti na području IKT‑a presudni su za smanjenje rizika u nastajanju i izbjegavanje poremećaja u ključnim operacijama i uslugama. Budući da je početkom 2025. na snagu stupio Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti (engl. Digital Operational Resilience Act, DORA), banke se sada moraju pobrinuti za dosljednu i brzu provedbu odgovarajućih zahtjeva, posebno onih koji se odnose na upravljanje IKT rizicima povezanima s trećim stranama i odgovorom na incidente. Osim toga, i dalje je ključno otkloniti značajne nedostatke utvrđene u prethodnim nadzornim provjerama kibernetičke sigurnosti, upravljanja rizicima povezanima s trećim stranama te agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima. Nadalje, u sklopu srednjoročne do dugoročnije strategije i zbog sve veće digitalizacije bankovnih operacija, nadzor banaka ESB‑a postupno će povećati komunikaciju s bankama o načinu uporabe novih tehnologija, i to posebno umjetne inteligencije, kako bi se iskoristile moguće prednosti i istodobno osvijestili povezani rizici. To će pridonijeti razvoju budućeg nadzornog pristupa.

2.3.1. Prioritetna ranjivost: provedba snažnih, otpornih okvira za upravljanje operativnim rizikom

Strateški cilj: Banke bi trebale razviti i održavati snažne, otporne okvire za upravljanje operativnim rizikom kako bi povećale svoju sposobnost da spriječe i izdrže poremećaje u ključnim operacijama i uslugama te da se od njih oporave. I dalje bi trebale provoditi aktivnosti radi brzog i učinkovitog otklanjanja prethodno utvrđenih nedostataka na području kibernetičke sigurnosti i upravljanja rizicima povezanima s trećim stranama te biti potpuno usklađene s DORA‑om.

Okružje kibernetičkih prijetnji koje se brzo razvija, čemu pridonose geopolitički rizici, i dalje ugrožava kibernetičku sigurnost banaka i njihovu sposobnost upravljanja rizicima povezanima s trećim stranama. Prijavljeni značajni kibernetički incidenti posljednjih su se godina udvostručili[27], pri čemu napadi ucjenjivačkim softverom postaju sve sofisticiraniji. Osim toga, aktivnosti pod pokroviteljstvom države, među kojima su hibridne prijetnje kao što je manipuliranje informacijama, trajna su prijetnja, pa je potreban stalni oprez.[28] Iako su se banke pokazale otpornima na takve napade i na druge incidente operativne prirode te su uspjele izbjeći velike poremećaje, nedavni događaji kao što su prekidi napajanja u Europi pokazuju koliko je važno da banke razviju mjere smanjenja rizika i donesu djelotvorne planove postupanja u kriznim situacijama za rizike kojima je izložena njihova ključna infrastruktura, koji bi obuhvatili sve ključne informacijske sustave i mnogo mogućih scenarija. [29] Napredak u razvoju aplikacija umjetne inteligencije također može znatno ugroziti kibernetičku sigurnost banaka jer bi svako podcjenjivanje povezanih sigurnosnih rizika prije primjene tih aplikacija moglo prouzročiti ključnu ranjivost IKT sustava banaka.[30] Osim toga, redovito nadzorno izvješćivanje pokazuje da banke u velikoj mjeri ovise o tek nekoliko vanjskih pružatelja usluga, od kojih se mnogi nalaze izvan EU‑a. [31] Time se povećava složenost aranžmana eksternalizacije i ranjivost banaka, osobito s obzirom na geopolitičke napetosti.

Agregirani rezultati SREP‑a u 2025. i informacije dobivene u sklopu nadzornih aktivnosti potvrđuju potrebu za jačanjem prakse upravljanja IKT rizicima u bankama. Operativni rizik i IKT rizik i dalje dobivaju najlošije prosječne ocjene u sklopu SREP‑a. Nadzornim provjerama otkrivene su dugotrajne slabosti u strategijama za kibernetičku sigurnost, nedostatci u upravljanju kibernetičkim incidentima i nedostatci u okvirima za upravljanje rizicima povezanima s trećim stranama. [32] Nadzor banaka ESB‑a nedavno je dovršio Vodič o eksternalizaciji usluga računalstva u oblaku pružateljima takvih usluga jer banke sve više rabe rješenja koja se temelje na oblaku. U Vodiču se iznose nadzorna očekivanja o provedbi zahtjeva povezanih s DORA‑om. On sadržava primjere dobre prakse za učinkovito upravljanje rizicima koji proizlaze iz eksternalizacije pružateljima usluga računalstva u oblaku. Cilj je stvaranje jednakih uvjeta za sve nadzirane subjekte.

Nadzor banaka ESB‑a u budućnosti će poticati pouzdanu i dosljednu provedbu zahtjeva povezanih s DORA‑om. Usklađenost s DORA‑om ocjenjivat će se širokom lepezom aktivnosti. Nakon provedenih nadzornih provjera IT sigurnosti / kibernetičke otpornosti i upravljanja rizicima eksternalizacije IT aktivnosti slijedi provedba ciljanih daljnjih aktivnosti u suradnji s bankama za koje su utvrđeni značajni nedostatci na tim područjima kako bi se potaknulo učinkovito i pravodobno otklanjanje tih nedostataka. U tu će se svrhu u ranjivijim bankama, koje su utvrdili zajednički nadzorni timovi, provesti dvije kampanje nadzora na licu mjesta usmjerene na kibernetičku sigurnost i upravljanje rizicima povezanima s trećim stranama. U sklopu novih nadzornih ovlasti u skladu s DORA‑om provodit će se i penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama kako bi se potaknulo banke da poboljšaju svoje strategije za kibernetičku otpornost. Na temelju objavljenog vodiča o eksternalizaciji usluga računalstva u oblaku nadzorna tijela također će provoditi dubinske analize kako bi ocijenila spremnost ciljanih banaka za poremećaje u pružanju usluga koje bi mogli prouzročiti veliki pružatelji usluga računalstva u oblaku. Naposljetku, s obzirom na to da je najvažniji temeljni uzrok neplaniranog prekida rada u bankama često promjena IKT sustava, nadzor banaka ESB‑a provest će ciljanu provjeru upravljanja promjenama na području IKT‑a kako bi se utvrdili nedostatci u osnovnim okvirima za kontrolu i povećala sposobnost banaka za upravljanje promjenama.

Nadzor ključnih trećih strana pružatelja usluga u skladu s nadzornim okvirom koji se temelji na DORA‑i započet će u siječnju 2026. Nadzor banaka ESB‑a snažno podupire taj novi nadzorni okvir, koji će pridonijeti jačanju digitalne operativne otpornosti u cijelom financijskom sektoru EU‑a. Nadzor institucija nad ključnim trećim stranama pružateljima usluga služi kao dopuna, a ne zamjena za dobro upravljanje rizicima povezanima s trećim stranama.

2.3.1.1. Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

  • ciljane daljnje aktivnosti povezane sa strategijama za otklanjanje nedostataka u bankama koje su prijavile značajne nedostatke na području sigurnosti IKT‑a / kibernetičke otpornosti i eksternalizacije IKT‑a
  • dvije kampanje nadzora na licu mjesta usmjerene na upravljanje kibernetičkom sigurnošću i upravljanje rizicima povezanima s trećim stranama u skladu s novim zahtjevima iz DORA‑e
  • penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama kako bi se utvrdila ranjivost banaka i poboljšala njihova kibernetička otpornost
  • ciljana provjera upravljanja promjenama na području IKT‑a
  • dubinska analiza ovisnosti banaka o pružateljima usluga računalstva u oblaku kako bi se procijenila njihova spremnost za moguće poremećaje u uslugama

2.3.2. Prioritetna ranjivost: otklanjanje manjkavosti u vezi sa sposobnošću za izvješćivanje o rizicima i povezanim informacijskim sustavima

Strateški cilj: Kako bi poduprle dobro upravljanje rizicima i djelotvorno odlučivanje, banke bi trebale pojačati aktivnosti usmjerene na djelotvorno i pravodobno otklanjanje značajnih slabosti utvrđenih u njihovim okvirima za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima te usklađenje tih okvira s nadzornim očekivanjima utvrđenima u odgovarajućem ESB‑ovu vodiču.

Zbog neizvjesnoga geopolitičkog okružja te brze digitalizacije poslovanja i usluga banaka postoji naglašena potreba za otpornim unutarnjim informacijskim sustavima i snažnom sposobnošću agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima. Pravodobne i točne informacije o rizicima ključne su za učinkovito usmjeravanje, pravodobno strateško odlučivanje i djelotvorno upravljanje krizama. Osim toga, banke koje imaju snažan okvir za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima u prilici su rabiti alate i tehnologije digitalizacije kao što su umjetna inteligencija i napredna analitika.[33]

Međutim, napredak nadziranih subjekata u otklanjanju strukturnih manjkavosti u okvirima za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima i dalje je spor a nadzorne aktivnosti u prošlogodišnjem ciklusu upućuju na potrebu za daljnjim jačanjem provedbe korektivnih mjera kako bi se ispunila nadzorna očekivanja. Rezultati SREP‑a u 2025. upućuju na dugotrajne manjkavosti u okvirima banaka za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima te na izostanak poboljšanja njihove prosječne podocjene u odnosu na prethodnu godinu. Kampanjom nadzora na licu mjesta provedenom od 2022. do 2024. i ciljanim provjerama okvira za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima provedenim u 2024. utvrđene su slabosti u: 1) okvirima banaka za upravljanje podatcima, među ostalim u pogledu sveobuhvatnosti i primjerenosti uključenosti upravljačkih tijela; 2) infrastrukturi podataka i IT arhitekturi banaka; i 3) točnosti i cjelovitosti podataka banaka. Ciljane provjere u 2024. upućivale su i na nedostatke u odnosu na načela BCBS‑a 239 i odgovarajuća nadzorna očekivanja, kako su opisana u Vodiču ESB‑a o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima.

Nadzorne aktivnosti pojačat će se kako bi banke poboljšale svoje okvire i sposobnost za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima te ispunile odgovarajuća nadzorna očekivanja. U prosincu 2024. Nadzorni odbor ESB‑a odobrio je strategiju na razini cijelog sustava, koja obuhvaća sve nadzirane subjekte, kako bi se pratila njihova usklađenost s nadzornim očekivanjima i prema potrebi provodile daljnje aktivnosti povezane s njihovim strategijama za otklanjanje nedostataka. Strategija je u početku bila usmjerena na odgovornost upravljačkih tijela za nadzor i provedbu okvira za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima a potom se postupno proširila na druga nadzorna očekivanja, kao što su upravljanje kvalitetom podataka i arhitektura IT‑a/podataka. Radnje nadzornih tijela zasnivat će se na jasno određenom postupku otklanjanja nedostataka i eskalacije te će se u njima prema potrebi rabiti postojeći nadzorni alati. Ciljani nadzori na licu mjesta provodit će se kako bi se dobile dodatne informacije o napretku banaka u usklađivanju s nadzornim očekivanjima kada je riječ o vrlo ozbiljnim i složenijim nalazima.

2.3.2.1. Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

  • strategija na razini cijelog sustava i povezane nadzorne provjere radi praćenja usklađenosti banaka s nadzornim očekivanjima u odnosu na okvire za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima te učinkovito otklanjanje nedostataka iz najznačajnijih nalaza
  • ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na okvire za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima u bankama za koje je potrebna dodatna procjena te ciljani nadzori na licu mjesta prethodno utvrđenih ozbiljnih nalaza

2.3.3. Srednjoročna do dugoročna strategija prioriteta usmjerena na digitalne strategije banaka, i to posebno strategije povezane s umjetnom inteligencijom, te na unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima

Strateški cilj: Kad u svrhu povećanja učinkovitosti i inovacija primjenjuju nove tehnologije, i to posebno umjetnu inteligenciju, banke moraju imati strategije u kojima se djelotvorno uzimaju u obzir mogućnosti i rizici koji proizlaze iz povezanih aplikacija te uspostaviti pouzdano unutarnje upravljanje i kontrole rizika radi upravljanja temeljnim rizicima.

Nadzirani subjekti trebali bi dati prednost aktivnostima povezanima s digitalizacijom kako bi ojačali svoju konkurentnost i učinkovito upravljali rizicima koji proizlaze iz novih tehnologija. Brze tehnološke promjene, posebno na području umjetne inteligencije, mijenjaju bankarski sektor, pa institucije moraju strateški djelovati kako bi stvorile dugoročnu vrijednost i prilagodile svoje poslovne modele. Činitelji na strani ponude, uključujući cjenovno pristupačniju i širu dostupnost tehničkih resursa kao što su razvoj modela i pohrana u oblaku, te činitelji na strani potražnje, uključujući očekivano povećanje učinkovitosti i povećano tržišno natjecanje, dovode do šire uporabe umjetne inteligencije u bankama, često na osnovi interno uspostavljenih kapaciteta za modeliranje. Premda bi umjetna inteligencija mogla unaprijediti upravljanje rizicima i obradu informacija te povećati učinkovitost automatizacijom, povezani rizici mogli bi postati zamjetniji što se više budu rabile odgovarajuće aplikacije umjetne inteligencije. U vezi s tim generativni alati umjetne inteligencije važan su tehnološki napredak koji bi mogao znatno utjecati na banke. Premda se tehnologija neprestano razvija, nadzor će i dalje biti tehnološki neutralan i usmjeren na primjere uporabe i rizike. Zbog sve veće uporabe alata umjetne inteligencije i u bonitetnim i u nebonitetnim institucijama potreban je strukturiran i cjelovit pristup koji obuhvaća strategiju povezanu s umjetnom inteligencijom, unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima. Nadzorna tijela pak moraju prilagoditi okvire za procjenu u središtu svojih nadzornih aktivnosti kako bi uspješnije ocjenjivala strategije banaka povezane s umjetnom inteligencijom, promicala uvođenje najbolje prakse u bankarskom sektoru i pridonijela uspostavi odgovarajućih zaštitnih mjera. Tim se prioritetom nastoji pomoći u donošenju strateškog nadzornog stajališta o mogućnostima i rizicima svojstvenima aplikacijama koje se temelje na umjetnoj inteligenciji te stvoriti uvjete za moguće prilagodbe nadzornih alata. Nadzor banaka ESB‑a može na taj način pomoći bankama da proaktivno odgovore na rizike u nastajanju te istodobno učinkovito premoste uobičajeni kratkoročni do srednjoročni fokus nadzornih prioriteta dugoročnijom strateškom perspektivom.

Posljednjih godina nadzor banaka ESB‑a utvrdio je važne elemente održivog, dobro vođenog usmjeravanja digitalne transformacije banaka koje je prilagođeno rizicima. Izvješće nadzora banaka ESB‑a o ključnim kriterijima procjene i dobroj praksi na području digitalizacije objavljeno prošle godine pokazalo je da se stopa uvođenja umjetne inteligencije u bankarskim uslugama znatno povećala. To su potvrdile ciljane provjere i nadzori na licu mjesta provedeni u 2024. i 2025. Iako primjeri uporabe umjetne inteligencije obuhvaćaju široku lepezu aktivnosti, u dosadašnjem nadzoru isticala se važnost češće primjene umjetne inteligencije za ocjenjivanje kreditne sposobnosti i otkrivanje prijevara, kao i potencijal, zasad tek u naznakama, generativne umjetne inteligencije da izazove poremećaje u poslovanju. [34] Nadzor banaka ESB‑a pojačao je tijekom 2025. praćenje uporabe umjetne inteligencije i generativne umjetne inteligencije prikupljanjem podataka od banaka. Osim toga, nadzorna tijela nastavila su surađivati s bankama radi boljeg razumijevanja konkretnih primjera uporabe te procjene njihova učinka i važnosti sa stajališta mikrobonitetnog rizika.

Nadzor banaka ESB‑a nastavit će pratiti opću uporabu umjetne inteligencije i pritom će se u većoj mjeri usredotočiti na generativne aplikacije umjetne inteligencije u bankama. Usmjerenjem na generativnu umjetnu inteligenciju opseg kontinuiranih istraga želi se proširiti na aplikacije umjetne inteligencije u bankama koje bi mogle imati bonitetne posljedice. To bi trebalo dovesti do šire procjene važnosti trenutačnih i budućih kretanja banaka na tom području s bonitetnog stajališta te do donošenja nadzornog stajališta o značajnosti tih aplikacija umjetne inteligencije i inherentnih rizika, čime bi se stvorili temelji za buduća preispitivanja. Nadzor banaka ESB‑a istodobno aktivno sudjeluje u raspravama o provedbi Akta EU‑a o umjetnoj inteligenciji i namjerava surađivati s tijelima za nadzor tržišta na nacionalnoj razini i s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo.

Nadzor banaka ESB‑a nastavit će procjenjivati kretanja i na drugim područjima osim umjetne inteligencije kako bi predvidio moguće izazove. Budući da bankarski sektor posluje u okružju koje se brzo mijenja zbog tehnoloških inovacija i pojave nebankovnih institucija, te aktivnosti omogućuju utvrđivanje i razumijevanje strukturnih trendova i pokretača rizika za koje se očekuje da će oblikovati budućnost banaka u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju. Osim toga, njima se potiče postupno uključenje temeljnih nalaza u nadzorne okvire i strategiju. S obzirom na to, brz rast stabilnih kriptovaluta, sve veći broj primjera uporabe i temeljna složenost, ali i posljedice za banke, uključujući pružanje financijskih usluga izdavateljima stabilnih kriptovaluta, mogli bi prouzročiti značajne rizike ne bude li ih se pravilno razumjelo i njima pravilno upravljalo. U skladu s tim nadzorna tijela pratit će kretanja i na tom području te ciljano surađivati s bankama kako bi i na tom području pouzdano upravljale rizicima.

2.3.3.1. Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

  • ciljane horizontalne radionice s odabranim brojem banaka o generativnim aplikacijama umjetne inteligencije kako bi nadzorna tijela bolje razumjela način na koji banke rabe te aplikacije
  • suradnja s tijelima za nadzor tržišta nadležnima za provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji i s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo

Okvir 1.
Nadzorni ciklus: integrirano planiranje nadzornih aktivnosti

Izrada nadzornih prioriteta i strateško planiranje ključni su za djelotvoran nadzor i bankama olakšavaju učinkovit postupak planiranja. Integriranim pristupom nadzorni prioriteti uzimaju se u obzir pri planiranju nadzornih aktivnosti za sljedeći ciklus. Ključne komponente uključuju planiranje horizontalnih aktivnosti, nadzora na licu mjesta i inicijativa zajedničkih nadzornih timova.[35]

Integrirano planiranje obuhvaća sve nadzorne aktivnosti, uključujući aktivnosti na licu mjesta i na daljinu, horizontalne aktivnosti i aktivnosti specifične za pojedinačne banke. Nakon što se utvrde opći nadzorni prioriteti i odaberu horizontalne aktivnosti, zajednički nadzorni timovi određuju glavne ciljeve i aktivnosti za svaki nadzirani subjekt. Oni su sažeti u programu nadzornog ispitivanja. Taj postupak obuhvaća procjenu važnosti svakog rizika s obzirom na ranjivost same banke i određivanje nadzornih radnji u skladu s nadzornim prioritetima i razinama tolerancije rizika. Na temelju tih procjena nadzorna tijela izrađuju programe rada koji su prilagođeni profilu rizičnosti nadziranog subjekta i obuhvaćaju sve nadzorne aktivnosti. Radi transparentnosti i predvidljivosti programi nadzornog ispitivanja svake se godine dostavljaju bankama na početku nadzornog ciklusa.

Odabiru se različiti elementi programa rada kako bi nadzor ESB‑a bio prilagođen riziku i proporcionalan te kako bi se resursi banaka i nadzornih tijela rabili što učinkovitije. To znači da se razine nadzornog djelovanja razlikuju ovisno o instituciji: što je rizičnija banka, to je intenzivniji nadzor. Ukupni profil rizičnosti institucije i razina nadzornog djelovanja u izravnoj su vezi.

ESB usavršava postupak nadzornog planiranja kontinuiranim reformama kojima se povećavaju učinkovitost i djelotvornost nadzora banaka i pritom zadržava jasna usmjerenost na rizike. Cilj je tih poboljšanja bolja usklađenost i integracija nadzornih aktivnosti, kako bi se postigla veća komplementarnost i istodobno izbjeglo udvostručavanje aktivnosti. Konkretna poboljšanja koja bi koristila bankama i nadzornim tijelima uključuju: 1) određivanje nadzornih prioriteta usmjerenih na specifične ranjivosti banaka i naknadni razvoj racionaliziranijih nadzornih aktivnosti kako bi se ostvarili odgovarajući strateški ciljevi; 2) jačanje sinergija između horizontalnih aktivnosti, nadzora na licu mjesta i aktivnosti zajedničkih nadzornih timova, čime bi se smanjila preklapanja zahtjeva upućenih bankama u vezi sa sličnim pitanjima; i 3) ranije obavješćivanje o programima nadzornog ispitivanja, što bi omogućilo bolje planiranje i određivanje redoslijeda aktivnosti banaka usmjerenih na otklanjanje nedostataka.

Nadzorne aktivnosti uključene u programe rada

  • Tematske provjere: Tematske provjere jesu centralno koordinirane aktivnosti koje obuhvaćaju većinu nadziranih subjekata. Usmjerene su na utvrđivanje činjenica i usporedne analize povezane s nadzornim prioritetima koje je odredio Nadzorni odbor. Na osnovi rezultata tematskih provjera ESB može izrađivati nadzorne upute[36], poboljšavati utvrđivanje rizika na razini cijelog sustava i promicati dobre prakse.
  • Ciljane provjere: Ciljane provjere imaju slične ciljeve kao tematske provjere, ali su usmjerene na specifičniji skup pitanja i obuhvaćaju manje nadziranih subjekata u skladu s pristupom prilagođenom riziku. Uzorak institucija odabire se u skladu s tolerancijom rizika koju svaki zajednički nadzorni tim određuje za nadzirani subjekt o kojem je riječ.
  • Dubinske analize: Dubinske analize obično uključuju podrobne analize idiosinkratičnih tema koje je zajednički nadzorni tim odabrao kako bi se riješile posebne poteškoće.
  • Nadzori na licu mjesta: Cilj je nadzora na licu mjesta omogućiti podrobnu analizu različitih rizika, sustava unutarnjih kontrola, poslovnih modela i unutarnjeg upravljanja. Nadzore na licu mjesta provode ESB i nacionalna nadzorna tijela u unaprijed određenom opsegu i vremenskom okviru, i to u prostorijama nadziranih pravnih osoba. Provode se u sklopu cjelokupnog nadzornog postupka i moraju biti prilagođeni rizicima, proporcionalni, usmjereni na budućnost te na aktivnosti. Primjena nadzora na licu mjesta blisko se koordinira sa zajedničkim nadzornim timovima koji pridonose planiranju nadzora (npr. u programu nadzornog ispitivanja), pripremi preporuka za banku i daljnjim aktivnostima povezanima s eventualnim korektivnim ili nadzornim mjerama.

Rezultati svih spomenutih provjera informacije su koje se uzimaju u obzir u godišnjem SREP‑u ili drugim nadzornim aktivnostima. Relevantni nalazi mogu dovesti do izrade kvalitativnih i/ili kvantitativnih mjera specifičnih za određenu instituciju.

Pri izradi programa rada kojima se podupiru nadzorni prioriteti i određivanju najprikladnijih nadzornih alata za postizanje ciljeva ESB primjenjuje pristup „utvrđivanje rizika – smanjenje rizika“. To prvo obuhvaća provjeru i usporednu analizu prakse nadziranih subjekata. Potom se procjenjuje značajnost rezultata tih provjera, nakon čega se od nadziranih subjekata traži da otklone nedostatke u skladu s modalitetima i rokovima koji su dogovoreni s nadzornim tijelima. Dođe li do odstupanja, ESB može poduzeti obvezujuće mjere radi pravodobnog otklanjanja nedostataka iz značajnih nalaza te primijeniti ovlasti za provedbu pravila o nadzoru i izricanje sankcija kako bi se otklanjanje provelo učinkovito i u propisanom roku.[37]

Europska središnja banka, 2025.

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefon +49 69 1344 0
Mrežne stranice www.bankingsupervision.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se umnožavanje u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata može se pronaći u Pojmovniku SSM‑a (samo na engleskom jeziku).

HTML ISBN 978-92-899-7469-1, ISSN 2599-8641, doi:10.2866/7859314, QB-01-25-230-HR-Q

  1. Vidi Aggregated results of the 2025 SREP, ESB, prosinac 2025.

  2. Vidi Okvir 1. Nadzorni ciklus: integrirano planiranje nadzornih aktivnosti, koji sadržava više informacija o postupku nadzornog planiranja.

  3. Vidi Spring 2025 Economic Forecast Europske komisije, svibanj 2025.

  4. Vidi odjeljak Financial markets, Pregled financijske stabilnosti, ESB, svibanj 2025.

  5. Vidi Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a za europodručje, ESB, rujan 2025.

  6. Vidi Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a za europodručje, ESB, rujan 2025.

  7. Vidi ESB‑ovu Izjavu o monetarnoj politici, ESB, 11. rujna 2025.

  8. Vidi Pregled financijske stabilnosti, ESB, svibanj 2025.

  9. ibid.

  10. ibid.

  11. Vidi Uvodnu izjavu Claudije Buch, predsjednice Nadzornog odbora ESB‑a, na saslušanju pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta, 15. srpnja 2025.

  12. Vidi Pregled financijske stabilnosti, ESB, studeni 2025.

  13. Vidi EBA-ine Smjernice o odobravanju i praćenju kredita (EBA/GL/2020/06)

  14. Promjenjive rizike teško je obuhvatiti / modelirati tradicionalnim modelima očekivanih gubitaka po kreditima zbog njihove neizvjesnosti i nedostatka povijesnih podataka.

  15. Vidi IFRS 9 overlays and model improvements for novel risks, ESB, srpanj 2024.

  16. Rezultati postupka provedenog 2019. priopćeni su široj javnosti u posebnoj publikaciji Trends and risks in credit underwriting standards of significant institutions in the Single Supervisory Mechanism, ESB, lipanj 2020.

  17. Vidi European state of the climate: Report 2024, Usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija, 2025.

  18. Vidi Climate change impacts, risks and adaptation, Europska agencija za okoliš, lipanj 2025.

  19. Vidi Insurance protection gaps, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), veljača 2024.

  20. Velik postotak poduzeća koja kotiraju na burzi nije usklađen s ciljem smanjenja globalnog zatopljenja na najviše 2°C, vidi MSCI Transition Finance Tracker, ožujak 2025.

  21. Scenarij „rasprodaje imovine povezane s višom emisijom ugljika“ (engl. Run-on-Brown) usmjeren je na kratkoročne klimatske rizike koji bi se ostvarili kao korekcija cijena imovine zbog nagle ponovne procjene tranzicijskog rizika.

  22. Vidi Fit-for-55 climate scenario analysis, ESA i ESB, studeni 2024.

  23. Vidi Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2024., ESB, ožujak 2025.

  24. Vidi izvješće instituta Swiss Re Natural catastrophes: insured losses on trend to USD 145 billion in 2025, sigma report No 1, 29. travnja 2025.

  25. Vidi Clark, P., How the next financial crisis starts, Financial Times, 26. lipnja 2025.

  26. Trust, S. i dr., Planetary Solvency – finding our balance with nature, Institute and Faculty of Actuaries, University of Exeter, siječanj 2025.

  27. Vidi Tuominen, A.,Operational resilience in the digital age, Blog o nadzoru banaka, ESB, 17. siječnja 2025.

  28. Vidi Montagner, P., Information and communications technology resilience and reliability, govor na bankarskom sastanku na vrhu, Frankfurt na Majni, 2. srpnja 2025.

  29. Vidi What we can learn about building a resilient energy grid from the Iberian power outage, Svjetski gospodarski forum, 16. svibnja 2025.

  30. Vidi izvješće Global Cybersecurity Outlook 2025, Svjetski gospodarski forum, 13. siječnja 2025.

  31. Vidi Outsourcing trends in the banking sector, Bilten nadzora banaka, ESB, 19. veljače 2025.

  32. Više informacija može se pronaći u dokumentu Aggregated results of the 2025 SREP, ESB, studeni 2025.

  33. Vidi Sound risk data reporting: key to better decision-making and resilience, Bilten nadzora banaka, ESB, veljača 2025.

  34. Više informacija može se pronaći u dokumentu Aggregated results of the 2025 SREP, ESB, studeni 2025.

  35. Za dodatne informacije o nadzornom ciklusu i integriranom pristupu vidi Nadzorni priručnik, ESB, siječanj 2024.; za dodatne informacije o nadzorima na licu mjesta vidi Vodič o nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela, ESB, rujan 2018.

  36. Vidi, na primjer, nadzorne vodiče ESB‑a.

  37. Vidi i Nadzorne mjere na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Prijava povreda, tzv. zviždanje