1. Uvod

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027. proizlaze iz srednjoročne strategije nadzora banaka ESB‑a za sljedeće tri godine. Nadzorne prioritete određuje Nadzorni odbor ESB‑a, preispituju se svake godine i temelje se na sveobuhvatnoj procjeni glavnih rizika kojima su izloženi nadzirani subjekti i njihovih ranjivosti. U njima se uzima u obzir i ishod postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP)^[1] kao i napredak u odnosu na prioritete za prethodne godine. Oni pridonose djelotvornoj raspodjeli dostupnih nadzornih resursa i mogu se fleksibilno prilagođavati ako je to potrebno zbog promjena na području rizika.

Tijekom protekle godine europski bankarski sektor pokazao se otpornim unatoč neizvjesnom vanjskom okružju i sposobnim da nastavi podupirati gospodarski oporavak. Europske banke izvješćuju o dobrim kapitalnim i likvidnosnim pozicijama. Kvaliteta njihove imovine ostala je uglavnom otporna na zahtjevnije makrofinancijsko okružje, pri čemu je njihova profitabilnost dosegnula najviše razine zabilježene od uspostave europskog nadzora banaka, u prvom redu zbog viših kamatnih stopa.

Bez obzira na stabilnost bilanci i profila rizičnosti banaka potrebno je razborito postupati s obzirom na dugotrajno zaoštrene geopolitičke napetosti i povezanu neizvjesnost u vezi s makroekonomskim izgledima. Premda su se nadzirani subjekti dosad dobro nosili s geopolitičkim šokovima u posljednje vrijeme, među ostalim, zahvaljujući općoj otpornosti realnog gospodarstva, ključno je da banke ostanu oprezne i da redovito procjenjuju moguće posljedice takvih događaja za svoje poslovanje, operacije i profil rizičnosti. S obzirom na to, prioritet je i dalje otklanjanje nedostataka u okvirima banaka za upravljanje kreditnim rizikom, posebno u vezi s ranim utvrđivanjem pogoršanja kvalitete imovine i izdvajanjem razboritih razina rezervacija. Nadalje, ključno je poboljšati okvire banaka za operativnu otpornost kako bi se ojačala njihova sposobnost da podnesu eventualne poremećaje poslovanja uslijed iznenadnih događaja. Zbog međusektorske prirode geopolitičkih šokova potrebna je cjelovita nadzorna strategija i poseban naglasak na sposobnosti banaka da se nose s takvim šokovima u okviru nadzornih prioriteta.

Banke bi istodobno trebale dodatno pojačati aktivnosti kako bi učinkovito i pravodobno otklonile značajne nedostatke koje su nadzorna tijela utvrdila u prethodnim ciklusima. Kada je riječ o područjima koja su u prošlosti bila pod čvrstom nadzornom kontrolom, nadzorna tijela usredotočit će se na učinkovito i pravodobno otklanjanje utvrđenih manjkavosti u bankama. To se u prvom redu odnosi na agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima (engl. risk data aggregation and risk reporting, RDARR) jer neke banke unatoč dugogodišnjoj suradnji s nadzornim tijelima i određenom napretku još nisu otklonile glavne nedostatke na tom području. Osim toga, prioritet je i dalje potpuna usklađenost s nadzornim očekivanjima koja se odnose na upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima u bankama.

Naposljetku, budući da tehnološki napredak postaje prioritet za budućnost bankarskog sektora, bitno je da banke pojačaju aktivnosti na području digitalizacije i pobrinu se za razborito upravljanje rizicima koji proizlaze iz uvođenja novih tehnologija. Nadzirani subjekti napreduju na tom području kako bi bili konkurentniji u budućnosti, ali pritom moraju biti spremni na nove rizike koji proizlaze iz digitalizacije njihova poslovanja i usluga. To će pridonijeti održivosti njihovih poslovnih modela i omogućiti im da iskoriste prednosti inovativnih tehnologija.

U tim okolnostima nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027. usmjereni su na otpornost banaka u odnosu na neposredne makrofinancijske prijetnje i teške geopolitičke šokove (1. prioritet), važnost pravodobnog otklanjanja poznatih značajnih nedostataka (2. prioritet) i potrebu za odgovorom na izazove koji proizlaze iz digitalne transformacije i novih tehnologija (3. prioritet). Svaki prioritet usmjeren je na određene ranjivosti u bankarskom sektoru, tzv. prioritetne ranjivosti, za koje su utvrđeni posebni strateški ciljevi te su izrađeni programi rada. Pri osmišljavanju tih programa rada, kojima je cilj učinkovitija i djelotvornija suradnja nadzornih tijela i banaka, uzeta je u obzir međuovisnost rizika. Na Slici 1. prikazano je pet ključnih ranjivosti u bankama uz poseban naglasak na geopolitičkim rizicima, za čije su rješavanje utvrđena tri glavna prioriteta.

Slika 1.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027. usmjereni na otklanjanje utvrđenih ranjivosti u bankama

Glavna je svrha strateškog planiranja nadzora banaka ESB‑a izrada pouzdane strategije za sljedeće tri godine. Nadzornim prioritetima promiče se učinkovitost i usklađenost planiranja zajedničkih nadzornih timova i podupire se djelotvorna raspodjela resursa u skladu s odgovarajućim razinama tolerancije rizika. Oni pomažu i nacionalnim nadzornim tijelima da odrede vlastite prioritete za nadzor manje značajnih institucija prema načelu proporcionalnosti. Transparentnim obavješćivanjem o prioritetima bankama se pojašnjavaju nadzorna očekivanja, jača se utjecaj nadzora u smislu jačanja otpornosti bankarskog sektora i pridonosi se stvaranju jednakih uvjeta za sve.

Nadzor banaka ESB‑a i dalje će pratiti i procjenjivati (1) kretanja rizika kojima su izloženi nadzirani subjekti i njihovih ranjivosti te (2) napredak koji banke ostvare u provedbi nadzornih prioriteta. Redovito preispitivanje tih strateških prioriteta omogućit će nadzoru banaka ESB‑a da svoje usmjerenje i aktivnosti prema potrebi fleksibilno prilagođava promjenama na području rizika.

U odjeljcima u nastavku podrobnije se opisuje ishod utvrđivanja i procjene rizika u 2024. te se iznose nadzorni prioriteti i temeljni programi rada za razdoblje od 2025. do 2027. Nadzorna tijela provode i druge redovite i daljnje aktivnosti u vezi s prethodnim prioritetima u sklopu kontinuirane suradnje s bankama te one služe kao dopuna radu povezanom s trima prioritetima za razdoblje od 2025. do 2027.

2. Procjena rizika i nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027.

2.1. Makroekonomsko i poslovno okružje nadziranih subjekata

Rast realnog BDP‑a u europodručju postupno se počeo oporavljati i inflacijski pritisci nastavili su se smanjivati, ali kratkoročni izgledi za rast i dalje su slabi i obilježeni znatnom geopolitičkom neizvjesnošću i neizvjesnošću povezanom s politikama.^[2] Umjerenu dinamiku gospodarskog oporavka u europodručju tijekom 2024. uglavnom je podupirao uslužni sektor, dok je aktivnost u sektoru prerađivačke industrije i dalje bila vrlo slaba.^[3] Premda novi pokazatelji upućuju na kratkoročno slabljenje rasta u uvjetima znatne neizvjesnosti, očekuje se da će se rast realnog BDP‑a u srednjoročnom razdoblju povećati. Očekuje se da će oporavak jačati poduprt povećanjima realnog raspoloživog dohotka potrošača (koja će pridonijeti osobnoj potrošnji), jačanjem inozemne potražnje i slabljenjem nepovoljnog utjecaja prošlog pooštravanja monetarne politike.^[4] Istodobno se smanjila inflacija mjerena HIPC‑om i očekuje se da će tijekom projekcijskog razdoblja doći na ciljnu razinu. Trebala bi se nastaviti smanjivati i temeljna inflacija, premda će kratkoročno ostati malo viša od ukupne inflacije mjerene HIPC‑om.

Rizici za budući rast i dalje su pretežno negativni za srednjoročno razdoblje zbog povećane neizvjesnosti. Premda se očekuje da će gospodarska aktivnost ponovno umjereno rasti, vjerojatnost izvanrednih događaja čini se veća nego prije godinu dana jer su se povećali geopolitički rizici.^[5] Zaoštravanje geopolitičkih napetosti (koje, primjerice, proizlaze iz rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku) i jačanje deglobalizacijskih trendova mogli bi pridonijeti kratkoročnom povećanju cijena energije i troškova teretnog prijevoza te poremetiti globalnu trgovinu, što bi nepovoljno utjecalo na izglede za rast u europodručju i ponovno potaknulo inflacijske pritiske.^[6] Istodobno bi ekstremni vremenski uvjeti i prelazak na niskougljično gospodarstvo mogli pridonijeti rastu inflacije, posebno inflacije cijena hrane.^[7]

Osim što bi trebali općenito utjecati na izglede za rast i inflaciju, očekuje se da će geopolitički rizici i strukturni izazovi koji proizlaze iz tranzicije povezane s klimatskim promjenama i digitalne transformacije financijskog sustava imati i izravan učinak na bankarski sektor. Geopolitički šokovi mogu pridonijeti povećanju upravljačkog i operativnog rizika te rizika poslovnog modela, u prvom redu povezanim financijskim sankcijama i kibernetičkim napadima. Nadalje, moguće su značajne posljedice za profile rizičnosti, posebno onih banaka koje imaju velike izravne ili neizravne bilančne izloženosti prema drugim ugovornim stranama na koje utječu odgovarajući rizici. Istodobno je porasla važnost klimatskih i okolišnih rizika za financijski sustav i općenito gospodarstvo, što je utjecalo na poslovno okružje banaka. Zbog značajne izloženosti fizičkim i tranzicijskim rizicima povezanima s klimatskim promjenama, banke se moraju prilagoditi većem utjecaju klimatskih i okolišnih kriza, što bi moglo dovesti do neuredne tranzicije i još veće fizičke štete.^[8] Nadalje, zbog tehnološke transformacije gospodarstva koja je u tijeku banke moraju proaktivno djelovati kako bi ubrzale aktivnosti povezane s digitalizacijom, poboljšale praksu upravljanja rizicima i odgovorile na sve veću konkurenciju nebankovnih institucija.

Povoljno određivanje cijena rizika, koje je u protekloj godini prevladavalo na financijskim tržištima, može dovesti do naglih promjena raspoloženja na tržištu i ponovnih procjena cijena imovine zbog negativnih iznenađenja. Zbog postupnog oporavka gospodarske aktivnosti i očekivanja o ublažavanju monetarne politike povećala se sklonost preuzimanju rizika i smanjile su se premije za rizik a kolebljivost na tržištu vlasničkih vrijednosnih papira bila je nekoliko mjeseci relativno potisnuta. To bi, zajedno s neizvjesnošću u vezi s budućim kretanjem rasta i inflacije u najvećim svjetskim gospodarstvima, moglo stvoriti uvjete za iznenadne korekcije cijena imovine i veću kolebljivost na globalnim financijskim tržištima ako se pogoršaju makroekonomski izgledi ili dođe do geopolitičkih šokova.^[9] Primjer za to iznenadna je i kratkoročna rasprodaja imovine na globalnim financijskim tržištima početkom kolovoza u uvjetima negativnih gospodarskih iznenađenja u Sjedinjenim Američkim Državama i zabrinutosti u vezi s rastom kamatnih stopa u Japanu, koji su izazvali naglu nesklonost riziku.

2.2. Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027.

1. prioritet: Banke bi trebale ojačati svoju sposobnost nošenja s neposrednim makrofinancijskim prijetnjama i teškim geopolitičkim šokovima.

Dugotrajna neizvjesnost povezana s makroekonomskim izgledima i sve veće geopolitičke prijetnje opravdavaju pojačanu nadzornu kontrolu sposobnosti banaka da podnesu eventualne povezane šokove. S obzirom na dugotrajne negativne rizike za budući rast u europodručju i visoke razine neizvjesnosti, još je važnije uzeti u obzir druge scenarije osim osnovnoga i razmotriti različita kretanja gospodarskog rasta i kamatnih stopa. Banke bi trebale učinkovito otklanjati nedostatke utvrđene u njihovim okvirima za upravljanje kreditnim rizikom, pravodobno utvrditi eventualno pogoršanje kvalitete imovine i održavati odgovarajuće razine rezervacija. Makroekonomska kretanja mogu utjecati na rizik izloženosti banaka prema nefinancijskim društvima, primjerice malim i srednjim poduzećima. Ta kretanja mogu utjecati i na rizike koji proizlaze iz izloženosti prema nebankovnim financijskim institucijama, uključujući rizike koji proizlaze iz učinaka prelijevanja šokova na bankarski sektor. Stoga će buduće nadzorne aktivnosti ostati usmjerene i na ta pitanja.

Zbog svoje međusektorske prirode geopolitički rizici mogu dovesti do nepovoljnih makrofinancijskih kretanja i utjecati na šire poslovno okružje banaka. Mogu izravno ugroziti operativnu otpornost banaka, osobito kada dovedu do povećanja IT rizika i kibernetičkosigurnosnog rizika, zbog čega su u sljedećim godinama potrebne usmjerene nadzorne aktivnosti kako bi se otklonile povezane manjkavosti. Uzimajući u obzir brojne, različite transmisijske kanale geopolitičkih rizika, nadzorna tijela provest će različite ciljane inicijative informiranja o geopolitičkim šokovima i jačanja otpornosti banaka na njih. Testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025., koje će koordinirati Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (engl. European Banking Authority, EBA), primjer je takve inicijative.

Prioritetna ranjivost: manjkavosti okvira za upravljanje kreditnim rizikom

Strateški cilj: Banke bi trebale pravodobno utvrditi pogoršanje kvalitete imovine i u skladu s njim održavati razborite razine rezervacija i kapitala. Trebale bi pojačati aktivnosti usmjerene na pravodobno i učinkovito otklanjanje važnih nedostataka koje su nadzorna tijela utvrdila u skladu s prioritetima za prethodne godine.

Europska kućanstva i poduzeća pokazala su se vrlo otpornima na promjenjive makroekonomske uvjete i pomak prema višim kamatnim stopama. Zdrave bilance i postupni gospodarski oporavak u europodručju podupiru izglede za poduzeća. Istodobno se očekuje da će tržišta stambenih nekretnina i dalje biti otporna zahvaljujući niskim stopama nezaposlenosti, povećanjima realnih plaća i očekivanjima o daljnjem smanjivanju kamatnih stopa. Međutim, neprihodonosni krediti banaka počeli su rasti, iako prilično sporo, pri čemu su takva kretanja izraženija kada je riječ o portfeljima koji su osjetljiviji na trenutačno makrofinancijsko okružje, posebice portfeljima poslovnih nekretnina i malih i srednjih poduzeća. Unatoč tom trendu, koeficijenti pokrivenosti banaka nastavili su se smanjivati, čak i za rizičnije segmente, što je djelomično posljedica kontinuirane prodaje naslijeđenih neprihodonosnih kredita. Sporost rasta pokrivenosti novih neprihodonosnih kredita i prihodonosnih kredita uz prepoznat porast kreditnog rizika (faza 2)^[10] stoga izaziva zabrinutost da rezervacije banaka možda nisu primjerene mogućim rizicima u nastajanju ili negativnim rizicima koji proizlaze iz slabih gospodarskih izgleda i zahtjevnog geopolitičkog okružja.

U nadzornom radu uočeni su dugotrajni nedostatci u okvirima banaka u skladu s MSFI‑jem 9, iz čega je vidljivo da se neke banke još nisu uskladile s nadzornim očekivanjima na tom području. Tijekom posljednje dvije godine nadzorna tijela provela su dvije horizontalne procjene s naglaskom na sposobnosti banaka da svojim modelima očekivanih gubitaka po kreditima obuhvate rizike u nastajanju. Te su procjene pokazale da su banke ostvarile napredak u obuhvaćanju novih rizika, u prvom redu u vezi s klimatskim i okolišnim rizicima. Međutim, u vezi s nekim rizicima u nastajanju, kao što su geopolitički rizici, nije ostvaren primjeren napredak.^[11] Nadzorna tijela nastavila su provoditi i nadzore na licu mjesta za kreditni rizik, te su za neke institucije sastavljeni nalazi u vezi s pitanjima kao što su parametri modela očekivanih gubitaka po kreditima, klasifikacija u faze i manjak rezervacija. U SREP‑u u 2024. istaknute su dugotrajne manjkavosti na više područja, među ostalim u rezerviranju, odobravanju kredita, klasifikaciji i (ponovnom) vrednovanju kolaterala.^[12]

Nadzor banaka ESB‑a i ubuduće će pratiti sposobnost banaka da pravodobno utvrde pogoršanje kvalitete imovine i primjenjuju odgovarajuću praksu rezerviranja. Pritom će se usredotočiti na prilagodbu rezultata modela i pokrivenost novih rizika, uključujući geopolitičke rizike. U fazi daljnjih aktivnosti nadzorna tijela nastavit će surađivati s bankama radi učinkovitog i pravodobnog otklanjanja nedostataka iz nalaza utvrđenih u prethodnim nadzornim ciklusima, služeći se pritom svim raspoloživim mjerama za postizanje tog cilja.^[13] Istodobno će ciljani nadzori na licu mjesta i dalje biti usmjereni na modele i politike za rezerviranje za kredite u, među ostalim, portfeljima malih i srednjih poduzeća, stanovništva te poslovnih nekretnina. Nadzorna tijela ocijenit će i rano utvrđivanje mogućih poteškoća dužnika u osjetljivim portfeljima i postupanje s njima, i to u prvom redu ciljanom provjerom portfelja malih i srednjih poduzeća u bankama.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

• faza daljnjih aktivnosti u sklopu ciljane provjere u skladu s MSFI‑jem 9 s naglaskom, među ostalim, na prilagodbi rezultata modela i pokrivenosti novih rizika (uključujući geopolitičke rizike); praćenje napretka banaka u vezi s prethodno utvrđenim nalazima, daljnje aktivnosti u vezi s otklanjanjem utvrđenih nedostataka i prema potrebi uporaba mjera eskalacije
• nastavak nadzora na licu mjesta za kreditni rizik s naglaskom na skupnoj klasifikaciji u faze i rezerviranju za portfelje poduzeća odnosno malih i srednjih poduzeća, stanovništva i poslovnih nekretnina u skladu s MSFI‑jem 9, uključujući vrednovanje kolaterala
• ciljana provjera portfelja malih i srednjih poduzeća, s naglaskom na ranom utvrđivanju mogućih poteškoća dužnika i postupanju s njima, modela za mala i srednja poduzeća i upravljanja izloženošću prema malim i srednjim poduzećima.

Prioritetna ranjivost: manjkavosti okvira za operativnu otpornost u odnosu na rizik eksternalizacije IT usluga i IT sigurnosni rizik / kibernetički rizik

Strateški cilj: Banke bi se trebale uskladiti s pravnim zahtjevima koji proizlaze iz Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) u vezi s upravljanjem IKT rizikom, izvješćivanjem o incidentima, testiranjem digitalne operativne otpornosti i trećim stranama pružateljima usluga. Trebale bi pojačati aktivnosti kako bi pravodobno i učinkovito otklonile prethodno utvrđene nedostatke, posebno u vezi s upravljanjem kibernetičkosigurnosnim rizikom i rizikom eksternalizacije.

Iz sve većih kibernetičkih prijetnji i ovisnosti o trećim stranama koje su zajednički pružatelji usluga i dalje proizlaze veliki izazovi za banke. Broj značajnih kibernetičkih incidenata o kojima izvješćuju nadzirani subjekti naglo se povećao u 2023. i ostao je na sličnim razinama u prvim trima tromjesečjima 2024. Kontinuirana digitalizacija usluga i operacija banaka te zaoštravanje geopolitičkih napetosti (zbog kojeg se povećao rizik od napada skupina povezanih s državama)^[14] ključni su činitelji snažnog porasta broja kibernetičkih incidenata u posljednjim dvama desetljećima.^[15] Nadalje, banke izvješćuju o sve većoj ovisnosti o trećim stranama pružateljima ključnih funkcija, pri čemu se gotovo sve institucije služe uslugama računalstva u oblaku za potrebe eksternaliziranih ključnih aktivnosti.^[16] Visoke razine koncentracije u uporabi trećih strana pružatelja IT usluga mogu pridonijeti širenju zaraze i povećanju mogućih sistemskih posljedica kibernetičkih incidenata.^[17]

Nezadovoljavajuće ocjene za operativni rizik na temelju SREP‑a i rezultati nadzornih aktivnosti na područjima kibernetičke otpornosti i upravljanja eksternalizacijom potvrđuju postojanje manjkavosti operativnih okvira banaka i potrebe za napretkom u njihovu otklanjanju. U SREP‑u u 2024. operativni rizik i dalje je područje s najlošijom prosječnom ocjenom, pri čemu su elementi povezani s IKT‑om bili njegov glavni pokretač.^[18] Na području eksternalizacije nadzorna tijela utvrdila su da više od 10 % ugovora koji se odnose na ključne funkcije nije u skladu s mjerodavnim propisima.^[19] S tim u vezi, banke bi trebale procijeniti koncentracijske rizike u odnosu na određene pružatelje usluga, geografske lokacije (s obzirom na povećane geopolitičke rizike) i funkcionalnosti te u skladu s procjenom upravljati tim rizicima. Osim toga, trebale bi procijeniti rizik mogućih kaskadnih međusektorskih učinaka s obzirom na međusobnu povezanost bankovnih mreža i upravljati tim rizikom.

Testiranje kibernetičke otpornosti u 2024. pokazalo je da banke, općenito govoreći, imaju okvire za odgovor i oporavak na visokoj razini. Međutim, tim su testiranjem otpornosti na stres utvrđena i ključna područja na kojima su potrebna poboljšanja, uključujući okvire za kontinuitet poslovanja, planiranje odgovora na incidente, zaštitu sigurnosnih kopija i upravljanje trećim stranama pružateljima usluga.^[20] Nadzorna tijela stoga će provesti daljnje aktivnosti u vezi s nedostatcima povezanima sa sposobnošću banaka da se oporave od uspješnog kibernetičkog napada.^[21] Istodobno će nastaviti višegodišnji rad na provedbi ciljanih provjera i inicijativa kako bi procijenila operativnu otpornost banaka i njihovu usklađenost s odgovarajućim nadzornim očekivanjima i regulatornim zahtjevima, pri čemu će posebnu pozornost posvetiti zahtjevima koji proizlaze iz DORA‑e i koji će se primjenjivati od siječnja 2025.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

• prikupljanje podataka o trećim stranama pružateljima IKT usluga radi utvrđivanja veza između nadziranih subjekata i trećih strana pružatelja usluga, mogućih koncentracijskih rizika i slabosti u aranžmanima banaka za eksternalizaciju
• ciljane provjere okvira za upravljanje rizikom eksternalizacije, okvira za kibernetičku otpornost i kontrola rizika
• daljnje aktivnosti na temelju nalaza dobivenih testiranjem kibernetičke otpornosti
• ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na okvire za operativni rizik i otpornost IT sustava
• provedba DORA‑e u nadzornom okviru.

Poseban naglasak: uključivanje upravljanja geopolitičkim rizicima u nadzorne prioritete

U uvjetima nedavnog zaoštravanja geopolitičkih napetosti važno je da banke uspostave pouzdane postupke upravljanja rizicima i kontrole rizika, a potrebna je i pojačana nadzorna kontrola u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Zbog međusektorske prirode geopolitičkih rizika otpornost banaka te njihove strategije i upravljanje rizicima procjenjivat će se u sklopu različitih aktivnosti. Geopolitički rizik u prvom je redu obuhvaćen spomenutim prioritetnim aktivnostima koje se odnose na upravljanje kreditnim rizikom i operativnim rizikom u bankama. Nadzorna tijela procijenit će i postupke upravljanja rizicima i okvire za sklonost preuzimanju rizika kojima se banke služe za praćenje i smanjenje geopolitičkih rizika. U tu će svrhu nadzorna tijela provesti ciljane usporedne analize usmjerene na sklonost preuzimanju rizika i kulturu rizika, pri čemu će posebnu pozornost posvetiti utjecaju geopolitičkih rizika na okvire banaka za utvrđivanje rizika i sklonost preuzimanju rizika. Osim toga, geopolitički rizici bit će ključna sastavnica testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025., koje će uključivati analizu istraživačkih scenarija radi procjene sposobnosti banaka da u stresnim okolnostima modeliraju kreditni rizik druge ugovorne strane.

Kako bi bolje razumjela kako banke pristupaju geopolitičkim rizicima i dodatno pojasnila nadzorna očekivanja na tom području, nadzorna tijela preispitat će postojeću praksu. Pritom će se usredotočiti, među ostalim, na okvire za upravljanje rizicima, planiranje kapitala i likvidnosti te unutarnje testiranje otpornosti na stres.

2. prioritet: Banke bi trebale učinkovito i pravodobno otkloniti dugotrajne značajne nedostatke.

Postupno preusmjeravanje pozornosti s utvrđivanja rizika na smanjenje rizika ključna je značajka nadzorne strategije na razini SSM‑a. U skladu s tim, od banaka koje nisu otklonile značajne nedostatke zatražit će se da pojačaju aktivnosti kako bi se potpuno uskladile s nadzornim očekivanjima i pravodobno provele pouzdane planove za otklanjanje nedostataka. Opsežnim nadzornim aktivnostima koje su provedene proteklih godina utvrđeni su veliki nedostatci u bankama povezani s (1) poslovnim strategijama i upravljanjem klimatskim i okolišnim rizicima te (2) sposobnostima na području RDARR‑a. S obzirom na rizike u nastajanju (uključujući geopolitičke rizike), iznimno je važno da banke imaju primjerene i učinkovite okvire za RDARR koji im omogućuju pravodobno odlučivanje i učinkovito strateško usmjeravanje. Premda nadzor banaka ESB‑a priznaje da je na tom području već ostvaren velik napredak, otklanjanje nedostataka još nije dovršeno te će u sljedećim nadzornim ciklusima biti potrebne daljnje aktivnosti s tim u vezi.

Prioritetna ranjivost: manjkavosti poslovnih strategija i upravljanja rizicima u vezi s klimatskim i okolišnim rizicima

Strateški cilj: Banke bi se trebale potpuno uskladiti s nadzornim očekivanjima koja se odnose na upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima te sa zahtjevima koji proizlaze iz novog paketa bankovnih propisa (CRR3/CRD6), uključujući zahtjeve koji se odnose na tranzicijske planove iz bonitetne perspektive. Osim toga, trebale bi pravodobno otkloniti utvrđene nedostatke.

Sposobnost banaka da primjereno upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima i dalje je važan dio nadzornog programa zbog sve većih fizičkih i tranzicijskih rizika, činjenice da se banke još nisu potpuno uskladile s povezanim nadzornim očekivanjima i novih zahtjeva koji proizlaze iz novog paketa bankovnih propisa koji će stupiti na snagu u 2025. Sve veći fizički rizici posljedica su kontinuiranog rasta globalnih temperatura (očekuje se da će 2024. biti najtoplija dosad zabilježena godina) i naglog povećanja broja katastrofa povezanih s klimom, kao što su šumski požari i poplave, u posljednjih nekoliko godina. Istodobno, spor napredak u postizanju ciljeva povezanih s nultom neto stopom emisija izaziva zabrinutost u vezi s tranzicijskim rizicima. Velik postotak globalnih uvrštenih poduzeća nije usklađen s ciljem da se globalno zatopljenje smanji na najviše 2 °C.^[22] Kada je riječ o bankarskom sektoru, nedavnom procjenom utvrđeno je da 90 % ispitanih banaka još nije usklađeno s klimatskim ciljevima EU‑a, zbog čega su izložene ne samo višim razinama kreditnog rizika nego, među ostalim, i pravnim rizicima ako nemaju uspostavljenu dobru praksu za smanjenje tih rizika.^[23] Istodobno je 70 % europskih banaka izloženo reputacijskom riziku zbog rizika od pokretanja parničnih postupaka povezanih s okolišem.^[24]

Iz nadzornih procjena proizlazi da se banke još usklađuju s nadzornim očekivanjima povezanima s upravljanjem klimatskim i okolišnim rizicima.^[25] Većina banaka koje ESB nadzire znatnim je zalaganjem ostvarila napredak u vezi s procjenama značajnosti do roka u ožujku 2023. Za banke koje to nisu učinile ESB je povećao stupanj eskalacije i donio obvezujuće nadzorne odluke, uz mogućnost da odredi periodične penale ako banke ne budu ispunile zahtjev do zadanih rokova.^[26] Procjena provedena u prosincu 2023., po isteku roka do kojeg su banke morale uključiti klimatske i okolišne rizike u upravljanje, strategije i upravljanje rizicima, pokazala je da su temeljni okviri za klimatske i okolišne rizike uglavnom uspostavljeni, ali da nedostaju u više banaka (u kojima nadzorna tijela sada poduzimaju daljnje aktivnosti). Istodobno su i dalje raširene slabosti koje narušavaju odgovarajuće upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima. Banke su o njima obaviještene u dodatnim pismima s povratnim informacijama a ESB nastavlja pomno pratiti napredak odgovarajućih institucija. Nadzorna tijela pomno će pratiti i poštuju li banke krajnji rok za potpunu usklađenost s nadzornim očekivanjima, koji istječe krajem 2024., i to među ostalim u vezi s integracijom u postupak procjene adekvatnosti internog kapitala i testiranje otpornosti na stres.

Nadzornim procjenama i nadzorima na licu mjesta i dalje će se dobivati uvid u primjerenost strategija banaka, njihovo upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima te njihovu usklađenost s budućim regulatornim promjenama. U procjeni objava nadziranih subjekata u sklopu trećeg stupa uočen je znatan prostor za poboljšanje.^[27] Kako se praksa banaka povezana s objavama bude razvijala, nadzorna tijela nastavit će redovito preispitivati i procjenjivati njezinu primjerenost. Paketom budućih bankovnih propisa (CRR3/CRD6) odredit će se strože obveze objavljivanja te će se od banaka zahtijevati da izrade tranzicijske planove iz bonitetne perspektive koje će nadzorna tijela preispitati u skladu s novim smjernicama EBA‑e. Nadalje, klimatski i okolišni rizici i dalje će se procjenjivati u sklopu nadzora na licu mjesta, koji će se provoditi samostalno i u sklopu određenih nadzora usmjerenih na pojedinačne rizike. Nadzorna tijela provodit će i dubinske analize sposobnosti banaka za smanjenje reputacijskog rizika i rizika od pokretanja parničnih postupaka.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

• praćenje potpune usklađenosti s nadzornim očekivanjima i primjena ljestvice eskalacije
• horizontalna procjena usklađenosti banaka sa zahtjevima za objave koje se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke rizike u sklopu trećeg stupa
• dubinske analize sposobnosti banaka za smanjenje reputacijskog rizika i rizika od pokretanja parničnih postupaka koji su povezani s obvezama na području klime i okoliša
• preispitivanje planiranja tranzicije u bankama u skladu sa zahtjevima koje bi trebao sadržavati CRD6
• ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na klimatske i okolišne aspekte, samostalni ili u sklopu planiranih provjera pojedinačnih rizika (npr. kreditni i operativni rizik te rizik poslovnog modela).

Prioritetna ranjivost: manjkavosti agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima

Strateški cilj: Banke bi trebale pojačati aktivnosti usmjerene na otklanjanje dugotrajnih nedostataka u svojim okvirima za RDARR i uskladiti praksu s nadzornim očekivanjima. Ako banke ne ispune nadzorna očekivanja, može doći do mjera eskalacije.

Napredak u otklanjanju dugotrajnih manjkavosti okvira za RDARR i dalje je nedovoljan. Velik broj nadziranih subjekata još nije potpuno usklađen s nadzornim očekivanjima i načelima učinkovitog agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima Bazelskog odbora za nadzor banaka. U SREP‑u u 2024., ciljanoj provjeri sposobnosti na području RDARR‑a i kampanji nadzora na licu mjesta uočene su slabosti koje se odnose na (1) uključenost i stručnost upravljačkih tijela, (2) sveobuhvatnost okvira za RDARR, (3) primjerenost arhitekture podataka i IT infrastrukture, (4) složene i fragmentirane IT sustave te (5) upravljanje kvalitetom podataka.

U skladu s prošlogodišnjim nadzornim prioritetima, nadzor banaka ESB‑a pojačat će svoje aktivnosti s ciljem da se nadzirani subjekti usklade s nadzornim očekivanjima iznesenim u Vodiču o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima. Nadzorna tijela dodatno će pojačati pritisak na banke koje ne otklone manjkavosti u zadanim rokovima i prema potrebi uporabiti sve alate za eskalaciju nadzora (uključujući sankcije).^[28] Tom strategijom za otklanjanje nedostataka uzet će se u obzir okolnosti pojedinačnih banaka te će ona biti prilagođena značajnosti neotklonjenih nedostataka, položaju banaka u ciklusu otklanjanja nedostataka i njihovoj uspješnosti u rješavanju pitanja koja izazivaju zabrinutost nadzornih tijela. Nadzorna tijela nastavit će i s ciljanom provjerom sposobnosti na području RDARR‑a i provedbom ciljanih nadzora na licu mjesta, pri čemu će blisko surađivati s bankama u kojima utvrde nedostatke.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

• daljnje aktivnosti u vezi s ciljanom provjerom prakse na području RDARR‑a, usklađivanjem s nadzornim očekivanjima iznesenim u Vodiču o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima te otklanjanjem utvrđenih nedostataka iz prethodnih nalaza, pri čemu se prema potrebi rabe svi dostupni alati za eskalaciju
• ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na opća pitanja povezana s upravljanjem i IT infrastrukturom, sposobnost agregiranja podataka o rizicima i praksu izvješćivanja o rizicima
• izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka: godišnji upitnik kojem je cilj primjerena odgovornost upravljačkih tijela banaka za unutarnje, financijsko i nadzorno izvješćivanje.

3. prioritet: Banke bi trebale ojačati svoje strategije digitalizacije i odgovoriti na izazove koji proizlaze iz uporabe novih tehnologija.

Banke se suočavaju s mnogim strukturnim i dugoročnijim trendovima, među kojima je i digitalizacija. Zbog tehnološkog napretka brzo se mijenjaju mnogi sektori, uključujući bankarski sektor, što donosi brojne nove poslovne prilike, ali i nove izazove i rizike za postojeće subjekte. Mnogim bankama koje nastoje ostati konkurentne digitalna transformacija postala je prioritet. Pritom je nužno da uvedu primjerene zaštitne mehanizme kako bi ograničile moguće rizike koji proizlaze iz nove poslovne prakse i novih tehnologija. S tim u vezi ključnu ulogu ima i zahtjevno okružje kibernetičkih prijetnji jer bi napredak na području digitalizacije mogao ugroziti operativnu otpornost banaka. Očekuje se da će se zahvaljujući digitalizaciji dugoročno povećati konkurentnost banaka te poboljšati njihovi poslovni modeli i otpornost na konkurenciju izvan bankarskog sektora.

Zbog brzog napretka na području tehnologije, na primjer pojave generativne umjetne inteligencije, i sve veće primjene takve tehnologije u bankama (pri čemu se umjetna inteligencija rabi u bonitetne i nebonitetne svrhe) potreban je strukturirani pristup. Nadzorna tijela za bankarstvo moraju izraditi ciljane strategije kako bi bolje razumjela odgovore banaka na strukturne trendove koji oblikuju budućnost njihova sektora, kao što su digitalne platforme, strateška partnerstva i uporaba umjetne inteligencije. Stoga ESB promiče primjereno upravljanje rizicima povezanima s digitalizacijom i uvođenje najbolje prakse iz sektora.

Prioritetna ranjivost: manjkavosti strategija digitalne transformacije

Strateški cilj: Banke bi trebale ojačati svoje strategije digitalizacije i povezane planove provedbe kako bi na odgovarajući način smanjile temeljne rizike, uključujući rizike koji proizlaze iz uporabe novih odnosno naprednih tehnologija, kao što su usluge računalstva u oblaku i umjetna inteligencija.

Na nadzirane subjekte povoljno su utjecale rekordno visoke razine profitabilnosti, prije svega zbog prelaska s niskih kamatnih stopa na pozitivne kamatne stope, što je dovelo do povećanja neto kamatnih marži. Banke su iskoristile veće prihode i pritom uspjele ograničiti povećanje troškova, čime su poboljšale troškovnu učinkovitost (što je vidljivo u nedavnom smanjenju omjera troškova i prihoda). Međutim, ta su poboljšanja uglavnom povezana s egzogenim činiteljima koji proizlaze iz makrofinancijskog okružja u kojem banke posluju, dok su strukturni izazovi povezani s poslovnim modelima banaka i dalje prisutni. S obzirom na to, nadzirane subjekte moglo bi se poticati da iskoriste tu neočekivanu dobit kako bi dodatno unaprijedili digitalizaciju i ojačali svoj okvir za operativnu otpornost.

U posljednjih nekoliko godina nadzor banaka ESB‑a u svojem je radu dao prednost procjeni rizika povezanih s digitalizacijom bankarskog sektora. Provedbom nadzornih aktivnosti kao što su prikupljanje tržišnih informacija, ciljane provjere i nadzori na licu mjesta dobio je uvid u dobru praksu i utvrdio važne elemente održivog i dobrog upravljanja digitalizacijom banaka koja je prilagođena rizicima. U srpnju 2024. nadzor banaka ESB‑a objavio je izvješće o ključnim kriterijima procjene i dobroj praksi na području digitalizacije,^[29] koji nadzornim tijelima služe kao temelj za uspostavu cjelovitog okvira za procjenu digitalizacije. Nadzor banaka ESB‑a nastavit će sa svojim aktivnostima na tom području tako što će provoditi ciljane nadzore na licu mjesta i provjere usmjerene na ključne tehnologije, primjere uporabe i poslovne linije radi stjecanja boljih uvida i daljnjeg poboljšanja svojeg nadzornog pristupa. Nadzorna tijela surađivat će s bankama u daljnjim aktivnostima na temelju utvrđenih nalaza u skladu s jasno uspostavljenim eskalacijskim pristupom.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za te nadzorne prioritete

• ciljane aktivnosti usmjerene na utjecaj digitalnih aktivnosti banaka na njihove poslovne modele odnosno strategije te rizike koji proizlaze iz uporabe inovativnih tehnologija
• ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na digitalnu transformaciju, u kojima se razmatraju aspekti strategija banaka povezani i s IT‑om i s poslovnim modelima.

2.3. Daljnje nadzorne aktivnosti i daljnje aktivnosti u vezi s prethodnim prioritetima

Osim nadzornih prioriteta koji su utvrđeni za razdoblje od 2025. do 2027. nadzor banaka ESB‑a nastavit će provoditi druge redovite i ad hoc aktivnosti.

Daljnje aktivnosti za otklanjanje nedostataka koje se provode u sklopu redovitih nadzornih aktivnosti

Budući da su proteklih godina provedene opsežne nadzorne provjere, neki prethodni prioriteti sada su u zreloj fazi u kojoj nadzor više nije usredotočen na utvrđivanje ključnih ranjivosti već na otklanjanje nedostataka iz odgovarajućih nalaza. U ovom se odjeljku razmatra napredak ostvaren u posljednjih nekoliko godina i izdvajaju se područja kojima je i dalje potrebno posvetiti određenu pozornost, a koja će se pratiti u sklopu redovitih nadzornih aktivnosti.

U posljednje tri godine nadzorna tijela usmjerila su svoju pozornost na okvire banaka za upravljanje kreditnim rizikom. Pritom su se posebno usredotočila na otpornost portfelja koji su osjetljiviji na makrofinancijsku situaciju i/ili izloženi riziku refinanciranja, kao što su portfelji stambenih i poslovnih nekretnina. Zahvaljujući tomu povećala se sposobnost banaka da se nose s mogućim naglim porastom broja dužnika u poteškoćama u portfeljima nekretnina. Međutim, potrebno je daljnje zalaganje nekih banaka kako bi se, na primjer, potpuno uskladile s EBA‑inim smjernicama o odobravanju i praćenju kredita te kako bi na odgovarajući način uzele u obzir rizik refinanciranja dužnika i pravodobno posuvremenile vrednovanja kolaterala. Nadalje, nadzorna tijela nastavila su provoditi provjere internih modela, iz kojih je proizišao velik broj nalaza i mjera povezanih s modelima zasnovanima na internim rejting‑sustavima.

U ciljanoj provjeri upravljanja kreditnim rizikom druge ugovorne strane koja je provedena 2022. i različitim nadzorima na licu mjesta koji su provedeni u posljednjih nekoliko godina utvrđene su značajne ranjivosti u praksi banaka na području upravljanja rizicima (testiranje otpornosti na stres, postupak upravljanja u slučaju neispunjavanja obveza i povezana dokumentacija itd.). Po provedbi te ciljane provjere odgovarajuće banke predstavile su ciljane planove djelovanja, pri čemu rok za konačno otklanjanje nedostataka istječe krajem 2025. Osim toga, ESB je u listopadu 2023. objavio smjernice o dobroj praksi u upravljanju kreditnim rizikom druge ugovorne strane i povezanom rukovođenju.^[30]

U 2024. provedene su opsežne nadzorne aktivnosti i kako bi se odgovorilo na nedostatke u okvirima za upravljanje imovinom i obvezama. Provedene su ciljane provjere usmjerene na planiranje postupanja u kriznim situacijama u pogledu likvidnosti i sposobnost optimizacije kolaterala, izvedivost planova financiranja, unutarnje upravljanje i strategije u sklopu upravljanja imovinom i obvezama te kamatni rizik i rizik kreditne marže. Tim su provjerama utvrđene manjkavosti, među ostalim, (1) procjene kolaterala i utrživosti (nedovoljno informacija o prihvatljivosti kolaterala kod središnje banke, pretjerano optimistično razdoblje do likvidnosti itd.), (2) pretpostavki uporabljenih u modeliranju projekcija za depozite (pretjerano optimističan budući rast depozita, uporaba pojednostavljenih pretpostavki u modeliranju itd.), (3) postupaka retroaktivnog testiranja, validacije i rekalibracije modela upravljanja imovinom i obvezama te (4) općih okvira za unutarnje upravljanje u sklopu upravljanja imovinom i obvezama (upravljanje podatcima, prilagodljivost informacijskih sustava, kalibracija limita u izjavama o sklonosti preuzimanju rizika itd.).

Otklanjanje manjkavosti povezanih s funkcioniranjem upravljačkih tijela banaka nadzorni je prioritet od 2020. Nadzornim aktivnostima, među kojima su ciljane provjere učinkovitosti i raznolikosti upravljačkih tijela, nadzori na licu mjesta i godišnje prikupljanje podataka, utvrđene su ključne slabosti i mapiran je napredak u njihovu rješavanju. Unatoč određenom napretku na području raznolikosti, u nekim bankama još su prisutne slabosti kada je riječ o kolektivnoj prikladnosti (među ostalim u pogledu stručnosti na području IT‑a i neovisnosti uprave), planiranju nasljeđivanja te funkcioniranju i sastavu odbora. Zaključci proizišli iz te analize uporabljeni su u posuvremenjivanju ESB‑ova Vodiča o upravljanju i kulturi rizika, u kojem se iznose nadzorna očekivanja za banke a koji bi trebao biti objavljen početkom 2025.

Nadzorna tijela ubuduće će se usredotočiti na konsolidaciju postojećih nalaza i otklanjanje nedostataka iz tih nalaza na navedenim područjima kako bi se postigla potpuna usklađenost s nadzornim i regulatornim očekivanjima. Nadzorna tijela poduzet će daljnje aktivnosti na temelju rezultata nadzornih aktivnosti i surađivati s pojedinačnim bankama kako bi se riješila preostala pitanja (osobito dugotrajna pitanja). Ako nedostatci ne budu otklonjeni pravodobno ili u dovoljnoj mjeri, nadzorna tijela mogu primijeniti strategije eskalacije i prema potrebi uporabiti sve nadzorne alate koji su im na raspolaganju.