Sankcije

Svrha je sankcija kažnjavanje nadziranih subjekata za tekuće ili prošle povrede i odvraćanje od budućih povreda u cijelom bankovnom sustavu. Sankcije se mogu izricati sve do isteka roka zastare.  

Raspodjela ovlasti za izricanje sankcija

Unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) ovlasti za izricanje sankcija raspodjeljuju se između Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih nadležnih tijela ovisno o prirodi navodne povrede, odgovornim osobama i vrsti sankcije koja se izriče.  

ESB može izricati novčane sankcije značajnim bankama koje povrijede izravno primjenjivo pravo Europske unije (EU), kao što je Uredba o kapitalnim zahtjevima, ili nadzorne odluke odnosno uredbe ESB-a, kao što je Uredba ESB-a o naknadama za nadzor.  

Kada je riječ o povredama nacionalnog prava kojim se provode direktive EU-a, kao što je Direktiva o kapitalnim zahtjevima, koje su počinile značajne banke, nacionalna nadležna tijela mogu izricati sankcije samo na zahtjev ESB-a. To vrijedi i za izricanje nenovčanih sankcija značajnim bankama, kao i za izricanje novčanih ili nenovčanih sankcija fizičkim osobama (npr. pojedincima unutar značajne banke koji se smatraju odgovornima za povredu koju je počinio nadzirani subjekt). Na zahtjev ESB-a nacionalna nadležna tijela provode postupak izricanja sankcija u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.  

Nacionalna nadležna tijela zadržavaju potpunu nadležnost za izricanje sankcija manje značajnim bankama, osim kad je riječ o povredama nadzornih odluka ili uredaba ESB-a kojima se određuju obveze tih institucija u odnosu na ESB jer u tom slučaju ovlast za izricanje sankcija ima ESB. 

Okvir ESB-a za izricanje sankcija

Najveći iznos sankcija

ESB može izricati novčane sankcije bankama do 10 % ukupnog iznosa godišnjeg prometa banke u prethodnoj poslovnoj godini ili do dvostrukog iznosa povredom ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka, ako ih je moguće utvrditi.  

Učinkovite, proporcionalne sankcije koje odvraćaju od povreda

ESB se brine da izrečene sankcije budu učinkovite i proporcionalne te da odvraćaju od povreda. Pri određivanju iznosa sankcija ESB uzima u obzir sve bitne okolnosti te procjenjuje ozbiljnost povrede na temelju njezinih posljedica te nepravilnosti i nezakonitosti u postupanju banke. Osim toga, razmatra olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Olakšavajuće okolnosti uključuju suradnju s ESB-om (npr. samoprijavljivanje povrede i pravodobno pružanje svih bitnih informacija) i provedbu korektivnih mjera za učinkovito ublažavanje učinaka povrede ili za sprečavanje sličnih povreda u budućnosti. S druge strane, otežavajuće okolnosti mogu biti nesklonost suradnji s ESB-om za vrijeme istraga, davanje proturječnih informacija ili prethodno izrečene sankcije. Nadalje, ESB procjenjuje proizlaze li višestruke povrede iz istih utvrđenih činjenica.  

Više pojedinosti o načelima koja ESB primjenjuje možete pronaći u Vodiču o metodi određivanja administrativnih novčanih kazni (engleski).

Istraga i postupak izricanja sankcija

Neovisna istražna jedinica ESB-a odgovorna je za istraživanje povreda bonitetnih zahtjeva koje su navodno počinile značajne banke, provođenje postupaka izricanja sankcija i podnošenje prijedloga sankcija Nadzornom odboru.  

Istrage

Neovisna istražna jedinica može se služiti ovlastima koje su ESB-u dodijeljene Uredbom o SSM-u (npr. zahtjev za dokumente, pregled knjiga i evidencija, zahtjev za objašnjenja, razgovori i nadzori na licu mjesta). Ta jedinica može zatražiti informacije od drugih organizacijskih jedinica u ESB-u i od nacionalnih nadležnih tijela. Osim toga, može dati naputak nacionalnim nadležnim tijelima da se posluže istražnim ovlastima koje imaju u skladu s nacionalnim pravom.  

Postupak izricanja sankcija

Kad neovisna istražna jedinica dovrši istragu, može pokrenuti postupak izricanja sankcija upućivanjem obavijesti o utvrđenim činjenicama i prigovorima nadziranoj banci na koju se prigovori odnose. Banka će imati mogućnost dostavljanja primjedbi o činjenicama i prigovorima koje je istaknula neovisna istražna jedinica, kao i o predloženom iznosu sankcije.  

Ako na temelju početne analize činjenica, prikupljenih dokaza i pismenih podnesaka banke neovisna istražna jedinica smatra da bi banci trebala biti izrečena sankcija, šalje prijedlog dovršenog nacrta odluke Nadzornom odboru.