Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Uvodna riječ predsjednice ESB‑a Christine Lagarde

U 2021. nastavili smo se nositi s utjecajem pandemije bolesti COVID‑19 na naša gospodarstva i naše živote. Snažni i usklađeni odgovori politika na krizu izazvanu pandemijom, zajedno s napretkom u provedbi cijepljenja, pridonijeli su brzom oporavku tijekom godine. Do kraja 2021. gospodarska proizvodnja u europodručju dosegnula je razine zabilježene prije pandemije.

Zbog svojeg snažnog financijskog položaja u ovoj krizi, za razliku od prethodnih kriza, bankarski sektor mogao je poduprijeti gospodarstvo i pridonijeti snazi odgovora naše politike. Koraci koje je poduzeo nadzor banaka ESB‑a omogućili su bankama da neometano prenose naše mjere monetarne politike namijenjene održavanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore u gospodarstvu. Procjenjuje se da je zahvaljujući odgovorima monetarne politike i nadzora banaka sačuvano više od milijun radnih mjesta.

No unatoč neuobičajeno brzom oporavku, vrijeme je da se pripremimo za probleme koji nas čekaju poslije krize. Tek će postupno postati vidljivo koliki je ukupan učinak pandemije. Kada se pokaže pravo financijsko stanje poduzeća u određenim sektorima koji su u većoj mjeri pogođeni pandemijom, to bi moglo nepovoljno utjecati na kvalitetu imovine. Europski nadzor zato pomno prati rast kreditnog rizika.

Pandemija je istodobno prouzročila temeljitije promjene okružja u kojemu banke posluju. Digitalizacija se ubrzala i povećala se svijest o potrebi brzog djelovanja kako bi se usporile klimatske promjene. Dugoročni problemi povezani sa slabom profitabilnošću i viškom kapaciteta mogli bi ograničiti sposobnost određenih banaka da se prilagode i ostanu konkurentne u uvjetima digitalne i zelene tranzicije. Potreban je dvojak odgovor.

Prvo, banke moraju poboljšati svoju troškovnu učinkovitost i preusmjeriti poslovne modele na otpornost i dugoročnije stvaranje vrijednosti. To, među ostalim, znači daljnji napredak u ugrađivanju klimatskih i okolišnih rizika u postojeće strategije i procese upravljanja rizicima. Banke moraju još mnogo učiniti kako bi zadovoljile nadzorna očekivanja na tom području.

Drugo, treba dovršiti bankovnu uniju. Snažniji, robusniji i diversificiraniji financijski sektor pridonio bi privlačenju znatnih ulaganja privatnog sektora u Europi koja su potrebna kako bi se ubrzale digitalna i zelena tranzicija.

Vjerujem da je to moguće. Baš kao što je pridonio uspješnom rješavanju krize, bankarski sektor može pridonijeti i pripremi našeg gospodarstva za budućnost koja će biti u većoj mjeri zelena i digitalna.

Uvodni razgovor s predsjednikom Nadzornog odbora ESB‑a Andreom Enrijom

Kakva je 2021. godina bila za nadzor banaka ESB‑a?

Svi, pa tako i nadzorna tijela, u 2021. nastavili su se suočavati s izazovima uzrokovanima pandemijom. Iznimno me se dojmila operativna otpornost koju je ESB kao institucija pokazao tijekom pandemije. Iako i dalje nismo mogli provoditi onoliko nadzora na licu mjesta koliko smo željeli, naš je nadzor i dalje bio djelotvoran. Postojeće okolnosti uglavnom nisu utjecale na učestalost naše interakcije s bankama, iako se ona uglavnom odvijala na daljinu. Naše rasprave u Nadzornom odboru bile su konstruktivne i lako smo postizali konsenzus glede većine pitanja. Bez obzira na poteškoće izazvane pandemijom, uspjeli smo povećati suradnju i timski rad u svim poslovnim područjima u ESB‑u, unutar europskog nadzora banaka te između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. No radujem se ponovnom susretu s kolegama uživo i ponovnim posjetima nacionalnim nadležnim tijelima, sastancima uživo s bankarima te nadzorima na licu mjesta.

S obzirom na manju neizvjesnost glede budućnosti i poboljšanje makroekonomskih izgleda tijekom 2021., ukinuli smo većinu izvanrednih mjera koje smo prethodno uveli kako bismo bankama omogućili da se suoče s neposrednim učinkom krize. Osim toga, nastavili smo s redovitim postupkom nadzorne provjere i ocjene (SREP), nakon što smo u 2020. primjenjivali pragmatičan pristup u svrhu usmjeravanja na izazove izazvane pandemijom. Prvi put na strukturiran smo način sagledali klimatske rizike, bilježeći stupanj u kojemu prakse banaka još uvijek odstupaju od naših nadzornih očekivanja. Nakon pet godina intenzivnog rada dovršili smo ciljanu provjeru internih modela, što je bio važan korak u ponovnoj uspostavi pouzdanosti i dosljednosti upotrebe internih modela u regulatorne svrhe. U prošloj smo se godini također usredotočili na nadzor sistemskih investicijskih društava u državama koje sudjeluju u bankovnoj uniji. Naše su nadzorne aktivnosti uvijek bile popraćene nastojanjima da jasno prenesemo svoja očekivanja bankama i drugim sudionicima na tržištu, s ciljem da svoje politike učinimo transparentnijima i podijelimo informacije o ostvarenom napretku u odnosu na postizanje naših nadzornih ciljeva. Naposljetku, ispitali smo inovativni postupak za utvrđivanje prioriteta u nadzornim aktivnostima, što bi našim timovima trebalo omogućiti da se više usredotoče na ključne rizike, a manje na opterećujuće ispunjavanje birokratskih formalnosti.

Pandemija traje već dvije godine. Kako se, prema Vašem mišljenju, banke nose s postojećim izazovima?

Od izbijanja pandemije europske banke bile su općenito izrazito otporne. Smatram da je to rezultat reforma uvedenih poslije financijske krize, naših dugotrajnih nastojanja da ojačamo kapital banaka, kvalitetu njihove imovine i njihove zaštitne slojeve likvidnosti kao i brzog uvođenja izvanrednih mjera javne potpore. Stope kapitala banaka u tom su razdoblju ostale otporne i banke su mogle nastaviti s kreditiranjem kućanstava, malih poduzeća i trgovačkih društava. Zasad nemamo nikakvih jasnih dokaza o pogoršanju kvalitete imovine.

Iako su makroekonomske projekcije za europodručje uglavnom pozitivne, još uvijek se suočavamo s neizvjesnošću glede daljnjeg tijeka pandemije. Osobito su u nekim sektorima koji su osjetljiviji na pandemiju zapaženi znakovi latentnog kreditnog rizika. Osim toga, poremećaji u opskrbnim lancima nepovoljno utječu na trgovinu i općenito na gospodarsku aktivnost. Povećava se i zaduživanje u financijskom sustavu te moramo i dalje biti oprezni, s obzirom na izloženost nekih naših banaka tom zaduživanju. Usklađivanja kamatnih stopa i kreditnih raspona na putu prema oporavku mogla bi kao posljedicu imati povećanje kreditnog rizika u mnogim bankama te naštetiti vjerovnicima koji su osobito izloženi visokozaduženim nebankovnim financijskim institucijama. Tome je potrebno posvetiti posebnu pozornost.

Međutim, općenito mogu reći da su se europske banke pokazale otpornima u okolnostima vrlo teške krize i da su u puno boljem položaju od onoga u kojemu su se nalazile poslije krize 2008. godine.

Koji su, prema Vašem mišljenju, glavni izazovi s kojima će se europske banke suočiti u budućnosti? Jesu li one uglavnom premostile krizu uzrokovanu koronavirusom?

Srećom, makroekonomski izgledi poboljšali su se u 2021. i više ne očekujemo porast neprihodonosnih kredita kojega smo se pribojavali na početku pandemije. Međutim, banke bi i dalje trebale biti oprezne. Uzmu li se u obzir pozitivna kretanja u 2021., banke su znatno smanjile svoje rezervacije u usporedbi s njihovim razinama u 2020. kada su one dosegnule vrhunac. No procjena razine rizika i dalje je izazovna te izgledi i dalje upućuju na znakove latentnog kreditnog rizika. Udio prihodonosnih kredita uz prepoznat porast kreditnog rizika nije se smanjio u 2021. Tijekom godine i dalje su se znatno povećavali prihodonosni krediti uz prepoznat porast kreditnog rizika u sektoru djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao i u sektoru zračnog prijevoza i sektoru povezanom s putovanjima. Stoga ćemo i dalje poticati banke da proaktivno pristupaju rješavanju kreditnih rizika i da pozorno prate svoje kreditne portfelje u svrhu otkrivanja mogućih značajnih pogoršanja kvalitete imovine.

Nadalje, neke su banke povećale svoju izloženost prema visokozaduženim drugim ugovornim stranama‑poduzećima, uz prekoračenje naših prethodno priopćenih nadzornih očekivanja, a neke su neizravno izložene zaduživanju putem fondova za ograničavanje rizika i drugih nebankovnih financijskih institucija. Te su banke osobito izložene iznenadnim usklađenjima kamatnih stopa i raspona, koja bi se mogla ostvariti u slučaju problematičnog izlaska iz okružja niskih kamatnih stopa. U tom slučaju moglo bi doći do znatnih korekcija cijena imovine i raspona te skupog razduživanja kao i pojave neočekivanih kanala izravne i neizravne zaraze.

Osim toga, puno europskih banaka još uvijek se suočava s niskom profitabilnošću i opterećenim strukturama troškova: dinamika omjera troškova i prihoda na agregatnoj razini od 2015. godine upućuje na trajni problem neučinkovitosti u europskom bankarskom sektoru.

S pozitivne strane, nekoliko banaka nedavno je uvelo sveobuhvatne programe za optimizaciju troškova utemeljene na tehnologiji, iako će trebati vremena da se ta nastojanja odraze na poboljšanu profitabilnost i pokazatelje troškovne učinkovitosti. Potičemo banke da usmjere svoje poslovne modele na dugoročno stvaranje vrijednosti s obzirom na to da je sposobnost stvaranja pouzdanog i postojanog prihoda prva linija obrane u izazovnom poslovnom okružju. Održivost poslovnih modela banaka i dalje je jedan od naših nadzornih prioriteta. U 2021. pokrenuli smo niz nadzora u području poslovnih modela i profitabilnosti, a s njima ćemo nastaviti i u 2022.

Kada je riječ o digitalizaciji u bankarskom i nebankarskom sektoru, kako se banke nose s povećanom konkurencijom koju ona donosi s jedne strane i povećanjem potražnje klijenata za digitalnim proizvodima s druge strane?

Digitalna transformacija ubrzala se tijekom pandemije i zauvijek će promijeniti tržišno natjecanje. U bankarskom sektoru također će biti i dobitnika i gubitnika. Djelotvorno strateško upravljanje, količina i kvaliteta ulaganja u području IT‑a i odlučno poduzimanje aktivnosti s ciljem poboljšanja troškovne učinkovitosti ključni su za postizanje uspjeha. Naime, banke koje su bile uspješne u svojoj digitalnoj transformaciji ulažu u modernizaciju IT infrastruktura i optimizaciju procesa te su pojednostavnile i digitalizirale niz internih procedura.

Istodobno je upotrebom novih tehnologija došlo do pojave novih izazova, ne samo za banke, već i za nadzorna i regulatorna tijela. Banke su sve više izložene IT riziku i riziku za kibersigurnost. Da bi ESB imao jasnu predodžbu o tim rizicima, naša nadzorna tijela i u tom području moraju biti u potpunosti obučena za rad. Nadzor banaka također bi trebao prigrliti digitalnu transformaciju: u 2021. nastavili smo s uvođenjem niza alata nadzorne tehnologije s ciljem povećanja djelotvornosti i učinkovitosti rada nadzornih tijela u cijeloj bankovnoj uniji.

U 2021. naglašena je važnost klimatskih i okolišnih rizika. Mislite li da su europske banke spremne suočiti se s očekivanim povećanjem tih rizika?

ESB je u 2021. postigao zamjetan napredak u poticanju banaka da usvoje proaktivniji pristup u upravljanju klimatskim rizicima. Od banaka smo zatražili da provedu samoprocjene svoje spremnosti na rješavanje tih rizika i proveli smo usporednu analizu njihovih odgovora. U sklopu kontinuiranog nadzora s njima smo raspravili o našim nalazima i objavili izvješće u kojemu se opisuju neke najbolje prakse koje smo utvrdili tijekom tog nadzora. Nažalost, prema procjenama banaka, 90 % njihovih praksa bilo je samo djelomično usklađeno s našim nadzornim očekivanjima ili nije uopće bilo usklađeno s njima.

No banke su počele uključivati klimatske i okolišne rizike u svoje postojeće strukture, a otprilike polovina njih radi na odgovarajućoj prilagodbi svojih mehanizama upravljanja. U 2022. nastavit ćemo s radom na klimatskim i okolišnim rizicima provedbom posebne tematske provjere u sklopu SREP‑a kao i nadzornog testiranja otpornosti na stres zbog klimatskih promjena. Iz toga ćemo puno naučiti i mi kao nadzorno tijelo i banke i time ćemo se pripremiti za više strukturirano uključivanje klimatskih i okolišnih rizika u našu metodologiju SREP‑a.

Spomenuli ste da ESB radi na povećanju transparentnosti. Koliko ste u tom području napredovali u 2021.?

Nadzor banaka ESB‑a uvijek je predan tom cilju, a u 2021. na brojne smo načine povećali transparentnost nadzornih metoda i ishoda.

Kada je riječ o testiranjima otpornosti na stres u 2021., poduzeli smo dva velika koraka u povećanju transparentnosti. Prvi put objavili smo pojedinačne rezultate testiranja otpornosti na stres na visokoj razini za banke koje nisu bile uključene u uzorak za EBA‑ino testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a kao i ishode u odnosu na upute u sklopu drugog stupa za banke po razredima. Nadamo se da će dodatne pojedinosti o novoj metodologiji za upute u sklopu drugog stupa omogućiti bolje razumijevanje načina na koji se rezultati testiranja otpornosti na stres upotrebljavaju u sklopu SREP‑a.

Osim toga, objavili smo podrobnije informacije o tome kako utvrđujemo svoje nadzorne prioritete za sljedeće tri godine. Jasno smo prikazali kartu rizika u budućnosti i povezali svaku utvrđenu ranjivost s konkretnim nadzornim prioritetom. Na tome će se također temeljiti način na koji nadzor banaka ESB‑a u cjelini raspoređuje svoje resurse za to razdoblje.

Nadalje, nastojali smo povećati transparentnost rada u području klimatskih i okolišnih rizika objavom rezultata usporedne analize spremnosti banaka, kao što sam spomenuo, ali i razmjenom dobre prakse u sektoru. To je osobito važno u slučaju nove kategorije rizika u odnosu na koju je potrebno u kratkom roku ostvariti znatan napredak.

Također smo revidirali Vodič o procjenama sposobnosti i primjerenosti. Osim uvođenja koncepta pojedinačne odgovornosti, usredotočili smo se na stručno znanje članova upravljačkog tijela u području klimatskih i okolišnih rizika te naglasili važnost raznolikosti, među ostalim rodne raznolikosti, u sastavu odbora banaka.

Naposljetku, reorganizirali smo mrežne stranice ESB‑a o nadzoru banaka da bismo javnosti i bankama omogućili jednostavnije i intuitivnije kretanje po stranicama, uz pojednostavnjeni portal za banke i jednostavniju platformu za prijavu povreda.

Općenito sam vrlo zadovoljan glede napretka ostvarenog u 2021., osobito s obzirom na to da smo se suočavali s jedinstvenom krizom, a istodobno većinu vremena radili na daljinu.

1. Nadzor banaka u 2021.

1.1. Nadzirane banke u 2021.: uspješnost i glavni rizici

1.1.1. Ukupna otpornost bankarskog sektora

Na početku krize uzrokovane koronavirusom značajne institucije imale su snažne kapitalne pozicije koje su zadržale u 2021.

Značajne institucije pod europskim nadzorom banaka na početku krize uzrokovane koronavirusom imale su snažne kapitalne pozicije. Nakon blagog smanjenja u prvom tromjesečju 2020. stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) na agregatnoj razini iznosila je 15,6 % u četvrtom tromjesečju 2020. i stabilizirala se na toj razini u 2021. (Grafikon 1.). Otpornost banaka tijekom krize može se pripisati nizu činitelja, ponajviše mjerama javne potpore uvedenima u svrhu zaštite solventnosti klijenata i olakšavanja pristupa kreditima, izrazito akomodativnoj monetarnoj politici te pravodobnim nadzornim i regulatornim mjerama poduzetima kao odgovor na krizu. Osim toga, u ožujku 2020. nadzor banaka ESB‑a preporučio je bankama da ne isplaćuju dividende i ne otkupljuju dionice, a u prosincu 2020. izdao je preporuku bankama da ograniče takve raspodjele. Time je bankama omogućeno da ojačaju svoju kapitalnu osnovu u okolnostima relativne neizvjesnosti glede opsega potencijalnih gubitaka po kreditima. U skladu s makroekonomskim prognozama koje su upućivale na gospodarski oporavak i umanjenu neizvjesnost, ESB je u lipnju 2021. odlučio da nakon rujna 2021. neće produljiti svoju preporuku. Umjesto toga, nadzorna tijela vratila su se na pretpandemijsku praksu procjene kapitalnih planova i planova raspodjele svake banke u sklopu redovitoga nadzornog dijaloga. Od banaka se očekuje da i dalje postupaju s razboritošću kada odlučuju o dividendama i otkupu dionica te da pažljivo razmotre svoje srednjoročne kapitalne projekcije i održivost svojih poslovnih modela.

Grafikon 1.

Stope kapitala značajnih institucija (prijelazna definicija)

(lijevo: mlrd. EUR, desno: postotci)

Izvor: ESB
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak).

Omjer financijske poluge na agregatnoj razini slično se kretao tijekom pandemije te se u trećem tromjesečju 2021. stabilizirao na 5,9 %, povećavši se s 5,3 % u drugom tromjesečju 2020. Banke su se primjereno pripremile za primjenu zahtjeva za omjer financijske poluge u lipnju 2021. Osim toga, u 2022. primjenjivat će se novorazvijena metodologija za procjenu rizika prekomjerne financijske poluge, kojom se nastoji utvrditi potencijalna financijska poluga koja proizlazi iz raširene upotrebe izvedenica, transakcija financiranja vrijednosnih papira, izvanbilančnih stavki ili regulatorne arbitraže, kako bi se utvrdile banke u odnosu na koje bi mogle biti potrebne kvalitativne mjere ili zahtjevi u sklopu drugog stupa za omjer financijske poluge. Time će se dodatno ograničiti povećanje prekomjerne financijske poluge i pridonijeti otpornosti bankovnog sustava europodručja. Međutim, još uvijek su prisutni rizici za adekvatnost kapitala i banke ne bi trebale podcijeniti rizik da bi dodatni gubitci još uvijek mogli utjecati na njihova kapitalna kretanja kada isteknu mjere potpore.

Grafikon 2.

Omjer financijske poluge značajnih institucija

(postotci)

Izvor: ESB
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak).

Izvanrednim mjerama potpore povezanima s bolešću COVID‑19 pridonijelo se sprječavanju naglog porasta neprihodonosnih kredita, ali potpuni bi se učinak pandemije mogao ostvariti tek u srednjoročnom razdoblju.

ESB je nastavio poticati otpornost banaka preispitujući njihovu ukupnu mogućnost oporavka, odnosno u kojoj se mjeri banke mogu oporaviti od velikog stresa primjenom mogućnosti oporavka utvrđenih u njihovim planovima oporavka.[1]

Banke su tijekom krize pružale potporu kreditiranju klijenata, a dosad nije došlo do znatnog utjecaja na kvalitetu imovine. Na općepozitivno kretanje kvalitete imovine (Grafikon 3.) utjecalo je nekoliko činitelja, uključujući daljnje smanjenje naslijeđenih neprihodonosnih kredita u bankama s visokom razinom neprihodonosnih kredita i povećanje kreditiranja potpomognutog kreditima s državnim jamstvom i drugim mjerama potpore za dužnike. U vezi s tim, nizom izvanrednih mjera potpore povezanih s bolešću COVID‑19 koje su uvedene radi ublažavanja uvjeta financiranja i potpore kućanstvima, malim poduzećima i trgovačkim društvima u 2020. i 2021. pridonijelo se sprječavanju naglog povećanja stečajeva i neprihodonosnih kredita. Međutim, nadzor banaka ESB‑a i dalje je zabrinut zbog kvalitete imovine banaka u srednjoročnom razdoblju jer bi se potpuni učinak pandemije mogao ostvariti tek nakon ukidanja većine hitnih mjera javne potpore. U odnosu na razdoblje prije pandemije i dalje je veći broj kredita koji su svrstani u kategoriju prihodonosnih kredita uz prepoznat porast kreditnog rizika (u fazi 2), a čini se da krediti poduprti mjerama potpore zbog bolesti COVD‑19 imaju nešto veći profil rizika. Osim toga, znatan porast razina duga u različitim segmentima gospodarstva mogao bi za posljedicu imati povećani rizik solventnosti, osobito u gospodarskim sektorima ili državama koje su teže pogođene pandemijom. U vezi s tim, ESB je u sklopu svojih nadzornih aktivnosti u vezi s kreditnim rizikom u 2021. naglasio potrebu za snažnim usmjeravanjem na pouzdane prakse upravljanja kreditnim rizikom.[2]

Grafikon 3.

Kretanje neprihodonosnih kredita značajnih institucija (ukupni krediti)

(lijevo: mlrd. EUR, desno: postotci)

Izvor: ESB
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak).

Unatoč izazovima povezanima s neprekinutim poslovanjem, učinak pandemije na operativni rizik zasad je ograničen.

Unatoč iznimnim operativnim izazovima i izazovima u odnosu na neprekinuto poslovanje s kojima se banke suočavaju od izbijanja pandemije, iznos gubitaka zbog operativnog rizika povezanih s pandemijom koji su zabilježeni 2021. bio je znatno manji nego u 2020. To je u skladu s očekivanjem da bi gubitci zbog operativnog rizika povezani s bolešću COVID‑19 mogli uglavnom nastati u ranim fazama pandemije s obzirom na to da se ti gubitci sastoje od mnogo elemenata jednokratne prirode.[3]

Nakon početnog aktiviranja planova kontinuiteta poslovanja kao odgovor na pandemiju modeli rada na daljinu stabilizirali su se od ljeta 2020., pri čemu je 2021. između 40 % i 50 % radne snage značajnih institucija radilo od kuće (Grafikon 4.).

U prvoj polovini 2021. broj važnih kiberincidenata prijavljenih ESB‑u blago je porastao za 9,8 %, iako su njihov učinak na dostupnost IT sustava i iznos gubitaka koje su ti napadi prouzročili bili vrlo ograničeni.[4]

Grafikon 4.

Rad na daljinu u značajnim institucijama

(postotak radne snage koja radi na daljinu)

Izvor: ESB
Napomena: Podatci uključuju dosljedan uzorak značajnih institucija koje su prijavile sve točke podataka u promatranom razdoblju.

Ipak, operativni rizik i IT rizik i dalje su izraženi zbog kontinuiranih izazova s kojima se suočavaju banke i njihovi pružatelji usluga na globalnoj razini. Zbog pandemije došlo je do porasta prijetnja kibersigurnosti i izazova u upravljanju promjenama te pojačane ovisnosti o IT infrastrukturama i pružateljima IT usluga. Ključno je da banke ispravno upravljaju povezanim rizicima kako bi osigurale nesmetano pružanje financijskih usluga.

Unatoč određenim poboljšanjima i dalje su prisutne neke strukturne slabosti povezane s upravljačkim tijelima banaka i funkcijama unutarnje kontrole.

Istodobno, ESB i dalje ističe da bi nadzirane banke trebale poboljšati svoje okvire upravljanja. Kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je važnost pouzdanih pravila upravljanja, funkcija unutarnje kontrole i sposobnosti agregiranja podataka. Iako su uočena određena poboljšanja, i dalje su prisutne neke strukturne slabosti.

Banke su ostvarile određen napredak u sastavu svojih upravljačkih tijela, primjerice postupnim jačanjem vještina članova odbora i imenovanjem formalnije neovisnih članova odbora. Međutim, još uvijek su prisutne neke slabosti, a to su: (1) niska razina uključenosti upravljačkog tijela u njegovoj nadzornoj funkciji i njegova ograničena sposobnost preispitivanja strateških odluka u područjima koja su najviše pogođena krizom uzrokovanom koronavirusom, (2) nedostatno stručno znanje neizvršnih direktora u nekim bankama u području bankarstva i upravljanja rizicima, (3) nedostatak politike raznolikosti i nedovoljno promicanje raznolikosti u nekim bankama, čime se ograničava kolektivna prikladnost odbora te (4) mali udio neovisnih članova odbora u nekim bankama, čime se dodatno ograničava sposobnost upravljačkog tijela u njegovoj nadzornoj funkciji da se konstruktivno suoči s izvršnim direktorima.

Kriza uzrokovana koronavirusom također je pogoršala postojeće slabosti u nekoliko područja upravljanja i upravljanja rizicima. Prvo, još uvijek postoje nedostatci u agregiranju podataka i izvješćivanju zbog rascjepkanih i neusklađenih IT okružja, ne postoji automatizacija, raširena je upotreba ručnih kontrola te su prisutne manjkavosti u upravljanju podatcima (npr. nedostatna neovisna provjera kvalitete podataka). Time se ometaju procesi odlučivanja u bankama. Drugo, neke banke još uvijek moraju dodatno poboljšati svoje funkcije unutarnje kontrole, osobito kako bi se pristupilo rješavanju problema malog broja zaposlenika, nedostatnog statusa funkcije i manjkavosti u postupcima (kao što su programi praćenja usklađenosti i utvrđivanje sklonosti banke preuzimanju rizika).

Monetarnim i bonitetnim politikama snažno se pridonijelo povećanju raspoložive likvidnosti i financiranja značajnih institucija tijekom 2021.

Likvidnost i uvjeti financiranja za značajne institucije nastavili su se poboljšavati, uvelike poduprti mjerama monetarne politike. Bankama je do kraja 2021. bilo dopušteno poslovati ispod opće minimalne razine koeficijenta likvidnosne pokrivenosti od 100 %.[5] Neovisno o tome, nastavilo se uzlazno kretanje likvidnosnih pozicija te je u trećem tromjesečju 2021. koeficijent likvidnosne pokrivenosti iznosio 173,8 %, što je najveća zabilježena razina od početka europskog nadzora banaka (Grafikon 5.). To se u prvom redu može pripisati velikom upotrijebljenom iznosu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja od strane banaka jer se time bankama omogućilo pribavljanje financiranja i stvaranje gotovinskih pričuva bez opterećivanja njihove visokokvalitetne likvidne imovine. Ukupni upotrijebljeni iznos ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja u rujnu 2021. iznosio je 2,2 bil. EUR, što je približno polovina trenutačnog viška likvidnosti u Eurosustavu.

Grafikon 5.

Kretanje zaštitnog sloja likvidnosti, neto likvidnosnih odljeva i koeficijenata likvidnosne pokrivenosti

(lijevo: mlrd. EUR, desno: postotci)

Izvor: ESB
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak).

Kao i koeficijent likvidnosne pokrivenosti, omjer neto stabilnih izvora financiranja također se kontinuirano povećavao od druge polovine 2020. i dosegnuo svoju najvišu razinu od 129,3 % u rujnu 2021. (Grafikon 6.). Zahtjev za kontinuirano održavanje omjera neto stabilnih izvora financiranja na 100 % počeo se primjenjivati kao obvezujući minimalni zahtjev 28. lipnja 2021. Iako su banke općenito obvezne održavati propisani omjer neto stabilnih izvora financiranja i na konsolidiranoj i na pojedinačnoj razini, ESB je 2021. nekim bankama odobrio izuzeća od usklađenosti na pojedinačnoj razini u slučajevima u kojima su bili ispunjeni uvjeti utvrđeni u uredbi, a osobito u slučajevima pouzdanog upravljanja likvidnosnim rizikom.

Grafikon 6.

Kretanje raspoloživih stabilnih izvora financiranja, zahtijevani stabilni izvori financiranja i omjer neto stabilnih izvora financiranja

(lijevo: mlrd. EUR, desno: postotci)

Izvor: ESB
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak).

Opći tržišni uvjeti za banke europodručja nastavili su se ublažavati od druge polovine 2020. nakon izvanredne intervencije vlada i središnjih banaka, što je kao posljedicu imalo manju kolebljivost, uže kreditne raspone i povoljne uvjete na tržištu vlasničkih vrijednosnih papira. Zbog toga je došlo do smanjenja širih pokazatelja tržišnog rizika, kao što su vrijednosti adherentne riziku i imovina ponderirana rizikom. U takvim okolnostima potencijalni tržišni rizici, uglavnom povezani s kreditnim rizikom druge ugovorne strane i šokovima za kamatne stope i kreditne raspone, utvrđeni su kao nadzorni prioriteti u razdoblju od 2022. do 2024.

1.1.2. Općenita uspješnost banaka pod europskim nadzorom banaka

Oporavak profitabilnosti banaka u 2021. uglavnom je bio potaknut manjim umanjenjima vrijednosti u svjetlu oporavka gospodarstva od pandemije.

Profitabilnost značajnih institucija pod europskim nadzorom banaka oporavila se 2021. nakon što je 2020. na vrhuncu pandemije zabilježen pad te profitabilnosti. Godišnji povrat na kapital banaka na agregatnoj razini porastao je na 7,2 % (Grafikon 7.), što je najviša razina zabilježena u nekoliko godina, iako još uvijek niža od prosječnog troška kapitala banaka. To je povećanje uglavnom potaknuto cikličkim smanjenjem tokova umanjenja vrijednosti, koji su bili više nego upola manji u usporedbi s prethodnom godinom. Banke su u 2020. morale evidentirati znatan iznos rezervacija iz opreza zbog dosad nezabilježene neizvjesnosti u vezi s učinkom pandemije. Ta je praksa obustavljena 2021. ili je u nekim slučajevima čak preokrenuta zahvaljujući jačanju gospodarske aktivnosti zabilježenom tijekom godine.

Grafikon 7.

Povrat na kapital značajnih institucija na agregatnoj razini, raščlanjen prema izvoru prihoda/rashoda

(postotak kapitala)

Izvor: statistički podatci ESB‑a o nadzoru
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak).

Gospodarski oporavak također je povoljno djelovao na prihode prije umanjenja vrijednosti, rezervacija i poreza, koji su dosegnuli razine prije pandemije. Tome je najviše pridonio rast prihoda banaka od aktivnosti trgovanja i ulaganja te rast njihovih neto prihoda od naknada i provizija, pri čemu su ključne bile naknade povezane s upravljanjem imovinom. Nasuprot tomu, neto kamatni prihodi ostali su prigušeni i ispod razina zabilježenih prije pandemije zbog postojanog pritiska na kreditne marže banaka. Banke su općenito uspjele povećati svoje neto prihode iz poslovanja za 15 % (Grafikon 8.). To povećanje prihoda bilo je ključno za poboljšanje troškovne učinkovitosti banaka, pri čemu se omjer troškova i prihoda u 2021. smanjio za više od 2 postotna boda i iznosio 63,5 %.

Grafikon 8.

Omjer troškova i prihoda značajnih institucija s indeksiranim sastavnicama

(postotci)

Izvor: statistički podatci ESB‑a o nadzoru
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak).

Prihodi od trgovanja pozitivno su utjecali na profitabilnost banaka pod europskim nadzorom banaka i dosegnuli vrhunac u prvoj polovini 2021., osobito u slučaju globalnih sistemski važnih banaka (Grafikon 9.). Banke su također uspjele znatno povećati svoje neto prihode od naknada i provizija, pri čemu su visoke cijene imovine pogodovale naknadama povezanima s upravljanjem imovinom.

Grafikon 9.

Tokovi prihoda od trgovanja i ulaganja[6] po odabranim poslovnim modelima

(tromjesečni tokovi, mlrd. EUR)

Izvor: ESB
Napomene: Uzorak za „prosjek SSM‑a” obuhvaća sve značajne institucije na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (promjenjivi uzorak); grafikoni za „globalne sistemski važne banke”, „univerzalne i investicijske banke” i „ostalo” prikazuju poduzorak s odnosnim poslovnim modelima.

Na troškovnoj strani, administrativni troškovi i amortizacija porasli su za 3,3 %, ponajprije zbog povećanih troškova za zaposlenike i troškova povezanih s informacijskom tehnologijom. Međutim, banke su zadržale svoje šire strateške ciljeve smanjenja troškova te ulaganja u inicijative u području IT‑a i digitalne inicijative. Takve strategije zahtijevaju znatne troškove koje je potrebno unaprijed podmiriti, iako banke očekuju da će imati koristi od te transformacije u srednjoročnom razdoblju. Osim toga, s obzirom na to da se klijenti sve više koriste digitalnim kanalima zbog pandemije, banke bi mogle dodatno smanjiti višak kapaciteta i postići učinkovitije strukture troška, čime bi još više poboljšale svoju troškovnu učinkovitost.

Spajanja i pripajanja banaka, koja se općenito smatraju najodvažnijom i najtransformativnijom vrstom konsolidacije, djeluju kao katalizator kako bi se poboljšala učinkovitost u tom sektoru i kako bi se u njemu ponovno ostvarile održivije razine profitabilnosti.[7] Spajanja i pripajanja intenzivirala su se u posljednje dvije godine. Banke su osobito aktivnije sudjelovale u ciljanim konsolidacijama na razini poslovne linije. U području upravljanja imovinom, poslovanja s vrijednosnim papirima, skrbničkih usluga i tehnologija plaćanja neke su institucije širile ili diversificirale svoje poslovanje, a druge su racionalizirale svoje poslovanje s ciljem preusmjeravanja sredstava.

Grafikon 10.

Ukupna imovina ciljnih banaka te broj spajanja i pripajanja u europodručju

Izvor: izračun ESB‑a na temelju Dealogica i Orbis BankFocusa
Napomene: Uzorak obuhvaća transakcije spajanja i pripajanja u odnosu na značajne i manje značajne institucije u europodručju, isključujući neke privatne transakcije i transakcije među malim bankama koje nisu prijavljene u Dealogicu. Iz uzorka su izuzete transakcije povezane sa sanacijom banaka ili problematičnim spajanjima. Transakcije se iskazuju na osnovi godine u kojoj su najavljene.

Potpuno provedena spajanja i pripajanja banaka još uvijek se uglavnom odvijaju na nacionalnoj razini, iako neke ciljanije transakcije imaju prekograničnu dimenziju i time pridonose financijskoj integraciji unutar EU‑a. Još jedan način na koji banke mogu pridonijeti prekograničnoj integraciji jest preispitivanjem svojih prekograničnih organizacijskih struktura. Osobito bi jače oslanjanje na podružnice i na slobodno pružanje usluga umjesto oslanjanja na društva kćeri moglo biti obećavajući pristup razvoju prekograničnog poslovanja unutar bankovne unije i jedinstvenog tržišta.

Ulaganje napora u povećanje profitabilnosti na održiv način također bi moglo potaknuti daljnje inicijative konsolidacije, koje bi mogle dovesti do veće diversifikacije izvora prihoda i veće učinkovitosti ako su popraćene jasnim operativnim usmjeravanjem i dobrom poslovnom strategijom. Međutim, na bankama je da osmisle te strateške aktivnosti i upravljaju njima, a njihovi bi odbori morali osigurati da se primjenjuju pouzdani postupci upravljanja kojima se može na odgovarajući način prepoznati i smanjiti sve značajne rizike za provedbu tih aktivnosti konsolidacije te upravljati njima. Kako bi se bankama olakšalo planiranje u tom pogledu, u siječnju 2021. ESB je objavio vodič o nadzornom pristupu spajanjima i pripajanjima[8] s ciljem transparentnog prikaza načina na koji ESB procjenjuje transakcije spajanja kako bi banke znale što očekivati od svojeg nadzornog tijela.

U 2021. povećala se i profitabilnost manje značajnih institucija, uglavnom zbog manjih umanjenja vrijednosti.

Slično kao u slučaju značajnih institucija, profitabilnost manje značajnih institucija pod europskim nadzorom banaka također je pokazala naznake oporavka u 2021. Na kraju rujna 2021. prosječni povrat na kapital iznosio je 3,3 %, što je povećanje u odnosu na 1,7 % na kraju 2020. To je povećanje uglavnom potaknuto manjim umanjenjima vrijednosti u usporedbi s 2020. kada su manje značajne institucije morale evidentirati znatan iznos rezervacija kako bi spriječile naglo pogoršanje svojih kreditnih portfelja. Slično značajnim institucijama, u 2021. neke manje značajne institucije oslobodile su neke od svojih prethodno evidentiranih rezervacija, čime se pridonijelo vraćanju njihove profitabilnosti na razine zabilježene prije pandemije.

Manje značajne institucije mogle su nadoknaditi pritisak na svoje kreditne marže povećanjem aktivnosti koje se zasnivaju na naknadama i provizijama. Ukupno su se neto prihodi iz poslovanja manje značajnih institucija povećali za 9,7 % u odnosu na prethodnu godinu. To povećanje izvora prihoda manje značajnih institucija pridonijelo je poboljšanju njihova prosječnog omjera troškova i prihoda, koji se smanjio sa 70,3 % na kraju 2020. na 66,7 % na kraju rujna 2021. Na troškovnoj strani, manje značajne institucije nisu mogle učinkovito smanjiti svoje administrativne troškove.

Okvir 1.
Testiranje otpornosti na stres u 2021.

Kao i prethodnih godina ESB je bio uključen u pripremu i provedbu testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2021. koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA). U sklopu pripremnih radnja ESB je sudjelovao u osmišljavanju metodologije testiranja otpornosti na stres te osnovnog i nepovoljnog scenarija. Nepovoljni scenarij testiranja otpornosti na stres pripremljen je zajednički s Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) i EBA‑om te u bliskoj suradnji s nacionalnim središnjim bankama i nacionalnim nadležnim tijelima. ESB je izradio i službene referentne vrijednosti kreditnog rizika za potrebe testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a. Te referentne vrijednosti bankama daju uvid u projekciju ponašanja parametara kreditnog rizika (npr. vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza, prijelazne stope i gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza), pri čemu se od banaka očekuje da ih primjenjuju na portfelje za koje nemaju primjerene modele kreditnog rizika.

Nakon pokretanja testiranja otpornosti na stres 29. siječnja 2021. nadzor banaka ESB‑a proveo je postupak osiguranja kvalitete za banke koje izravno nadzire kako bi osigurao da banke ispravno primjenjuju EBA‑inu metodologiju. Od 50 banaka obuhvaćenih testiranjem otpornosti na stres na razini EU‑a nadzor banaka ESB‑a izravno nadzire 38 banaka na koje se odnosi oko 70 % imovine bankarskog sektora europodručja. EBA je 30. srpnja 2021. objavila pojedinačne rezultate za svih 50 banaka sudionica, zajedno s iscrpnim podatcima o bilancama i izloženostima na kraju 2020.

Osim testiranja na razini EU‑a ESB je proveo vlastito testiranje otpornosti na stres za 51 banku srednje veličine pod njegovim izravnim nadzorom, koje nisu bile obuhvaćene EBA‑inim testiranjem. ESB je prvi put objavio i pojedinačne rezultate na visokoj razini za te banke.

Predmetnih 38 banaka u europodručju obuhvaćenih testiranjem otpornosti na stres na razini EU‑a i 51 banka srednje veličine u europodručju koje nadzire ESB zajedno čine nešto više od 75 % ukupne imovine banaka u europodručju.

Scenariji

U nepovoljnom scenariju u sklopu testiranja otpornosti na stres u 2021. pretpostavljao se dugotrajniji učinak šoka izazvanoga bolešću COVID‑19 u uvjetima u kojima se očekuje da će kamatne stope ostati niske u duljem razdoblju. U tom scenariju neizvjesnost u vezi s kretanjima povezanima s pandemijom dovodi do produljene kontrakcije gospodarske aktivnosti koju obilježavaju kontinuirani pad BDP‑a i snažan porast nezaposlenosti. Stečajevi poduzeća i racionalizacija poslovanja uzrokuju znatne prilagodbe vrednovanja imovine, kreditnih raspona i troškova zaduživanja. Naposljetku dolazi do znatnog pada cijena stambenih i osobito poslovnih nekretnina.

Rezultati[9]

Prema nepovoljnom scenariju prosječna konačna stopa redovnog osnovnog kapitala 89 banaka pod izravnim nadzorom ESB‑a iznosila je 9,9 %, što je za 5,2 postotna boda manje od početnih 15,1 %. U odnosu na 38 banaka koje je testirala EBA prosječna stopa redovnog osnovnog kapitala smanjila se za 5 postotnih bodova, s 14,7 % na 9,7 %. U odnosu na 51 banku srednje veličine koje je testirao samo ESB vidljivo je prosječno smanjenje kapitala od 6,8 postotnih bodova, s početnih 18,1 % na 11,3 %. Banke srednje veličine bile su izložene većem smanjenju kapitala u nepovoljnom scenariju jer su u trogodišnjem razdoblju bile više pogođene nižim neto kamatnim prihodima, nižim neto prihodima od naknada i provizija i nižim prihodima od trgovanja.

Općenito su banke bile u boljem položaju na početku testiranja u 2021. nego na početku prethodnog testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2018.[10] To je rezultat znatnih smanjenja operativnih troškova i znatnog smanjenja iznosa neprihodonosnih kredita u mnogim državama. Međutim, smanjenje kapitala na razini sustava bilo je veće u 2021. Razlog tomu jest činjenica da je nepovoljni scenarij u testiranju otpornosti na stres u 2021. bio ozbiljniji od scenarija koji se upotrebljavao u ispitivanju otpornosti na stres u 2018.

Kreditni rizik bio je prvi ključni pokretač smanjenja kapitala zato što je u nepovoljnom scenariju veliki makroekonomski šok prouzročio znatne gubitke po kreditima. Osim toga, unatoč cjelokupnoj otpornosti bankovnog sustava čak i u nepovoljnim uvjetima, stresni scenarij doveo je do znatnih tržišnih gubitaka, osobito za najveće banke u europodručju jer su te banke bile izloženije šokovima povezanima s vlasničkim kapitalom i kreditnim rasponom. Treći je glavni pokretač smanjenja kapitala bila ograničena sposobnost banaka da stvaraju prihod u nepovoljnim gospodarskim uvjetima s obzirom na to da su banke zabilježile znatan pad svojih neto kamatnih prihoda, prihoda od trgovanja i neto prihoda od naknada i provizija.

Integracija testiranja otpornosti na stres u redovite nadzorne aktivnosti

Kvalitativni rezultati testiranja otpornosti na stres (tj. točnost podataka i pravodobnost njihova dostavljanja od strane banaka) kao i njegovi kvantitativni rezultati (tj. smanjenje kapitala i otpornost banaka na nepovoljne tržišne uvjete) uzeti su u obzir u sklopu godišnjeg postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP). Kvantitativni učinak nepovoljnog scenarija bio je i ključni podatak koji je nadzornim tijelima poslužio za određivanje razine uputa u sklopu drugog stupa, primjenom novog pristupa razvrstavanja u razrede u dvama koracima. Pojedinosti o novoj metodologiji za utvrđivanje uputa u sklopu drugog stupa trebale bi omogućiti bolje razumijevanje načina na koji se rezultati testiranja otpornosti na stres upotrebljavaju u sklopu SREP‑a.

1.2. Nadzorni prioriteti i projekti u 2021.

1.2.1. Nadzorni prioriteti u 2021.

ESB‑ovi nadzorni prioriteti u 2021. bili su usmjereni na područja znatno pogođena pandemijom.

U 2021. nadzor banaka ESB‑a ponajprije je usmjerio svoje nadzorne napore na četiri prioritetna područja koja su znatno pogođena pandemijom bolesti COVID‑19: upravljanje kreditnim rizikom, kapitaliziranost, održivost poslovnih modela i upravljanje. Nadzorne aktivnosti i projekti provedeni tijekom godine bili su usmjereni na jačanje otpornosti i praksa nadziranih banaka, uz poseban naglasak na ranjivosti koje su se smatrale problematičnima u uvjetima pandemije.

Kreditni rizik

Jedna od jedinstvenih značajki krize uzrokovane koronavirusom jest činjenica da su se u uvjetima golemog pada gospodarske proizvodnje neprihodonosni krediti nastavili smanjivati, među ostalim zahvaljujući izvanrednim mjerama politike koje su poduzete kao potpora realnom gospodarstvu. No tim dosad nezabilježenim mjerama zamagljena je kreditna sposobnost dužnika i narušena je sposobnost banaka da upravljaju kreditnim rizikom. U tim okolnostima u 2021. nastavile su se aktivnosti koje je nadzor banaka ESB‑a provodio u 2020. radi procjene adekvatnosti okvira banaka za upravljanje kreditnim rizikom. Cilj je bio poboljšati operativnu spremnost banaka za pravodobno rješavanje problema dužnika u poteškoćama kao i njihovu sposobnost da na odgovarajući način utvrde, procijene i ublaže moguće pogoršanje kvalitete imovine dužnika, osobito u sektorima koji su posebno ranjivi zbog učinka pandemije. U svrhu postizanja tog cilja inicijative poduzete u 2021. uključuju dubinske analize izloženosti banaka u sektoru djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, posebne aktivnosti na licu mjesta i daljnje aktivnosti koje zajednički nadzorni timovi poduzimaju s bankama za koje je utvrđeno da znatno odstupaju od nadzornih očekivanja.

Kapitaliziranost

Zbog zabrinutosti u vezi s povećanim kreditnim rizikom bilo je iznimno važno da nadzorna tijela u ranoj fazi procijene snagu kapitalnih pozicija značajnih institucija i utvrde ranjivosti specifične za pojedinačne banke kako bi se prema potrebi poduzele pravodobne korektivne mjere. Nadzor banaka ESB‑a preispitao je 2021. prakse banaka u području planiranja kapitala kako bi se procijenila njihova sposobnost izrade realnih kapitalnih projekcija kojima se uzimaju u obzir gospodarske neizvjesnosti koje proizlaze iz pandemije. Testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2021. omogućilo je iscrpnu procjenu kapitalnih pozicija banaka i pokazalo da bi bankarski sektor europodručja ostao otporan čak i u nepovoljnom scenariju.

ESB je u srpnju odlučio da nakon rujna 2021. neće produljiti svoju preporuku o ograničenju isplate dividenda za sve banke. Umjesto toga, kapitalni planovi i planovi raspodjele svake banke procjenjivat će se u sklopu redovitog nadzornog postupka. Od banaka se očekuje da i dalje postupaju s razboritošću kada odlučuju o dividendama i otkupu dionica te da pažljivo razmotre održivost svojih poslovnih modela i rizik nastanka dodatnih gubitaka koji utječu na njihova kapitalna kretanja nakon isteka mjera potpore. ESB trenutačno ne očekuje da će produljiti svoje bonitetne mjere potpore povezane s primjenom zaštitnih slojeva kapitala od strane banaka nakon kraja 2022.

Održivost poslovnih modela

Profitabilnost banaka i održivost njihovih poslovnih modela u 2021. i dalje su bile pod pritiskom gospodarskih uvjeta niskih kamatnih stopa, viška kapaciteta, niske troškovne učinkovitosti u europskom bankarskom sektoru te rastuće konkurencije nebankovnih financijskih institucija. Nadzor banaka ESB‑a nastavio je jačati svoje nadzorne alate s ciljem procjene poslovnih strategija banaka za suočavanje s tim izazovima, kao i njihove sposobnosti djelotvorne provedbe tih strategija, s posebnim naglaskom na strategije digitalizacije. U vezi s tim, zajednički nadzorni timovi vodili su strukturirani dijalog s upravljačkim tijelima banaka o nadzoru njihovih poslovnih strategija. Naposljetku, provedene su dubinske analize i nadzori na licu mjesta u pojedinačnim bankama kako bi se istražili pokretači profitabilnosti i slabosti u odnosu na profitabilnost.

Upravljanje

Dobre prakse upravljanja i pouzdane interne kontrole ključne su za smanjenje rizika s kojima se banke suočavaju u uobičajenim okolnostima, a još više u kriznim razdobljima. Nadzor banaka ESB‑a u 2021. proveo je nekoliko nadzornih aktivnosti u području upravljanja. Prvo, ispitao je postupke banaka u svrhu odgovora na krizu, što je uključivalo procjenu sposobnosti banaka da izrade djelotvorne planove oporavka i uvjerljivo dokažu svoju općenitu sposobnost oporavka. Drugo, poduzeo je daljnje aktivnosti u vezi s tematskom provjerom agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima te pokrenuo ciljane provjere određenih banaka, u svrhu poticanja pristupa rukovodstva banaka informacijama o rizicima i njihova preispitivanja točnosti tih informacija. Naposljetku, nastavilo se s bonitetnim aktivnostima u vezi s rizicima pranja novca i financiranja terorizma, koje su obuhvaćale posuvremenjivanje nadzornih metodologija za SREP i provjere na licu mjesta u svrhu razmatranja tih rizika.

1.2.2. Upravljanje kreditnim rizikom

Nadzor banaka ESB‑a procijenio je usklađenost banaka s nadzornim očekivanjima glede upravljanja kreditnim rizikom, a zajednički nadzorni timovi poduzeli su daljnje aktivnosti s bankama s ciljem rješavanja utvrđenih nedostataka.

U razdobljima neizvjesnosti, na primjer tijekom pandemije bolesti COVID‑19, upravljanje kreditnim rizikom, a osobito primjereno i pravodobno utvrđivanje, razvrstavanje i mjerenje kreditnog rizika, iznimno je važno kako bi se osiguralo da banke mogu ponuditi održiva i brza rješenja dužnicima u poteškoćama. ESB je 4. prosinca 2020. poslao dopis glavnim izvršnim direktorima svih značajnih institucija u kojemu je iznio svoja nadzorna očekivanja s tim u vezi. Nadzor banaka ESB‑a tijekom 2021. procjenjivao je prakse banaka u području upravljanja rizicima u odnosu na ta očekivanja i zaključio da 40 % značajnih institucija ima znatne nedostatke. Glavni nedostatci odnose se na sustave ranog upozorenja, klasifikaciju (uključujući restrukturiranja i procjene vjerojatnosti nepodmirenja obveza), prakse rezerviranja i, kod nekih banaka, prakse u vezi s vrednovanjem kolaterala i financijskim prognozama (Grafikon 11.). Utvrđeni problemi strukturne su naravi te su važni i u kontekstu krize uzrokovane koronavirusom i u kontekstu uobičajenog poslovanja. Nedostatci su utvrđeni i u bankama koje prethodnih godina nisu bile izložene znatnom povećanju kreditnog rizika te je potrebno pristupiti rješavanju tih nedostataka. Zajednički nadzorni timovi poduzeli su daljnje aktivnosti s bankama glede njihove provedbe korektivnih mjera.

Grafikon 11.

Nedostatci u upravljanju kreditnim rizikom značajnih institucija

(postotak značajnih institucija)

Izvor: ESB. Uzorak obuhvaća 108 značajnih institucija na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma.
Napomena: Na grafikonu se prikazuje stajalište zajedničkog nadzornog tima o značajnosti nedostataka u upravljanju kreditnim rizikom značajnih institucija u odnosu na nadzorna očekivanja utvrđena u dopisu od 4. prosinca 2020. poslanom glavnim izvršnim direktorima.

Okvir 2.
Analiza ranjivih sektora

Pandemija bolesti COVID‑19 povećala je ranjivosti poduzeća u određenim sektorima. Neposredan učinak šoka izazvanog pandemijom uvelike je ublažen brojnim programima uspostavljenima radi potpore manjim poduzećima, a veća su poduzeća imala pristup tržištima kapitala kako bi mogla podnijeti početne posljedice šoka. Međutim, nakon ukidanja izvanrednih mjera potpore neka poduzeća mogla bi se suočiti s financijskim poteškoćama zbog dospijeća duga akumuliranog tijekom krize uzrokovane koronavirusom. U nekim djelatnostima troškovi se povećavaju zbog trajnih problema u opskrbnim lancima, čime se opterećuje likvidnost i time dodatno povećava kreditni rizik. Izloženost značajnih institucija u svim poslovnim sektorima prikazana je na Grafikonu A.

Grafikon A

Izloženost značajnih institucija prema nefinancijskim poduzećima prema sektorima ekonomske djelatnosti

(kao postotak bruto knjigovodstvene vrijednosti ukupnih kredita i predujmova nefinancijskim poduzećima)

Izvor: izvješćivanje u sklopu FINREP‑a
Napomene: Sektori ekonomske djelatnosti prema prvoj razini klasifikacije NACE. Stavka „drugi sektori” obuhvaća sljedeća područja: Ostale uslužne djelatnosti, Informacije i komunikacije, Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, Rudarstvo i vađenje, Opskrba vodom, Umjetnost, zabava i rekreacija, Obrazovanje te Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje.

S obzirom na povećane ranjivosti u nekim sektorima, nadzor banaka ESB‑a pokrenuo je početkom 2021. ciljanu provjeru sektora djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, na temelju analize izloženosti uzorka značajnih institucija prema tom sektoru. Cilj te analize bio je razumjeti i procijeniti kako su banke upravljale kreditnim rizikom u jednom od sektora koji su najviše pogođeni pandemijom bolesti COVID‑19. Nadzor banaka ESB‑a utvrdio je nekoliko problematičnih područja u različitim fazama ciklusa kreditnog rizika, pri čemu su mala i srednja poduzeća kao dužnici bila iznimno zabrinjavajuća.

Nadzor banaka ESB‑a u rujnu 2021. nastavio je s aktivnostima u odnosu na ranjive sektore pokretanjem ciljane provjere sektora poslovnih nekretnina, uz poseban naglasak na tržište uredskih prostora te tržište prostora trgovina i usluga na malo. Ta se ciljana provjera nastavila i u 2022. Premda se izloženost razlikuje među državama članicama, najveća sektorska izloženost značajnih institucija u europodručju proizlazi iz poslovnih nekretnina[11] i čini oko 22 % ukupne izloženosti banaka prema nefinancijskim poduzećima.

1.2.3. IT rizik i rizik za kibersigurnost

IT rizik i rizik za kibersigurnost bili su glavni pokretač rizika u bankarskom sektoru i u 2021.

IT rizik i rizik za kibersigurnost bili su glavni pokretač rizika u bankarskom sektoru i u 2021. zbog trenda digitalizacije koji je ubrzan pandemijom. Zbog tog trenda banke su bile primorane uvesti sveobuhvatne aranžmane rada na daljinu te su povećale svoju izloženost kibernapadima, kao i svoje oslanjanje na vanjske pružatelje usluga. U prvoj polovini 2021. broj važnih kiberincidenata prijavljenih ESB‑u neznatno se povećao u odnosu na isto razdoblje 2020. (za 9,8 %), ali učinak incidenata ostao je relativno ograničen. Iako su neki od prijavljenih incidenata bili složeniji, mnogi incidenti još uvijek upućuju na nedostatke u osnovnim mjerama kibersigurnosti, što upućuje na to da banke još nisu uvele sveobuhvatne prakse u području kibersigurnosti.

U srpnju 2021. nadzor banaka ESB‑a objavio je svoje izvješće Annual report on the outcome of the 2020 SREP IT Risk Questionnaire u kojemu se iznose glavna opažanja ESB‑a o odgovorima značajnih institucija u upitniku. U izvješću se iznosi sljedeće: (1) značajne institucije sve se više oslanjaju na vanjske pružatelje usluga, uključujući usluge računalstva u oblaku, (2) ima prostora za poboljšanje načina na koji banke provode osnovne mjere za održavanje zdravlja i sigurnosti svojih sustava, (3) raste broj sustava na kraju životnog ciklusa i (4) upravljanje kvalitetom podataka i dalje je najslabije razvijeno područje kontrole rizika. Premda su mnoge banke počele provoditi opsežne programe kako bi poboljšale svoje sposobnosti upravljanja podatcima, ostvaren je neujednačen napredak. To se može pripisati poteškoćama u upravljanju složenim međuovisnostima programa sa strateškim i regulatornim IT i operativnim projektima kao i strukturnim promjenama koje ti programi zahtijevaju u IT okružju institucija. Pandemijski uvjeti također su usporili napredak u tom području.

S ciljem rješavanja IT rizika i rizika za kibersigurnost, nadzor banaka ESB‑a nastavio je jačati upotrebu nadzornih instrumenata kao što su godišnji SREP, postupak izvješćivanja o kiberincidentima u sklopu SSM‑a, nadzori na licu mjesta i druge ciljane horizontalne aktivnosti.

Nadzor banaka ESB‑a 2021. također je pridonio aktivnostima međunarodnih radnih skupina u ovom području, uključujući aktivnosti koje vode EBA, Bazelski odbor za nadzor banaka i Odbor za financijsku stabilnost.

1.2.4. Daljnje aktivnosti povezane s Brexitom

Prijelazno razdoblje, tijekom kojega se pravo Europske unije nastavilo primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini i prema Ujedinjenoj Kraljevini, završilo je 31. prosinca 2020., što je bio kraj priprema banaka za Brexit.

Nadzor banaka ESB‑a nastavit će pratiti usklađenost banaka s njegovim očekivanjima poslije Brexita i prema potrebi dodatno prilagoditi svoj stav prema primjerenosti struktura banaka i upravljanja u bankama.

S tim u vezi i u sklopu kontinuiranog nadzora, nadzor banaka ESB‑a pratio je provedbu ciljnih modela poslovanja u razdoblju poslije Brexita u značajnim institucijama na koje je utjecao izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a kako bi se osigurao njihov napredak prema prethodno dogovorenim rokovima. Postupke horizontalnog praćenja dopunjavale su daljnje aktivnosti za pojedinačne banke te su se poduzimale nadzorne radnje u slučaju otkrivenih nedostataka. Kako bi ispunile nadzorna očekivanja ESB‑a, banke su poduzele mjere u područjima unutarnjeg upravljanja, sklapanja novih poslova, modela knjiženja i financiranja, izmjena ugovora s klijentima iz EU‑a, dogovora unutar grupe te IT infrastrukture i izvješćivanja o IT‑u.

Kako bi osigurao da banke poslije Brexita budu operativno neovisne i da se ne oslanjaju pretjerano na subjekte grupe izvan EU‑a, ESB se usredotočio na sprječavanje fiktivnih obilježja u novoosnovanim društvima kćerima međunarodnih bankovnih grupa u EU‑u. S tim u vezi pokrenuo je pregled procesa/prakse, tj. usklađenu procjenu modela knjiženja značajnih institucija, kako bi se osiguralo da mehanizmi banaka u dovoljnoj mjeri odražavaju veličinu, prirodu i složenost njihova poslovanja i rizika. Osim toga, ESB je pokrenuo ciljanu provjeru upravljanja kreditnim rizikom i struktura financiranja tih banaka kako bi se osiguralo da one mogu neovisno upravljati svim značajnim rizicima koji bi mogli utjecati na njih na lokalnoj razini (tj. u EU‑u) te da mogu imati kontrolu nad svojim bilancama i izloženostima.

Nadzor banaka ESB‑a pratio je i regulatorna kretanja u razdoblju poslije Brexita kako bi mogao predvidjeti njihov mogući utjecaj na financijski sektor. Osobito je od banaka zatražio da posvete posebnu pozornost komunikacijama Europske komisije o rizicima koji proizlaze iz pretjeranog oslanjanja na središnje druge ugovorne strane u Ujedinjenoj Kraljevini u dugoročnom razdoblju.

Prema okviru za suradnju sklopljenom u 2019. nadzor banaka ESB‑a i nadzorna tijela Ujedinjene Kraljevine i dalje blisko surađuju u nadzoru banaka koje posluju u državama koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka i u Ujedinjenoj Kraljevini. Nadzor banaka ESB‑a održava blisku interakciju s nadležnim tijelima u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi s temama od zajedničkog interesa, na višoj i na operativnoj razini.

Nadzor banaka ESB‑a nastavit će pratiti regulatorna kretanja u razdoblju poslije Brexita i usklađenost banaka s njegovim očekivanjima poslije Brexita i prema potrebi dodatno prilagoditi svoj stav prema primjerenosti struktura banaka i upravljanja u bankama.

1.2.5. Financijska tehnologija i digitalizacija

Dok banke nastavljaju s digitalnom transformacijom, nadzor banaka ESB‑a aktivno oblikuje europske nadzorne i regulatorne okvire u području tehnologije i digitalizacije.

Tijekom 2021. nadzor banaka ESB‑a nastavio je raditi na temama povezanima s financijskom tehnologijom i digitalizacijom. U sklopu tog rada održana je radionica sa zajedničkim nadzornim timovima najvećih značajnih institucija o strateškim aspektima digitalne transformacije i aspektima digitalne transformacije u području upravljanja i upravljanja rizicima. Također je pokrenuo reviziju metodologije SREP‑a za poslovne modele kako bi se bolje uzeli u obzir aspekti digitalne transformacije u sljedećim nadzornim ciklusima. Nadalje, nadzor banaka ESB‑a nastavio je razvijati svoje alate za sustavno procjenjivanje okvira banaka za digitalnu transformaciju. U toj procjeni analiziraju se ključni pokazatelji uspješnosti i upotreba novih tehnologija u bankama, pri čemu je težište stavljeno na važnost tih aspekata za njihove poslovne modele.

Pandemija bolesti COVID‑19 pokazala je važnost digitalne transformacije i tehnologije u osiguravanju da banke ostanu operativno otporne u okolnostima rada na daljinu. S obzirom na ulogu koju tehnologija može imati u smanjenju troškova i ispunjavanju očekivanja klijenata banaka koji se sve više okreću digitalizaciji, ključno je da banke nastave uvoditi inovacije i provoditi digitalnu transformaciju kako bi i sada i u budućnosti ostale konkurentne.

Nadzor banaka ESB‑a također je poduzeo daljnje korake kako bi aktivno oblikovao aspekte digitalizacije u budućem europskom regulatornom okviru dajući svoj doprinos ESB‑ovim mišljenjima o nacrtima zakonodavnih prijedloga o tržištima kriptoimovine[12], pilot‑režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija[13] i digitalnoj operativnoj otpornosti[14]. Osim toga, dao je svoj doprinos mišljenju ESB‑a o pravnom okviru za umjetnu inteligenciju. Nadzor banaka ESB‑a također je sudjelovao u raspravama s europskim nadzornim tijelima o regulaciji financijskotehnoloških i velikih tehnoloških poduzeća te regulatornom opsegu konsolidacije.

1.3. Izravni nadzor značajnih institucija

1.3.1. Nadzor na daljinu

Nadzor banaka ESB‑a nastoji nadzirati značajne institucije na razmjeran način koji se temelji na riziku, a istodobno je zahtjevan i dosljedan. U tu svrhu utvrđuje skup temeljnih aktivnosti kontinuiranog nadzora za svaku godinu. Te se aktivnosti zasnivaju na postojećim regulatornim zahtjevima, Nadzornom priručniku SSM‑a i nadzornim prioritetima SSM‑a i uključene su u kontinuirani program nadzornog ispitivanja za svaku značajnu instituciju.

Osim aktivnosti za rješavanje rizika na razini cijelog sustava, u program nadzornog ispitivanja mogu biti uključene i druge nadzorne aktivnosti koje su prilagođene specifičnostima banaka, pri čemu se ostavlja prostor zajedničkim nadzornim timovima da analiziraju i uzmu u obzir idiosinkrastične rizike.

Aktivnosti programa nadzornog ispitivanja na daljinu obuhvaćaju: (1) aktivnosti povezane s rizicima (npr. SREP), (2) ostale aktivnosti u vezi s organizacijskim, administrativnim ili pravnim zahtjevima (npr. godišnja procjena značajnosti) i (3) dodatne aktivnosti koje planiraju zajednički nadzorni timovi kako bi kontinuirani program nadzornog ispitivanja dodatno prilagodili specifičnostima nadzirane grupe ili nadziranog subjekta (npr. analize poslovnih modela ili upravljačke strukture banaka). Dok se prva dva skupa aktivnosti utvrđuju centralno, treći je specifičan za svaku banku i te aktivnosti utvrđuje odgovarajući zajednički nadzorni tim.

Proporcionalnost

Planirane nadzorne aktivnosti u 2021. zasnivale su se na načelu proporcionalnosti, a intenzitet nadzora prilagođavao se profilu rizika i sistemskoj važnosti nadziranih banaka.

Program nadzornog ispitivanja zasniva se na načelu proporcionalnosti, što znači da intenzitet nadzora ovisi o veličini, sistemskoj važnosti, riziku i složenosti svake institucije.

Kao i prethodnih godina, u 2021. prosječan broj planiranih nadzornih aktivnosti po značajnoj instituciji odražava to načelo proporcionalnosti, pri čemu se zajedničkim nadzornim timovima daje dovoljno prostora da se bave rizicima specifičnima za instituciju (Grafikon 12.).

Grafikon 12.

Prosječan broj planiranih zadataka po značajnoj instituciji u 2021.

Izvor: ESB
Napomena: Podatci su dobiveni na dan 29. prosinca.

Primjena pristupa prilagođenog riziku

U programu nadzornog ispitivanja primjenjuje se pristup prilagođen riziku koji je usmjeren na najvažnije kategorije rizika za svaku značajnu instituciju. Na primjer, postotak zadataka povezanih s kreditnim rizikom veći je za banke s visokom razinom neprihodonosnih kredita nego što je to za prosječnu banku. Slično tomu, postotak zadataka koji se odnose na tržišni rizik veći je za banke s velikim izloženostima tržištu i aktivnostima trgovanja nego što je to za prosječnu banku (Grafikon 13.).

Grafikon 13.

Aktivnosti programa nadzornog ispitivanja u 2020. i 2021.: aktivnosti povezane s kreditnim i tržišnim rizikom kao udio u svim aktivnostima

kreditni rizik

(postotci)

tržišni rizik

(postotci)

Izvor: ESB
Napomene: Uzorak obuhvaća sve aktivnosti nadzora banaka koje su provodili zajednički nadzorni timovi (promjenjivi uzorak). Podatci su dobiveni na dan 29. prosinca. Uzete su u obzir samo planirane aktivnosti povezane s kategorijama rizika. Aktivnosti s više kategorija rizika (npr. SREP i testiranja otpornosti na stres) uključene su u stavku „Ostale kategorije rizika”.

Najvažnije aktivnosti nadzora na daljinu u 2021.

Zbog reorganizacije nadzora banaka ESB‑a, pandemije bolesti COVID‑19 i napora za pojednostavnjenje, nadzor banaka ESB‑a preispitao je i ponovno odredio prioritete nadzornih postupaka i aktivnosti kako bi omogućio zajedničkim nadzornim timovima da se mogu primjereno usredotočiti na praćenje uvjeta u nadziranim bankama. Planirani niz aktivnosti na daljinu za 2021. stoga je preispitan i kalibriran kako bi se u obzir uzeli prioriteti u odnosu na rizike. Primjeri aktivnosti koje se vode na centralnoj razini i koje su provedene u 2021. jesu procjena u sklopu SREP‑a, provjera praksa upravljanja kreditnim rizikom i sektorskih ranjivosti, testiranje otpornosti na stres na razini SSM‑a, procjena strategije za neprihodonosne kredite i samoprocjena klimatskog rizika.

Broj aktivnosti provedenih u 2021. bio je neznatno manji u odnosu na broj koji je prvotno bio planiran početkom godine (Grafikon 14.). To je prije svega zbog toga što je mali broj administrativnih zadaća bio otkazan tijekom godine, što je u skladu s prethodnim godinama.

Grafikon 14.

Prosječan broj zadataka po značajnoj instituciji u 2021.

Izvor: ESB
Napomena: Podatci su dobiveni na dan 29. prosinca.

Procjena u sklopu SREP‑a

Tijekom 2020. nadzor banaka ESB‑a usvojio je pragmatičan pristup SREP‑u u svjetlu pandemije bolesti COVID‑19. U 2021. ponovno je uveo cjelovitu procjenu u sklopu SREP‑a. Rezultati SREP‑a upućuju na općenitu stabilnost ocjena unatoč izazovima koje je izazvala kriza uzrokovana koronavirusom jer su banke na početku pandemije imale jake kapitalne pozicije i imale su na raspolaganju mjere potpore, koje su se nastavile primjenjivati u 2021. U skladu s prethodnim ciklusima SREP‑a i nadzornim prioritetima u 2021. većina mjera provodila se s ciljem rješavanja manjkavosti u upravljanju kreditnim rizikom i unutarnjem upravljanju.

Kreditni rizik bio je glavno područje interesa procjene u sklopu SREP‑a. Okviri banaka za kontrolu rizika procijenjeni su u odnosu na nadzorna očekivanja priopćena bankama u dopisu od 4. prosinca 2020. poslanom glavnim izvršnim direktorima. U sklopu procjene utvrđen je velik broj nalaza, uglavnom odražavajući zabrinutosti glede kvalitete postupaka banaka. U više slučajeva ozbiljnost nalaza dovela je do zabrinutosti glede adekvatnosti temeljnih postupaka rezerviranja, među ostalim u bankama koje se prije nisu isticale u odnosu na kreditni rizik.

Unatoč izazovima prouzročenima pandemijom, adekvatnost kapitala pokazala se otpornom: nadzorna tijela pomno su preispitala planove banaka za dividende i održavala nadzorni dijalog s bankama za čije se planove smatralo da nisu u skladu s njihovim profilom rizika. Prosječni zahtjevi u sklopu drugog stupa i upute u sklopu drugog stupa ostali su uglavnom stabilni te su u skladu s prethodnim godinama: na blago povećanje prosječnih zahtjeva u sklopu drugog stupa utjecali su dodatni zahtjevi u sklopu drugog stupa koji su uvedeni za banke čije rezerviranje za naslijeđene neprihodonosne izloženosti još nije bilo u skladu s prethodno utvrđenim očekivanjima povezanima s pokrivenošću. Prosjek iz uputa u sklopu drugog stupa neznatno se povećao zbog većih smanjenja kapitala u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a u 2021. Metodologija za utvrđivanje uputa u sklopu drugog stupa revidirana je za potrebe SREP‑a u 2021.

Nalazi nadzora

Nalazi nadzora jedan su od glavnih rezultata redovitih nadzornih aktivnosti i u njima su vidljivi nedostatci koje banke trebaju otkloniti. Zajednički nadzorni timovi odgovorni su za praćenje provedbe daljnjih aktivnosti banaka povezanih s tim nalazima. Na dan 29. prosinca 2021. ukupan broj nalaza bio je veći u odnosu na 2020. te je dosegnuo razinu sličnu onoj prije pandemije. To se uglavnom može pripisati djelomičnom nastavku nadzora na licu mjesta i provjera internih modela[15]. Većina nalaza proizišla je iz provjera internih modela, nadzora na licu mjesta i aktivnosti povezanih s odobrenjima. Najveći broj nalaza odnosi se na područje kreditnog rizika (Grafikon 15.).

Grafikon 15.

Nalazi nadzora

Izvor: ESB
Napomene: Uzorak obuhvaća nalaze svih zajedničkih nadzornih timova koji su bili aktivni u području nadzora banaka (promjenjivi uzorak). Isključeno je 23 nalaza starih zajedničkih nadzornih timova. Podatci su dobiveni na dan 29. prosinca.

1.3.2. Nadzor na licu mjesta

Tijekom 2021. većina misija provedena je na daljinu.

U 2021. pandemija bolesti COVID‑19 nastavila je znatno utjecati na način provedbe nadzora na licu mjesta i provjera internih modela. Većina misija[16] provedena je na daljinu, kao i u 2020. Od listopada 2021. u nizu nadzora primjenjivao se hibridni pristup, kombiniranjem tradicionalne prisutnosti na licu mjesta u prostorima nadziranog subjekta uz veće oslanjanje na aranžmane rada na daljinu koji su testirani tijekom pandemije.

Nakon usporavanja zabilježenog u 2020., tijekom 2021. pokrenuto je 123 nadzora na licu mjesta i 96 provjera internih modela, čime se njihov broj približio razinama zabilježenima prije pandemije (Grafikon 16.)[17].

U odnosu na nadzore na licu mjesta, nastavilo se s primjenom pristupa zasnovanoga na kampanjama iz prethodnih godina[18], kojim su se nadopunjavali nadzori na licu mjesta za pojedinačne banke koje su zatražili zajednički nadzorni timovi. U skladu s nadzornim prioritetima za 2021. ključne kampanje koje je ESB pokrenuo obuhvaćale su: (1) kampanju u odnosu na poslovne nekretnine u sklopu koje se procjenjivala kvaliteta izloženosti banaka sektoru poslovnih nekretnina preispitivanjem vrednovanja kolaterala, (2) veliku kampanju u odnosu na mala i srednja poduzeća / trgovačka društva, koja je bila usmjerena na upravljanje mjerama potpore uvedenima zbog krize te na njihovo praćenje i kontrolu, (3) kampanju granularnih portfelja u kojoj su se preispitivali okviri banaka za rezerviranje u sklopu MSFI‑ja 9, (4) kampanju u odnosu na tržišni rizik koja je bila usmjerena na rizik vrednovanja, (5) kampanju u odnosu na IT i kibersigurnost, (6) kampanju u odnosu na postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) te (7) kampanju u odnosu na poslovne modele i profitabilnost.

Kada je riječ o provjerama internih modela, glavne teme razmatrane 2021. odnosile su se na provedbu novih regulatornih proizvoda EBA‑e, privremenu toleranciju modela u okolnostima Brexita te daljnje aktivnosti u vezi s ciljanom provjerom internih modela. Osim toga, u 2021. prvi je put usvojen novi pristup provjera na daljinu u svrhu rješavanja manje bitnih ili manje složenih zahtjeva za promjenu modela; te provjere vrlo su ciljanog opsega i temelje se na konceptu procjene uz upotrebu ograničenih resursa.

Grafikon 16.

Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela pokrenuti u 2019., 2020. i 2021.

(broj provjera)

Izvor: nadzor banaka ESB‑a

Tijekom 2021. nadzor banaka ESB‑a počeo je istraživati nove pristupe radi proširenja modela provjera na licu mjesta.

Iako je za potrebe misija dana prednost pristupu koji se zasniva na aktivnostima na licu mjesta, u postupnom vraćanju u normalno radno okružje uzet će se u obzir vrijedne pouke i dobre prakse stečene tijekom pandemije u vezi s modalitetima rada na daljinu. U tu svrhu nadzor banaka ESB‑a počeo je istraživati načine proširenja tradicionalnog modela na licu mjesta uključivanjem hibridnih modaliteta rada kojima se mogu poboljšati sveukupna učinkovitost, agilnost i otpornost provjera, uz očuvanje njihove temeljitosti, intruzivnosti i kvalitete. Cilj je tih pristupa i smanjenje utjecaja provjera na okoliš, uz daljnje promicanje prekogranične[19] i mješovite[20] timske suradnje, poticanje integracije na razini europskog nadzora banaka te davanje potpore raznolikosti i uključenosti.

1.3.2.1. Ključni nalazi nadzora na licu mjesta

U sljedećoj analizi daje se pregled najvažnijih nalaza utvrđenih nadzorima na licu mjesta.[21]

Kreditni rizik

U okolnostima pandemije bolesti COVID‑19 nadzori na licu mjesta povezani s kreditnim rizikom uglavnom su se provodili na daljinu i bili usmjereni na kvalitativne aspekte. Njihova je svrha bila procjena pouzdanosti upravljanja kreditnim rizikom i kontrole kreditnog rizika kao i provedbe mjera potpore. U uzorku koji se razmatrao u ovoj analizi samo se ograničeni broj provjera temeljio na više kvantitativnom pristupu usmjerenom na provjeru kreditnih spisa, što je dovelo do dodatnih reklasifikacija izloženosti u iznosu od 855 mil. EUR i dodatnih rezervacija u iznosu od 1 mlrd. EUR.

U sklopu nadzora u odnosu na kreditni rizik provedenih 2021. istaknute su sljedeće važne slabosti u vezi s načinom na koji banke provode i prate ključne postupke u odnosu na kreditni rizik u okružju pandemije:

  • podcjenjivanje očekivanih gubitaka po kreditima: precijenjenost kolaterala i neprimjereni izračuni očekivanih gubitaka po kreditima zbog nedostataka u procjeni ključnih parametara
  • odobravanje kredita: loše kontrole prihvatljivosti u vezi s odobravanjem mjera potpore zbog bolesti COVID‑19
  • neprimjerena klasifikacija dužnika: nedostatci u procjeni financijskih poteškoća koje dovode do klasifikacije vjerojatnosti nepodmirenja obveza i restrukturiranja te do klasifikacije kredita kao kredita u drugoj fazi na temelju MSFI‑ja 9
  • loši postupci praćenja: neodgovarajuće nadgledanje kreditnog rizika od strane upravljačkih tijela nadziranih banaka i nedostatci u prilagodbi sustava ranog upozorenja i modela rejtinga kretanjima bolesti COVID‑19 i mjerama državne potpore.
Unutarnje upravljanje

U najvažnijim nalazima[22] utvrđene su manjkavosti u sljedećim područjima upravljanja:

  • funkcije unutarnje kontrole (uključujući usklađenost, upravljanje rizicima i unutarnju reviziju): ozbiljni nedostatci povezani sa statusom, resursima i opsegom aktivnosti svih funkcija unutarnje kontrole
  • agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima: nedovoljno obuhvatno izvješćivanje o upravljanju rizicima i manjkavosti u arhitekturi podataka i IT infrastrukturi
  • eksternalizacija: neodgovarajuće procjene rizika pri odlučivanju o eksternalizaciji i nedostatci u pružanju i praćenju eksternaliziranih usluga, osobito u odnosu na IT usluge
  • korporativna struktura i organizacija: slaba kultura rizika u cijeloj instituciji, manjkavosti u okvirima unutarnje kontrole i neodgovarajući ljudski potencijali i tehnički resursi.
Tržišni rizik

Kampanja u odnosu na tržišni rizik usmjerena na rizik vrednovanja završena je 2021. Ta trogodišnja inicijativa pokrenuta je s ciljem promicanja jednakih uvjeta za banke na temelju zajedničke metodologije i osiguravanja dosljednih daljnjih aktivnosti u vezi s nalazima nadzora na licu mjesta. Glavne slabosti utvrđene u 2021. odnosile su se na mjerenje fer vrijednosti i dodatna usklađivanja vrijednosti (nedostatnu pokrivenost neovisne provjere cijena, neodgovarajuće metodologije za hijerarhiju fer vrijednosti i dodatna usklađivanja vrijednosti, neprimjerenu praksu priznavanja dobiti na prvi dan). Otkriveni su i nedostatci u upravljanju tržišnim podatcima kako bi se osigurali pouzdani ulazni podatci za vrednovanje.

IT rizik

Nadzori na licu mjesta u odnosu na IT rizik u 2021. najviše su bili usmjereni na kibersigurnost. Većina vrlo ozbiljnih nalaza odnosila se na manjkavosti u:

  • upravljanju kibersigurnošću u bankama s ciljem otkrivanja mogućih kiberprijetnja i rizika te u svrhu vođenja točnog popisa sve IT imovine
  • načinu na koji banke štite svoju IT imovinu i svojim zaposlenicima osiguravaju dostatno usavršavanje za podizanje razine osviještenosti o kibersigurnosti
  • sposobnostima oporavka banaka nakon poremećaja izazvanih kiberincidentima.
Regulatorni kapital i ICAAP

Glavni nalazi u vezi s regulatornim kapitalom (prvi stup) odnosili su se na: (1) podcijenjenost imovine ponderirane rizikom zbog neispravnog raspoređivanja u kategorije izloženosti, (2) upotrebu neprihvatljivog kolaterala za tehnike smanjenja kreditnog rizika i (3) lošu kvalitetu podataka (npr. za priznavanje jamstava). Osim toga, utvrđeno je nekoliko slabosti u kontrolnom okviru, kao što je ograničena sposobnost utvrđivanja neispravne upotrebe pondera rizika u odnosu na rizike u sklopu prvog stupa.

Najozbiljniji problemi utvrđeni u nadzorima u sklopu ICAAP‑a odnose se na: (1) metodologije interne kvantifikacije (npr. za kreditni rizik, tržišni rizik ili mirovinski rizik), (2) definiciju internog kapitala, (3) pogrešno oblikovane nepovoljne scenarije i netočan stupanj ozbiljnosti nepovoljnih scenarija te (4) nepotpunost postupka planiranja kapitala.

Kamatni rizik u bankovnoj knjizi

Većina ključnih nalaza odnosila se na slabosti u opsegu i utvrđivanju rizika u odnosu na kamatni rizik u bankovnoj knjizi te manjkavosti u revizijskom planu za upravljačke funkcije u odnosu na kamatni rizik u bankovnoj knjizi i u mjerenju i praćenju kamatnog rizika u bankovnoj knjizi. Pokazalo se da su pretpostavke u modeliranju ponašanja, funkcije validacije modela i sustavi limita osobito nedostatni ili neodgovarajući.

Operativni rizik

Najozbiljniji nalazi odnosili su se na upravljanje operativnim rizicima te su otkrivene manjkavosti u postupcima praćenja operativnog rizika i neodgovarajuće procjene kvalitete podataka o operativnom riziku, neadekvatno sprječavanje rizika i neodgovarajuće korektivne mjere pri postupanju s događajima povezanima s operativnim rizikom.

Likvidnosni rizik

Većina vrlo ozbiljnih nalaza odnosila se na slabosti u okviru testiranja otpornosti na stres (scenariji testiranja otpornosti na stres s nedostatnom pokrivenošću svih značajnih izvora likvidnosnog rizika, ograničena upotreba pristupa povratnog testiranja otpornosti na stres i nedovoljno konzervativne mjere smanjenja rizika) te u mjerenju i praćenju rizika (manjkavosti u utvrđivanju internih limita).

Poslovni modeli i profitabilnost

Najvažniji nalazi odnosili su se na manjkavosti u raspodjeli prihoda, troškova i kapitala (što je pridonijelo iskrivljenom prikazu profitabilnosti različitih poslovnih linija) i u analizama osjetljivosti financijskih projekcija (npr. ograničena sposobnost predviđanja promjena u ključnim pokretačima rizika kao što su troškovi kredita).

1.3.2.2. Glavne teme provjera internih modela

ESB je u travnju 2021. objavio rezultate ciljane provjere internih modela (TRIM)[23], čija je svrha bila procijeniti jesu li interni modeli u sklopu prvog stupa kojima se značajne institucije služe primjereni s obzirom na regulatorne zahtjeve te jesu li njihovi rezultati pouzdani i usporedivi.

U sklopu TRIM‑a u razdoblju od 2017. do 2019. provedeno je 200 provjera internih modela na licu mjesta u 65 značajnih institucija. Ukupno gledano, ishodi provjera u sklopu TRIM‑a potvrdili su da se interni modeli značajnih institucija mogu i dalje upotrebljavati za izračun kapitalnih zahtjeva. Međutim, za određeni broj modela bila su potrebna ograničenja kako bi se osigurala primjerena razina regulatornog kapitala za pokriće odnosnog rizika. Ukupno je utvrđeno više od 5800 nalaza za sve vrste rizika, a oko 30 % tih nalaza bilo je vrlo ozbiljno i zahtijevalo je od institucija da ulože znatne napore u otklanjanje manjkavosti u utvrđenim rokovima.

Premda su se banke počele baviti nalazima u sklopu TRIM‑a i procjena tih korektivnih aktivnosti uključena je u neke provjere internih modela, tijekom 2021. znatan broj zahtjeva povezanih s internim modelima bio je potaknut potrebama banaka da promijene svoje modele s ciljem usklađivanja s novim proizvodima EBA‑e.

Kada je riječ o kreditnom riziku, znatan broj zahtjeva za promjenu modela bio je povezan s EBA‑inim smjernicama o primjeni i definiciji statusa neispunjavanja obveza[24] i njezinim programom unapređenja zasnovanog na internim rejting‑sustavima[25], s kojima se institucije moraju uskladiti do 1. siječnja 2021. odnosno 1. siječnja 2022. Nadalje, velik broj zahtjeva odnosio se na povratak na primjenu manje složenih pristupa, osobito u sklopu inicijativa koje su banke pokrenule radi pojednostavnjenja svojih modela. U odnosu na tržišni rizik, osim daljnjih aktivnosti na temelju nalaza u sklopu TRIM‑a, provedeno je nekoliko provjera radi procjene promjena modela povezanih s uključivanjem prilagodaba vrednovanja u interne modele za tržišni rizik, kao i drugih posebnih zahtjeva za promjenu modela. Naposljetku, početna odobrenja internih modela koji su prethodno bili privremeno dopušteni (na primjer zbog novih značajnih institucija povezanih s Brexitom ili institucija koje su predmet konsolidacije) obuhvaćena su procjenama nadzora banaka ESB‑a.

Ukupno je u 2021. izdano 214 nadzornih odluka o provjerama internih modela[26] (uključujući one u sklopu TRIM‑a).

1.4. Neizravni nadzor manje značajnih institucija

„Tržišni udio” sektora manje značajnih institucija ostao je nepromijenjen u 2021.

Broj manje značajnih institucija smanjio se u 2021., ali je sektor manje značajnih institucija uspio zadržati svoj „tržišni udio” na koji se odnosi 18,4 % ukupne imovine banaka unutar SSM‑a. Međutim, ponder sektora manje značajnih institucija u državama u kojima one posluju znatno se razlikuje među državama koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka (Grafikon 17.). Premda se na manje značajne institucije odnosi oko 40 % ukupne imovine banaka u Luksemburgu i Njemačkoj, njihova je važnost znatno manja u drugim državama, osobito u Grčkoj i Španjolskoj (3,4 % odnosno 5,7 %), u čijim bankovnim sustavima dominiraju značajne institucije. S obzirom na veličinu domaćeg gospodarstva, Luksemburg ima najveći sektor manje značajnih institucija. One su u prvom redu usredotočene na privatno bankarstvo i skrbničko bankarstvo, a njihova imovina čini 210,8 % BDP‑a. Sljedeća dva najveća sektora manje značajnih institucija s obzirom na BDP imaju Austrija (94,4 %) i Njemačka (88,0 %).

Grafikon 17.

Tržišni udio značajnih i manje značajnih institucija po državi

(kao postotak ukupne imovine)

Izvor: ESB
Napomene: Podatci na dan 30. lipnja 2021. Podatci odražavaju najvišu razinu konsolidacije, osim podataka za Bugarsku, Hrvatsku i Slovačku. Podatci za te tri države obuhvaćaju lokalna društva kćeri prekograničnih institucija kako bi se izbjeglo značajno pogrešno iskazivanje tržišnih udjela značajnih i manje značajnih institucija.

Ukupan broj manje značajnih institucija smanjio se u 2021.[27] unatoč tomu što je na ESB‑ov popis manje značajnih institucija dodano 27 novih manje značajnih institucija nakon uspostave bliske suradnje ESB‑a sa središnjom bankom Българска народна банка (Bugarska narodna banka) i Hrvatskom narodnom bankom. Prema ESB‑ovu popisu manje značajnih institucija krajem prosinca 2021. bilo je 2187 manje značajnih institucija, što je smanjenje od 4,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Na kraju prosinca 2021. 81,5 % svih manje značajnih institucija imalo je sjedište u Njemačkoj, Austriji i Italiji, odražavajući postojanje velikih decentraliziranih sustava štednih i/ili zadružnih banaka u tim državama. Kada je riječ o udjelu u ukupnoj bankovnoj imovini manje značajnih institucija, 53,6 % odnosi se na Njemačku, a na Austriju i Italiju odnosi se jednak udio od 6,5 %.

U skladu s trenutačnim kretanjima u europskom bankarskom sektoru, u 2021. nastavila se konsolidacija u sektoru manje značajnih institucija, premda sporijom dinamikom. Ukupno je 61 manje značajna institucija bila spojena ili pripojena u 2021., u odnosu na njih 69 u 2020. S obzirom na veći broj njemačkih manje značajnih institucija, većina spajanja u posljednje dvije godine odnosila se na sektor manje značajnih institucija u Njemačkoj (njih 32 u 2020. i 49 u 2021.). U Italiji je 2019. provedena konsolidacija sektora zadružnih banaka u dvije velike grupe, a u Austriji se 2020. spojilo 26 manje značajnih institucija. Tijekom 2021. nije bilo znatnih kretanja u sektorima manje značajnih institucija u tim dvjema državama.

Tablica 1.

Broj manje značajnih institucija po državi

Izvor: ESB
Napomena: Podatci odražavaju najvišu razinu konsolidacije, osim podataka za Bugarsku, Hrvatsku i Slovačku.

Odabrane aktivnosti nadgledanja nadzora manje značajnih institucija

Udio neprihodonosnih kredita manje značajnih institucija na agregatnoj razini nastavio se smanjivati unatoč pandemiji te je u lipnju 2021. iznosio 2,1 %, što je smanjenje u odnosu na 2,3 % u lipnju 2020. Slično tomu, broj manje značajnih institucija s visokom razinom neprihodonosnih kredita[28] smanjio se na 217.

Iako su se udjeli neprihodonosnih kredita manje značajnih institucija nastavili smanjivati u 2021. unatoč pandemiji, bit će potrebna daljnja kontrola u budućnosti zbog isteka mnogih nacionalnih mjera potpore sredinom godine.

U svojoj funkciji nadgledanja nadzora manje značajnih institucija ESB se uz potporu nacionalnih nadležnih tijela usredotočio na procjenu učinka pandemije i ukidanja relevantnih nacionalnih mjera potpore na profile kreditnog rizika manje značajnih institucija, kao i na procjenu spremnosti manje značajnih institucija da se nose s mogućim povećanjem izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza. Iako se čini da je sektor manje značajnih institucija uglavnom otporan na negativne učinke krize, bit će potrebno provesti dodatne kontrole u budućnosti s obzirom na činjenicu da je sredinom 2021. istekla većina nacionalnih mjera potpore. Stoga će aktivnosti povezane s kreditnim rizikom u 2022. i dalje biti usmjerene na procjenu učinka pandemije na kvalitetu imovine manje značajnih institucija te na osiguravanje dosljednog nadzornog odgovora u državama koje sudjeluju u SSM‑u.

ESB je 2021. započeo dijalog s nacionalnim nadležnim tijelima o manje značajnim institucijama u njihovim državama s najbržim rastom. Nacionalna nadležna tijela dostavila su svoje procjene svake od brzorastućih banaka s opisom nadzornih radnja koje se poduzimaju kako bi se osiguralo da te banke ne preuzimaju prekomjerne rizike. Dogovoreno je da se za nadzirane manje značajne institucije te procjene provode na godišnjoj osnovi.

Manje značajne institucije sve se više služe platformama za depozite s ciljem privlačenja depozita.

Manje značajne institucije sve se više služe internetskim platformama za depozite s ciljem privlačenja depozita. ESB blisko surađuje s nacionalnim nadležnim tijelima kako bi bolje razumio kako se banke služe tim platformama i kako bi saznao više o nadzornim pristupima nacionalnih nadležnih tijela u tom području. Rad na internetskim platformama za depozite provodi se u svrhu povećanja prepoznatljivosti tog pitanja i boljeg razumijevanja povezanih rizika.

Upravljanje je već dugo područje od nadzornog interesa. ESB je 2021. u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima pokrenuo tematsku provjeru unutarnjeg upravljanja manje značajnih institucija.

ESB je u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima pokrenuo tematsku provjeru unutarnjeg upravljanja manje značajnih institucija.

Ta tematska provjera usmjerena je na dva područja i obuhvaća:

  • pravila upravljanja manje značajnih institucija u odnosu na sastav i funkcioniranje upravljačkog tijela u njegovoj nadzornoj funkciji (veličina, stručna znanja, formalna neovisnost, struktura odbora, linije izvješćivanja itd.) kao i njihove funkcije unutarnje kontrole
  • nadzorne prakse nacionalnih nadležnih tijela u području upravljanja u manje značajnim institucijama, s posebnim naglaskom na utvrđivanju standarda te nadzornim aktivnostima na daljinu i na licu mjesta.

ESB i austrijsko tijelo za financijska tržišta (Finanzmarktaufsicht) 2021. odobrili su Raiffeisenov institucionalni sustav zaštite. Reorganizirani institucionalni sustav zaštite priznat je za bonitetne svrhe od 28. svibnja 2021. ESB je također proveo dodatne aktivnosti praćenja za hibridne institucionalne sustave zaštite od kojih su neki predmet znatnih izmjena. S tim u vezi ESB i odgovarajuća nacionalna nadležna tijela poduzimaju daljnje aktivnosti u vezi s korektivnim mjerama koje je poduzeo jedan institucionalni sustav zaštite radi rješavanja pitanja koja je istaknuo Nadzorni odbor ESB‑a.

Utvrđivanje financijskih holdinga izravno utječe na opseg i provedbu konsolidiranog nadzora te je postalo još važnije s obzirom na uvođenje posebnog režima odobrenja u revidiranu direktivu o kapitalnim zahtjevima (CRD V)[29]. ESB je u 2021. blisko surađivao s nacionalnim nadležnim tijelima u svrhu osiguravanja dosljedne i temeljite prakse u tom području u odnosu na manje značajne institucije u cijelom sustavu europskog nadzora banaka, a daljnje aktivnosti za pojedinačne slučajeve i horizontalne daljnje aktivnosti nastavit će se i u 2022.

Čini se da Brexit nije znatnije utjecao na sektore manje značajnih institucija u državama koje primaju nove manje značajne institucije.

Tijekom 2021. ESB i nacionalna nadležna tijela analizirali su učinak Brexita na sektor manje značajnih institucija. Rezultati upućuju na to da Brexit nije znatnije utjecao na sektore manje značajnih institucija u pet država u kojima je primljeno otprilike 20 novih manje značajnih institucija. Imovina ponderirana rizikom povezana s izloženostima prema kreditnim institucijama u Ujedinjenoj Kraljevini povećala se zbog nedostatka usklađenosti u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu na temelju uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR)[30], iako to nije dovelo do velikog učinka na kapital zahvaljujući ograničenom iznosu pogođenih izloženosti i iznosu kapitala dostupnog za apsorpciju povećanja imovine ponderirane rizikom. Osim toga, analiza je potvrdila da udio OTC izvedenica kojima se trguje kod središnjih drugih ugovornih strana u Ujedinjenoj Kraljevini nije značajan u odnosu na većinu nacionalnih sektora manje značajnih institucija.

Metodologije nadgledanja nadzora

Europski nadzor banaka u 2021. nastavio je ulagati napore u poboljšanje zajedničke metodologije SREP‑a za manje značajne institucije, razvojem novih elemenata u područjima kao što su kontrola kreditnog rizika, procjena poslovnih modela i upute u sklopu drugog stupa. Oni bi se trebali početi primjenjivati u 2022.

ESB i nacionalna nadležna tijela zajednički su izradili pristupe za ocjenu djelotvornosti nadzora i nadgledanja nadzora manje značajnih institucija u 2021.

U skladu sa širim ciljem kontinuiranog poboljšavanja usklađenosti rezultata nadzora u državama koje sudjeluju u SSM‑u, ESB i nacionalna nadležna tijela u 2021. zajednički su izradili pristupe za ocjenu djelotvornosti nadzora i nadgledanja nadzora manje značajnih institucija. Ti će se pristupi primjenjivati na testnoj osnovi u 2022., čime će se pridonijeti raspravama o tome kako ih poboljšati i primjenjivati u budućnosti.

Visokorizične manje značajne institucije i manje značajne institucije s velikim utjecajem predmet su češćih i temeljitijih nadzornih aktivnosti.

S početkom od 2022. manje značajne institucije zasebno se razvrstavaju na temelju kriterija utjecaja i rizika. Manje značajne institucije koje ispunjavaju jedan od kriterija utjecaja, koji uključuju veličinu, važnost za lokalno gospodarstvo, složenost i poslovni model, svrstavaju se u kategoriju manje značajnih institucija s velikim utjecajem. Manje značajne institucije svrstavaju se u kategoriju visokorizičnih manje značajnih institucija na temelju procjene rizika koju provodi nacionalno nadležno tijelo te njihove usklađenosti s kapitalnim zahtjevima i zahtjevima povezanima s financijskom polugom. Manje značajne institucije koje su svrstane u kategoriju manje značajnih institucija s velikim utjecajem predmet su češćih i temeljitijih nadzornih aktivnosti koje provode nacionalna nadležna tijela, kao što su SREP i nadzori na licu mjesta. ESB također temeljitije nadgleda nadzor manje značajnih institucija s velikim utjecajem i visokorizičnih manje značajnih institucija s obzirom na to da su nacionalna nadležna tijela obvezna obavijestiti ESB o postupcima koje namjeravaju poduzeti i odlukama koje namjeravaju donijeti u odnosu na te institucije. Popis manje značajnih institucija s velikim utjecajem u 2022. navodi se u poglavlju 2. ovog izvješća. Popis visokorizičnih manje značajnih institucija neće se objaviti.

U CRR‑u II predviđaju se ciljana pojednostavnjenja zahtjeva za male i jednostavne institucije.

Revidiranom uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR II)[31] uveden je novi koncept „malih i jednostavnih institucija” kako bi se ciljano pojednostavnili zahtjevi s obzirom na primjenu načela proporcionalnosti. Ciljana pojednostavnjenja dostupna malim i jednostavnim institucijama uključuju zahtjeve da njihove objave budu manje učestale i manje detaljne, s ciljem smanjenja njihova administrativnog opterećenja. Osim toga, pojednostavnjenje uključuje i pojednostavnjenu i manje granularnu inačicu omjera neto stabilnih izvora financiranja (sNSFR). sNSFR‑om smanjuje se složenost izračuna, ali on je konzervativnije kalibriran, čime se osigurava da male i jednostavne institucije i dalje raspolažu dostatnim stabilnim izvorima financiranja.

1.5. Makrobonitetne zadaće ESB‑a

ESB je u 2021. nastavio aktivno surađivati s nacionalnim tijelima u skladu s makrobonitetnim zadaćama koje su mu dodijeljene na temelju članka 5. uredbe o SSM‑u[32].

U 2021. od nacionalnih tijela primljeno je više od 100 makrobonitetnih obavijesti.

U 2021. ESB je primio više od 100 obavijesti o makrobonitetnim politikama od nacionalnih tijela. Većina se obavijesti odnosila na tromjesečne odluke o utvrđivanju protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala i odluke o utvrđivanju i tretmanu kapitala globalnih sistemski važnih institucija ili ostalih sistemski važnih institucija. Neka su nacionalna tijela u 2020. odlučila osloboditi zaštitne slojeve s ciljem potpore kreditiranju tijekom pandemije. Neka su nacionalna tijela u 2021. odlučila ponovno uvesti zahtjeve glede protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala kao odgovor na sve veći ciklički rizik. ESB je također procijenio obavijesti o drugim makrobonitetnim mjerama, na primjer o utvrđivanju zaštitnih slojeva za sistemski rizik ili o mjerama na temelju članka 458. CRR‑a.

Na temelju metodologije koju je osmislio Bazelski odbor za nadzor banaka ESB i nacionalna tijela utvrdili su osam globalnih sistemski važnih institucija[33] pod europskim nadzorom banaka koje će u 2023. morati držati dodatne zaštitne slojeve kapitala u rasponu od 1,0 % do 2,0 %. Primjenjiva stopa zaštitnog sloja povećala se za jednu globalnu sistemski važnu instituciju[34] u odnosu na stopu utvrđenu prethodne godine. Odbor za financijsku stabilnost i Bazelski odbor za nadzor banaka najavili su u studenome 2021. da će Bazelski odbor u kratkoročnom razdoblju preispitati utjecaj kretanja u odnosu na europsku bankovnu uniju na metodologiju za globalne sistemski važne banke. To će uključivati ciljanu provjeru tretmana prekograničnih izloženosti unutar bankovne unije.[35]

Nacionalna tijela utvrdila su i odredila stope zaštitnog sloja kapitala za 124 ostale sistemski važne institucije. Te stope bile su u skladu s metodologijom određivanja donje granice zaštitnih slojeva kapitala ostalih sistemski važnih institucija, koju ESB primjenjuje od 2016.

ESB je u srpnju 2021. primio poziv Europske komisije za davanje savjeta o preispitivanju makrobonitetnog okvira. Poziv je upućen i EBA‑i i ESRB‑u. Europska komisija zatražila je od svih triju organizacija da svoje odgovore dostave do kraja ožujka 2022.

Nadzor banaka ESB‑a bio je aktivno uključen i u nekoliko područja rada Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), koji je odgovoran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava EU‑a. To je obuhvaćalo kontinuirani rad ESRB‑a na ograničenjima raspodjele dividenda. ESRB je u svibnju 2020. donio Preporuku ESRB/2020/7[36], kojom je pozvao odgovarajuća tijela da od financijskih institucija u njihovu djelokrugu nadzora zatraže da se suzdrže od raspodjela do 1. siječnja 2021. ESRB je u prosincu 2020. preispitao i izmijenio svoju preporuku, zahtijevajući da raspodjele ostanu unutar konzervativnih pragova.[37] ESRB je 24. rujna 2021. objavio da se njegova preporuka više neće primjenjivati nakon kraja rujna 2021.[38] Kao posljedica bliske suradnje između ESRB‑a i ESB‑a, ESB je zajamčio da je njegovo stajalište o raspodjelama i dalje u potpunosti usklađeno s preporukom ESRB‑a.

1.6. Pogled u budućnost – rizici i nadzorni prioriteti za 2022.

Postupak utvrđivanja rizika i prioriteta ima ključnu ulogu u razvoju i oblikovanju strategije nadzora banaka ESB‑a u sljedeće tri godine.

Nadzor banaka ESB‑a kontinuirano procjenjuje i prati rizike i ranjivosti s kojima se suočavaju institucije pod njegovim izravnim nadzorom. Ishodi te procjene temelj su za utvrđivanje nadzornih prioriteta i odgovarajućih aktivnosti u sljedeće tri godine. Kontinuiranim praćenjem omogućuje se prilagodba prioriteta kada je to potrebno.

Tri nadzorna prioriteta za razdoblje od 2022. do 2024. usmjerena su na rješavanje glavnih ranjivosti banaka.

Nadzor banaka ESB‑a tijekom 2021. u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima procijenio je glavne rizike i ranjivosti s kojima se suočavaju značajne institucije i utvrdio tri prioriteta. Cilj je tih prioriteta osigurati da nadzirane institucije (1) očuvaju svoje zdravlje poslije pandemije, (2) iskoriste priliku za rješavanje strukturnih slabosti s pomoću djelotvornih strategija digitalizacije i poboljšanim upravljanjem i (3) pristupe rješavanju novih rizika, uključujući klimatske i okolišne rizike, IT rizike i rizike za kibersigurnost (Slika 1.). Nadzor banaka ESB‑a za svaki je prioritet osmislio niz strateških ciljeva i temeljnih programa rada za razdoblje od 2022. do 2024. s ciljem rješavanja najznačajnijih ranjivosti otkrivenih u svojoj procjeni rizika.

Slika 1.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2022. do 2024. u svrhu rješavanja utvrđenih ranjivosti u bankama

Izvor: ESB
Napomene: Na slici se prikazuju tri nadzorna prioriteta i odgovarajuće ranjivosti koje je potrebno riješiti u idućim godinama provedbom ciljanih aktivnosti od strane nadzora banaka ESB‑a. Svaka je ranjivost povezana s glavnom kategorijom rizika. Nadzorne aktivnosti koje se bave mogućim šokovima za kamatne stope / kreditne raspone i izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane ne bi se trebale promatrati zasebno. One će se međusobno dopunjavati i podupirati s ciljem rješavanja širih zabrinutosti u pogledu korekcije financijskog tržišta.

Prvi prioritet: zdravlje banaka poslije pandemije

Nadzirane institucije podnijele su nepovoljni gospodarski šok izazvan izbijanjem pandemije te su ukupno bile izrazito otporne. Budući da pandemija i dalje nepovoljno utječe na gospodarske izglede, banke moraju biti spremne nositi se s njezinim kratkoročnim i srednjoročnim učincima, osobito onima koji su povezani s mogućim pogoršanjem kvalitete imovine i ispravcima vrednovanja na financijskim tržištima.

Banke bi trebale ojačati svoje okvire za upravljanje kreditnim rizikom i pristupiti rješavanju utvrđenih nedostataka.

Dosad nezabilježenim mjerama politika potpore pridonijelo se ublažavanju učinka snažnog pada gospodarske aktivnosti u 2020. na kvalitetu imovine banaka. Međutim, tim je mjerama također zamagljena kreditna sposobnost dužnika i narušena sposobnost banaka da ju točno procjenjuju. Stoga je rješavanje nedostataka u okvirima banaka za upravljanje kreditnim rizikom koje su nadzorna tijela utvrdila u prošloj godini i dalje ključan prioritet nadzora banaka ESB‑a. Utvrđivanje i klasifikacija dužnika u poteškoćama, vrednovanje kolaterala i adekvatnost praksa rezerviranja razlog su za osobitu zabrinutost. S tim u vezi nadzor banaka ESB‑a surađivat će s bankama koje su prijavile značajne nedostatke u okviru daljnjih aktivnosti u sklopu inicijative slanja dopisa glavnim izvršnim direktorima i osigurati da one provedu pravodobne korektivne akcijske planove. Nadzorna tijela također će pratiti i provjeravati kako banke primjenjuju EBA‑ine Smjernice o odobravanju i praćenju kredita, s osobitim naglaskom na portfelje nekretnina.

Nadzorna tijela još će se više usredotočiti na izloženosti banaka prema sektorima osjetljivima na pandemiju bolesti COVID‑19, uključujući sektor poslovnih nekretnina.

Zbog poboljšanja gospodarskih izgleda smanjio se rizik raširenih insolventnosti u korporativnom sektoru, barem u kratkoročnom razdoblju. Međutim, postupno ukidanje izvanrednih mjera javne potpore još uvijek može nepovoljno utjecati na visokozadužena poduzeća u sektorima koji su najosjetljiviji na učinke pandemije bolesti COVID‑19. S obzirom na to, izloženosti banaka prema ranjivim poduzećima, osobito onima u sektoru djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te u sektoru zračnog prijevoza i sektoru povezanom s putovanjima, i dalje zahtijevaju temeljit nadzor od strane banaka i nadzornih tijela. Posebnu pozornost treba posvetiti i sektoru poslovnih nekretnina u kojemu je zabilježen znatan pad tijekom krize. Nadzor banaka ESB‑a stoga će se još više usredotočiti na izloženosti banaka prema takvim ranjivim poduzećima i provoditi ciljane aktivnosti kako bi usporedio i kritički ispitao prakse upravljanja rizikom u bankama u tom području.

Potrebno je spriječiti rast nesmanjenih rizika povezanih s financiranjem financijskom polugom.

Potraga za prinosima u okružju dugotrajno niskih kamatnih stopa, obilne likvidnosti i izvanrednih mjera potpore pridonijela je daljnjem rastu rizika na tržištu kredita s financijskom polugom. Osobito je zabrinjavajuća sve veća sklonost preuzimanju rizika o kojoj su izvijestile neke velike nadzirane banke, a koja se odražava u ublažavanju standarda odobravanja kredita i koja je popraćena povećanim izdavanjem kredita s financijskom polugom, te bi je nadzorna tijela trebala pomno pratiti. Nadzor banaka ESB‑a pojačat će svoje napore da bi se osiguralo da su prakse upravljanja rizicima u bankama primjerene da bi se spriječio rast nesmanjenih rizika u području financiranja financijskom polugom. Također će poticati banke da postupaju u skladu s nadzornim očekivanjima utvrđenima u Uputama ESB‑a o transakcijama uz financijsku polugu.

Banke bi trebale imati uspostavljene pouzdane mehanizme za upravljanje učinkom šokova povezanih s kamatnim stopama i kreditnim rasponom.

Kontinuirana potraga za prinosima poduprta obilnom likvidnošću sustava i blagim uvjetima financiranja izaziva zabrinutosti glede precjenjivanja u vrednovanju u nekoliko tržišnih segmenata, čime bi se mogla povećati vjerojatnost ponovnog određivanja cijena na tržištu duga ili tržištu vlasničkih vrijednosnih papira. Iznenadna usklađenja prinosa, uzrokovana promjenom očekivanja ulagača u vezi s inflacijom i kamatnim stopama, mogla bi dovesti do korekcija cijena imovine. Stoga je nužno da banke budu spremne nositi se s takvim korekcijama i sposobne odmah prilagoditi svoje prakse upravljanja rizikom. Kako bi se osiguralo da su banke na odgovarajući način spremne podnijeti takve tržišne šokove, nadzor banaka ESB‑a više će usmjeriti svoju nadzornu pozornost na rizike koji proizlaze iz pretjerane potrage za prinosima redovitim angažmanom zajedničkih nadzornih timova, ciljanim provjerama i nadzorima na licu mjesta.

Drugi prioritet: otklanjanje strukturnih manjkavosti učinkovitim strategijama digitalizacije i poboljšanim upravljanjem

Rješavanje strukturnih manjkavosti u području digitalne transformacije i sposobnosti usmjeravanja upravljačkih tijela banaka ključno je za poticanje otpornosti i održivosti poslovnih modela banaka.

Nadzirane institucije trebale bi prihvatiti promišljenu digitalnu transformaciju.

Promjene u sklonostima klijenata i sve veća konkurencija financijskotehnoloških i velikih tehnoloških poduzeća stvaraju dodatni pritisak na banke da ubrzaju uvođenje digitalnih tehnologija. Osim toga, nadzirane banke još se od velike financijske krize suočavaju s niskom profitabilnošću zbog strukturnih ranjivosti povezanih s viškom kapaciteta i troškovnom neučinkovitošću. Ubrzana digitalna transformacija poslovnih modela banaka dobra je prilika bankama da poboljšaju svoju održivost i pruža nove mogućnosti za stvaranje prihoda. Nadzorna tijela pojačat će svoje aktivnosti procjene strategija digitalizacije banaka kako bi se osiguralo da banke uspostave odgovarajuće mehanizme za povećanje svoje otpornosti i održivosti svojih poslovnih modela u dugoročnom razdoblju.

Nadzirane banke trebale bi otkloniti manjkavosti u funkcioniranju i sastavu svojih upravljačkih tijela.

Dugotrajne manjkavosti u unutarnjem upravljanju banaka i njihovu upravljanju rizicima i dalje su razlog za zabrinutost nadzornih tijela. Unatoč određenom napretku koji je postignut u posljednjih nekoliko godina, velik broj nadziranih institucija i dalje ima strukturne manjkavosti u funkcijama unutarnje kontrole, funkcioniranju upravljačkih tijela ili sposobnostima agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima. Te slabosti mogu narušiti odlučivanje i upravljanje rizicima te izazvati zabrinutosti glede učinkovitosti upravnih odbora banaka i sposobnosti strateškog usmjeravanja. Ključno je da nadzirane institucije odmah pristupe rješavanju još neispunjenih zahtjeva iz nalaza nadzora i ojačaju djelotvornost svojih odbora. U tim okolnostima nadzor banaka ESB‑a provest će ciljane inicijative kako bi se osiguralo da banke djelotvorno otklone utvrđene nedostatke u funkcioniranju i sastavu svojih upravljačkih tijela, uz posebnu usmjerenost na njihovu kolektivnu prikladnost i raznolikost.

Treći prioritet: odgovor na nove rizike

Stanje rizika stalno se mijenja, uz pojavu brojnih novih rizika i povećanje postojećih rizika za banke i u kratkoročnom i u dugoročnom razdoblju. Nadzorna tijela nastojat će osigurati da banke proaktivno smanjuju klimatske i okolišne rizike koji povećavaju kreditni rizik druge ugovorne strane u vezi s rizičnijim i manje transparentnim nebankovnim financijskim institucijama te rizike operativne otpornosti i otpornosti IT sustava.

Banke bi trebale uključiti klimatske i okolišne rizike u svoje poslovne strategije te okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima.

Očekuje se da će učinak klimatskih i okolišnih rizika biti znatan te nadzirane institucije trebaju poduzeti mjere za rješavanje izazova koji proizlaze iz fizičkih i prijelaznih rizika.[39] Stoga je ključno da banke na odgovarajući način uključe klimatske i okolišne rizike u svoje poslovne strategije te okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima. U vezi s time nadzor banaka ESB‑a provest će tematsku provjeru kako bi procijenio napredak banaka u postizanju tog cilja kao i testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik kako bi procijenio otpornost banaka i njihovu sposobnost upravljanja rizicima u tom području[40]. Budući da su banke ostvarile tek ograničen napredak u usklađivanju svoje prakse objavljivanja s nadzornim očekivanjima, nadzorna tijela nastavit će pratiti njihov napredak[41] i usklađenost banaka s budućim regulatornim zahtjevima.

Banke bi trebale imati uspostavljene pouzdane okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima kako bi se mogle nositi s povećanim izloženostima kreditnom riziku druge ugovorne strane.

Povećani obujam usluga tržišta kapitala koje banke pružaju rizičnijim i manje transparentnim nebankovnim financijskim institucijama (npr. fondovima za ograničavanje rizika i obiteljskim uredima) kao i značajni učinci koje bi mogli imati mogući stečajevi tih institucija skrenuli su pozornost na rizike koji proizlaze iz slabog unutarnjeg upravljanja i neprimjerenog upravljanja rizicima u tom području. Nadzor banaka ESB‑a provodit će ciljane provjere i nadzore na licu mjesta u području upravljanja kreditnim rizikom druge ugovorne strane kako bi se utvrdili mogući nedostatci. Osobita pozornost posvetit će se uslugama glavnog brokera koje pruža nekoliko institucija koje puno posluju u tom području. Zajednički nadzorni timovi poduzet će daljnje aktivnosti s bankama u tom području kako bi se osigurala pravodobna provedba djelotvornih korektivnih mjera.

Nadzorna tijela poticat će pouzdanije aranžmane za eksternalizaciju IT aktivnosti i veću kiberotpornost u bankama tako što će sve više propitivati njihove prakse upravljanja rizicima.

Premda su značajne institucije pokazale snažnu operativnu otpornost tijekom cijele pandemije, povećao se broj kiberincidenata prijavljenih ESB‑u u odnosu na 2020.[42] Zbog ubrzavanja digitalnih strategija banaka i njihova sve većeg oslanjanja na informacijske tehnologije, ključno je da se ojača njihova otpornost na kiberprijetnje. Nadalje, rizici eksternalizacije IT aktivnosti zajedno sa sve većim oslanjanjem banaka na vanjske pružatelje IT usluga izazivaju zabrinutosti zbog kojih je potrebna veća pozornost nadzora. U tim okolnostima nadzor banaka ESB‑a postupno će se više usredotočiti na procjenu praksa banaka u tim područjima i aktivno poduzimati daljnje aktivnosti s bankama u kojima su otkriveni značajni nedostatci.

Okvir 3.
Daljnje aktivnosti u vezi s ESB‑ovim Vodičem o klimatskim i okolišnim rizicima: analiza stanja samoprocjena i akcijskih planova banaka

U svojem Vodiču o klimatskim i okolišnim rizicima objavljenom u studenome 2020. nadzor banaka ESB‑a naveo je 13 nadzornih očekivanja vezanih uz to kako bi banke pod njegovim izravnim nadzorom trebale uključiti klimatske rizike u svoje poslovne modele, upravljanje, upravljanje rizicima i objave. Nakon objave vodiča ESB je od banaka zatražio da se samostalno procijene u odnosu na ta očekivanja i dostave akcijske planove u kojima se iscrpno opisuje kako će uskladiti svoje prakse s vodičem.

ESB je u studenome 2021. objavio rezultate svoje nadzorne procjene praksa banke u svojem izvješću o upravljanju klimatskim i okolišnim rizicima u bankarskom sektoru. Procjenom je obuhvaćeno 112 institucija pod izravnim nadzorom ESB‑a s kombiniranom imovinom u iznosu od 24 bil. EUR, a riječ je o dosad nezabilježenoj analizi stanja spremnosti europskih banaka na adekvatno upravljanje izloženošću klimatskim i okolišnim rizicima i objavu te izloženosti.

U izvješću se iznosi horizontalni pregled trenutačnih kretanja u rješavanju i objavi klimatskih i okolišnih rizika u bankarskom sektoru europodručja i navode dobre prakse koje se trenutačno provode u području upravljanja tim rizicima.

U nadzornoj procjeni zaključuje se da nijedna od institucija nije blizu ispunjavanja svih nadzornih očekivanja iako su institucije poduzele početne korake u uključivanju klimatskih rizika u svoje prakse upravljanja rizicima (Slika A). Od institucija koje su sudjelovale u toj procjeni, u prosjeku je 90 % njih samo djelomično usklađeno s nadzornim očekivanjima ESB‑a ili nije uopće usklađeno s njima. Međutim, mnoge banke svjesne su toga da će klimatski i okolišni rizici imati znatan utjecaj na njihove profile rizika u sljedećih tri do pet godina, osobito kada je riječ o kreditnom riziku, operativnom riziku i riziku za poslovne modele.

Gotovo sve institucije izradile su provedbene planove s ciljem poboljšanja svojih praksa. ESB je ocijenio kvalitetu tih planova, a osobito rješavaju li se njima postojeći nedostatci u praksama institucija. Kvaliteta planova znatno se razlikovala među institucijama (Slika A), pri čemu su neke banke dostavile kratke i nepotkrijepljene odgovore u upitniku, a druge su banke dostavile opsežnu projektnu dokumentaciju s iscrpnim opisom svih planiranih mjera.

Slika A

Stanje upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima u bankarskom sektoru s obzirom na usklađenost institucija s očekivanjima i adekvatnost njihovih planova za unaprjeđenje njihovih praksa

(os y: razina usklađenosti praksa 112 institucija s nadzornim očekivanjima određenima u ESB‑ovu Vodiču; os x: razina adekvatnosti provedbenih planova 112 institucija za rješavanje nedostataka u njihovim praksama)

Izvor: ESB
Napomene: U odnosu na 13 nadzornih očekivanja utvrđene su ponderirane prosječne ocjene. Uzorak obuhvaća 112 značajnih institucija na najvišoj razini konsolidacije unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma.

ESB je svim bankama poslao pojedinačna pisma s povratnim informacijama s pozivom da pristupe rješavanju nedostataka utvrđenih tijekom nadzorne procjene. U nekim slučajevima institucije mogu primiti kvalitativni zahtjev u sklopu SREP‑a.

Sljedeći koraci

ESB je svjestan da se izazovi povezani s uključivanjem klimatskih i okolišnih rizika u strategije te planove upravljanja i upravljanja rizicima banaka stalno mijenjaju te se obvezao nastaviti dijalog o toj temi s njima.

Nadzor banaka ESB‑a u 2021. također je provjerio objave institucija o klimatskim i okolišnim rizicima. Nalazi te provjere objavit će se u zasebnom izvješću, a svakoj banci dostavljene su pojedinačne povratne informacije.

ESB će provesti i cjelovitu provjeru spremnosti banaka na upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima, uključujući dubinske analize o uključivanju klimatskih i okolišnih rizika u njihove strategije te planove upravljanja i upravljanja rizicima. Ta će se provjera provesti u prvoj polovini 2022. Nadzor banaka ESB‑a provest će i nadzorno testiranje otpornosti na stres u odnosu na klimatske rizike. Ishod tih nadzora bit će kvalitativne naravi. Mogući učinak na banke bit će neizravan, putem ocjena na temelju SREP‑a u odnosu na zahtjeve u sklopu drugog stupa, a rezultati za pojedinačne banke neće se objaviti. Osim toga, u poboljšanim regulatornim odredbama o okolišnim i socijalnim rizicima te rizicima upravljanja, koje su obuhvaćene preispitivanjem bankovnih pravila EU‑a koja je predložila Europska komisija, predviđa se ujednačeno uključivanje klimatskih i okolišnih rizika u EBA‑ine Smjernice o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) i nadzorno testiranje otpornosti na stres. Na temelju toga ESB će postupno uključiti klimatske i okolišne rizike u svoju metodologiju SREP‑a, a to će s vremenom utjecati na kapitalne zahtjeve u sklopu drugog stupa.

2. Odobrenja, provedba pravila o nadzoru i sankcije

2.1. Odobrenja

2.1.1. Godišnja procjena značajnosti (uključujući sveobuhvatne procjene) i utvrđivanje manje značajnih institucija s velikim utjecajem

2.1.1.1. Godišnja procjena značajnosti

Nakon godišnjeg preispitivanja značajnosti i

ad hoc

procjena ESB od 1. siječnja 2022. izravno nadzire 115 banaka.

Godišnja procjena u skladu s okvirnom uredbom o SSM‑u[43] o tome ispunjava li banka ili bankovna grupa bilo koji od kriterija značajnosti[44] dovršena je u studenome 2021. Dopunjena je ad hoc procjenama značajnosti (u sklopu kojih je izdano 48 odluka o značajnosti) koje su provedene nakon promjena u strukturi grupa.

Stoga je 30. studenoga 2021. u značajne institucije bilo svrstano 115 institucija[45], isto kao u prethodnoj godišnjoj procjeni značajnosti.

Na popis značajnih nadziranih subjekata u 2021. dodane su tri institucije na temelju godišnje procjene: Banca Mediolanum S.p.A. i Finecobank S.p.A., sa sjedištem u Italiji, i finska podružnica banke Danske Bank A/S svrstane su u značajne institucije jer iznos njihove imovine premašuje 30 mlrd. EUR. ESB od 1. siječnja 2022. izravno nadzire te institucije. U odnosu na finsku podružnicu banke Danske Bank A/S ESB izvršava ovlasti nadležnog tijela države članice domaćina.[46]

U međuvremenu su s popisa značajnih subjekata brisane tri institucije:

  • BFA Tenedora De Acciones S.A.U., bivše holding društvo banke Bankia S.A., brisano je s popisa nadziranih institucija zbog pripajanja njegova jedinog društva kćeri Bankia S.A. banci CaixaBank S.A. s učinkom od 26. ožujka 2021.
  • Banka Liberbank S.A. također je brisana s popisa nadziranih institucija zbog njezina pripajanja banci Unicaja Banco S.A. s učinkom od 30. srpnja 2021.
  • kreditna institucija C.R.H. ‑ Caisse de Refinancement de l’Habitat svrstana je u manje značajne institucije jer već tri uzastopne kalendarske godine nije ispunila nijedan od kriterija značajnosti; francusko tijelo nadležno za bonitetni nadzor i sanaciju (Autorité de contrôle prudentiel et de résolution, ACPR) izravno je nadzire od 1. siječnja 2022.

Osim toga, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje nisu utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

  • Zbog spajanja unutar grupe društvo Precision Capital S.A. više ne ispunjava kriterij značajnosti prekograničnih aktivnosti i stoga je njegova osnova za značajnost promijenjena u značajnost za nacionalno gospodarstvo (jer od 31. prosinca 2020. ispunjava primjenjive pragove).
  • Banke Piraeus Bank S.A. i Alpha Bank AE povučene su zbog restrukturiranja grupa pa su te institucije postale financijski holdinzi i promijenile svoje tvrtke u Piraeus Financial Holdings S.A. odnosno ALPHA SERVICES AND HOLDINGS S.A. (osim toga, dvjema novim kreditnim institucijama, Piraeus Bank S.A. i ALPHA BANK S.A., izdano je odobrenje za rad u njihovu svojstvu društava kćeri financijskih holdinga Piraeus Financial Holdings S.A. odnosno ALPHA SERVICES AND HOLDINGS S.A.).

Popis nadziranih subjekata redovito se posuvremenjuje. Najnoviji popis nalazi se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Tablica 2.

Značajne i manje značajne bankovne grupe ili samostalne banke pod europskim nadzorom banaka nakon godišnje procjene 2021.

Izvor: ESB
Napomene: „Ukupna imovina” odnosi se na ukupnu imovinu subjekata uključenih na popis nadziranih subjekata koji je objavljen u prosincu 2021. (s referentnim datumom 30. studenoga 2021. za odluke o značajnosti dostavljene nadziranim institucijama koje proizlaze iz godišnje procjene značajnosti i 1. studenoga 2021. u pogledu drugih promjena i kretanja povezanih sa strukturom grupa). Referentni datum za ukupnu imovinu jest 31. prosinca 2020. (ili najnoviji raspoloživi datum odnosno datum posljednje procjene značajnosti).
1) na dan 1. studenoga 2021.

2.1.1.2. Sveobuhvatne procjene

U srpnju 2021. ESB je proveo sveobuhvatnu procjenu dviju talijanskih zadružnih bankovnih grupa (Iccrea Banca S.p.A. – Instituto Centrale del Credito Cooperativo i Cassa Centrale Banca – Credito Cooperativo Italiano S.p.A.) te dviju baltičkih banaka (Luminor Bank AS u Estoniji i Akciné bendrové Siauliu bankas u Litvi).

Osim toga, u kolovozu 2021. ESB je pokrenuo sveobuhvatnu procjenu sljedećih triju banaka na osnovi toga da svaka od njih ispunjava kriterij za izravni nadzor ESB‑a: banke Addiko Bank AG u Austriji (značajne prekogranične aktivnosti), banke Agri Europe Cyprus Limited (među trima najvećima kreditnim institucijama u državi članici Sloveniji) i banke Barclays Bank Ireland PLC u Irskoj (veličina). Dovršetak procjene predviđa se krajem prve polovine 2022.

2.1.1.3. Manje značajne institucije s velikim utjecajem

Zbog velikog broja manje značajnih institucija i njihovih razlika s obzirom na veličinu, složenost i profil rizika, europski nadzor banaka razvrstava te institucije na temelju njihova utjecaja na financijski sustav i njihova profila rizika. Od 2022. kriteriji utjecaja i kriteriji rizika procjenjuju se zasebno. Manje značajne institucije s velikim utjecajem utvrđuju se jednom godišnje za svaku državu sudionicu u europskom nadzoru banaka.

Manje značajna institucija svrstava se u kategoriju manje značajne institucije s velikim utjecajem ako ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

  • veličina
    Ukupna imovina institucije premašuje 15 mlrd. EUR.
  • važnost za gospodarstvo
    Ukupna vrijednost imovine institucije premašuje 15 % GDP‑a odnosne države
    ili je svrstana u kategoriju ostalih sistemski važnih institucija u smislu direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD).
  • potencijalno značajna institucija
    Manje značajna institucija jest „velika institucija” u smislu CRR‑a II (institucija koja ispunjava neki od kriterija značajnosti, ali nije svrstana u kategoriju značajnih institucija).
  • prekogranične aktivnosti
    Manje značajna institucija ima u vlasništvu jednu kreditnu instituciju ili više njih u jednoj ili više država sudionica.
  • poslovni model
    Manje značajna institucija jest infrastruktura financijskog tržišta s odobrenjem za pružanje bankovnih usluga, središnja štedna banka ili središnja zadružna banka ili središnja institucija u sklopu institucionalnog sustava zaštite.
  • pravilo minimalne pokrivenosti
    Ako je u određenoj državi utvrđeno manje od triju manje značajnih institucija s velikim utjecajem primjenom prethodno navedenih kriterija, primjenjuje se pravilo minimalne pokrivenosti. Prema pravilu minimalne pokrivenosti potrebno je odabrati dodatne manje značajne institucije prema njihovoj veličini sve dok se ne utvrde tri manje značajne institucije s velikim utjecajem.

Manje značajna institucija koja se smatra malom i jednostavnom institucijom u smislu CRR‑a II može se imenovati manje značajnom institucijom s velikim utjecajem samo ako je riječ o najvećoj manje značajnoj instituciji u državi u kojoj su sve manje značajne institucije male i jednostavne institucije.

2.1.1.4. Implikacije imenovanja manje značajnom institucijom s velikim utjecajem

Svrstavanje manje značajne institucije u kategoriju manje značajnih institucija s velikim utjecajem čimbenik je koji nacionalna nadležna tijela uzimaju u obzir u utvrđivanju učestalosti i razine temeljitosti svojih nadzornih aktivnosti, kao što su, među ostalim, postupak nadzorne provjere i ocjene te nadzori na licu mjesta. Osim toga, nacionalna nadležna tijela obvezna su obavijestiti ESB o svim značajnim nadzornim postupcima ili odlukama koje namjeravaju provesti u odnosu na te institucije, u skladu s člancima 97. i 98. okvirne uredbe o SSM‑u.

U sljedećoj tablici navodi se popis manje značajnih nadziranih subjekata s velikim utjecajem u 2022. koji je usvojio Nadzorni odbor ESB‑a. Za svaku instituciju navodi se i osnova za dodjelu statusa manje značajne institucije s velikim utjecajem kako bi se osigurala transparentnost razvrstavanja.

Tablica 3.

Popis manje značajnih nadziranih subjekata s velikim utjecajem u 2022.

BelgijaBugarskaNjemačkaEstonijaIrskaGrčkaŠpanjolskaFrancuskaHrvatskaItalijaCiparLatvijaLitvaLuksemburgMaltaNizozemskaAustrijaPortugalSlovenijaSlovačkaFinska

1) Ukupna imovina institucije premašila je 15 mlrd. EUR u prvom tromjesečju 2022.

2.1.2. Postupci odobrenja

U 2021. nadzoru banaka ESB‑a upućen je ukupno 651 postupak odobrenja.

U 2021. nadzoru banaka ESB‑a upućen je ukupno 651 postupak odobrenja (Tablica 4.). Njima je bilo obuhvaćeno 29 zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, 24 odluke o oduzimanju odobrenja za rad, 52 obavijesti o prestanku važenja odobrenja za rad, 111 postupaka stjecanja ili povećanja kvalificiranih udjela, 404 postupka povezana s jedinstvenom putovnicom i 31 odobrenje za rad financijskim holdinzima. Nakon što je u lipnju 2021. stupio na snagu novi okvir za nadzor investicijskih društava, nacionalna nadležna tijela i ESB sudjelovali su i u izdavanju odobrenja za rad investicijskim društvima kao kreditnim institucijama.

Tablica 4.

Postupci odobrenja koji su upućeni ESB‑u

Izvor: ESB

U 2021. dovršeno je 200 odluka u sklopu postupka odobrenja[47]. Od tog broja Nadzorni odbor podnio je 90 nacrta odluka, koje je Upravno vijeće potom odobrilo. Preostalih 110 odluka odobrilo je više rukovodstvo u sklopu okvira za prenošenje ovlasti[48]. Tih 200 odluka u sklopu postupka odobrenja čini 8 % svih pojedinačnih nadzornih odluka ESB‑a u 2021.

U sklopu dvaju postupaka odobrenja donesene su negativne odluke. Nadalje, sedam zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i osam obavijesti o stjecanjima ili povećanju kvalificiranih udjela povučeno je prije dovršetka odluke zbog negativne procjene.

U usporedbi s 2020., broj upućenih postupaka odobrenja uglavnom je ostao nepromijenjen 2021., uzimajući u obzir zahtjeve upućene u okolnostima primjene novog okvira za izdavanje odobrenja (mješovitim) financijskim holdinzima.

2.1.2.1. Razvoj zajedničkih postupaka

Broj zajedničkih postupaka upućenih ESB‑u bio je sličan onome iz prethodne godine.

Ukupno gledano, u 2021. broj zajedničkih postupaka za izdavanje odobrenja za rad, postupaka povezanih sa stjecanjem kvalificiranih udjela i postupaka oduzimanja odobrenja za rad upućenih ESB‑u bio je sličan onome iz prethodne godine.

Nadzor banaka ESB‑a procijenio je velik broj kvalificiranih udjela. U nekoliko postupaka podnositelji zahtjeva odlučili su povući upućene zahtjeve ili iskoristiti svoje pravo na saslušanje zbog zabrinutosti koje su nadzorna tijela istaknula tijekom početne procjene ili zbog toga što je ESB izdao negativnu odluku. U drugim slučajevima podnositelji zahtjeva odlučili su povući svoje zahtjeve zbog dugotrajno neizvjesnog makroekonomskog okružja ili zbog razloga specifičnih za pojedinačne slučajeve. Na nekoliko postupaka povezanih s kvalificiranim udjelima kao rezultat internih reorganizacija primjenjivao se pojednostavnjeni pristup u procjeni kvalificiranih udjela. Kao i proteklih godina i unatoč novijim transformacijama i dinamici aktivne konsolidacije, zabilježene su tek ograničene aktivnosti prekogranične konsolidacije.

Velika većina postupaka za izdavanje odobrenja za rad u 2021. bila je povezana s osnivanjem novih manje značajnih institucija. Kao i prethodnih godina, glavni razlog za nove zahtjeve bio je povećana primjena digitalnih inovacija za pružanje usluga klijentima iz EU‑a (npr. financijskotehnološki poslovni modeli).

Nakon što je 2017. uvedeno „specijalizirano odobrenje za pružanje bankovnih usluga”, nastavio se nagli rast zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad iz Litve. U tim okolnostima banka Lietuvos bankas i ESB nastavili su preispitivati poslovne modele koje su podnositelji zahtjeva dostavili, što je dovelo do znatno većeg broja zahtjeva koje su podnositelji povukli ili koje je nacionalno nadležno tijelo odbilo. Nadalje, neki zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad u Njemačkoj povezani s inovativnim tehnologijama povučeni su tijekom početne procjene.

Nekoliko postupaka za izdavanje odobrenja za rad značajnih institucija odnosilo se u prvom redu na izdavanje odobrenja za pružanje dodatnih reguliranih djelatnosti koje su banke planirale.

Postupci oduzimanja odobrenja za rad pokretali su se uglavnom zbog dobrovoljnog prestanka poslovanja te spajanja ili drugih vrsta restrukturiranja. Četiri manje značajne institucije napustile su tržište zbog postupaka prisilne likvidacije, uključujući postupke u slučaju insolventnosti.

2.1.2.2. Kretanja u odnosu na postupke povezane s jedinstvenom putovnicom, investicijska društva i (mješovite) financijske holdinge

Investicijska društva koja su prema revidiranoj direktivi o kapitalnim zahtjevima / uredbi o kapitalnim zahtjevima svrstana u kategoriju kreditnih institucija prvi su put dostavila obavijesti o svojim aktivnostima povezanima s jedinstvenom putovnicom u skladu s novim režimom.

ESB i nacionalna nadležna tijela obradili su 404 postupka povezana s jedinstvenom putovnicom u 2021. Investicijska društva koja su prema revidiranoj direktivi o kapitalnim zahtjevima / uredbi o kapitalnim zahtjevima svrstana u kategoriju kreditnih institucija prvi su put dostavila obavijesti o svojim aktivnostima povezanima s jedinstvenom putovnicom u skladu s novim režimom.

ESB i nacionalna nadležna tijela nastavili su i s radom na izdavanju odobrenja za rad investicijskim društvima. U lipnju 2021. stupio je na snagu novi okvir za nadzor investicijskih društava te su uvedeni kriteriji prema kojima investicijska društva moraju podnijeti zahtjev za odobrenje za rad u svojstvu kreditne institucije. Takvo se odobrenje mora pribaviti na temelju kvalitativnih kriterija (aktivnosti koje društvo obavlja) i kvantitativnih kriterija (vrijednost imovine) na pojedinačnoj ili na grupnoj osnovi. U 2021. i 2022. na investicijska društva koja ispunjavaju uvjete za izdavanje odobrenja za rad u svojstvu kreditne institucije primjenjuje se režim za nastavak priznavanja. Očekuje se da će oko 20 institucija biti obuhvaćeno zahtjevom za izdavanje odobrenja za rad banke. Nacionalna nadležna tijela dosad su obavijestila ESB o 11 podnesenih zahtjeva.

Člankom 21.a CRD‑a V uveden je novi nadzorni režim za matične (mješovite) financijske holdinge[49] u nadziranim grupama. Nakon što se odobre, ti financijski holdinzi odgovorni su za usklađenost nadzirane grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi. U slučaju značajnih nadziranih grupa ESB je odgovoran za izdavanje odobrenja tim matičnim (mješovitim) financijskim holdinzima ili za njihovo izuzeće. U 2021. ESB je zaprimio 31 zahtjev i izdao 23 odluke (u odnosu na jedno novoosnovano i 22 postojeća (mješovita) financijska holdinga u nadziranim grupama): odobrenje je izdano za devet (mješovitih) financijskih holdinga, dok je 14 (mješovitih) financijskih holdinga izuzeto od zahtjeva za odobrenje.

2.1.2.3. Portal sustava upravljanja informacijama (IMAS)

U 2021. znatan dio postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti obrađen je putem portala IMAS.

Portal IMAS jest internetska platforma koja olakšava interakciju i razmjenu informacija između nadzornih tijela i nadziranih subjekata / trećih osoba. Portal IMAS dio je strategije za digitalizaciju nadzornih postupaka SSM‑a i obuhvaća cijeli nadzorni ciklus.[50]

Od siječnja 2021. znatan dio postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti obrađen je putem portala IMAS. U 2021. u portal su uključene obavijesti povezane s jedinstvenom putovnicom i stjecanja/povećanja kvalificiranih udjela. U 2022. na portal IMAS bit će dodani zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad, odluke o dobrovoljnom oduzimanju odobrenja za rad i odobrenja za rad financijskim holdinzima. S obzirom na to, podnošenje zahtjeva i transakcija putem portala IMAS sve je češće.

2.2. Procjene sposobnosti i primjerenosti

U 2021. nadzoru banaka ESB‑a upućeno je ukupno 2627 postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti[51] (pojedinačne procjene članova upravnih i nadzornih odbora, nositelja ključnih funkcija[52] i voditelja podružnica u trećim zemljama) (Tablica 5.).

Tablica 5.

Postupci procjene sposobnosti i primjerenosti upućeni ESB‑u

Izvor: ESB
Napomena: Uzorak obuhvaća sve značajne institucije (unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma) koje su dostavile zahtjeve za procjenu sposobnosti i primjerenosti.

Oko 67 % svih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti zaprimljenih u 2021. odnosilo se na članove upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji. Preostalih 33 % odnosilo se na članove upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji (oko 28 %), nositelje ključnih funkcija (4 %) i voditelje podružnica u trećim zemljama (1 %).

Ukupno vrijeme obrade postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti dovršenih u 2021. u prosjeku je iznosilo 3,7 mjeseci, što je kraće od najduljeg razdoblja od četiri mjeseca utvrđenog u stavku 179. zajedničkih smjernica ESMA‑e i EBA‑e za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija.

2.2.1. Kretanja procjena sposobnosti i primjerenosti

Odražavajući svoj stroži i prodorniji pristup procjenama sposobnosti i primjerenosti te nastojanja da se ojača unutarnje upravljanje u nadziranim bankama, ESB je utvrdio razloge za zabrinutost u vezi s ispunjavanjem jednog ili više kriterija sposobnosti i primjerenosti za 58 % procjenjivanih članova upravljačkih tijela. To je povećanje za 8 % u odnosu na 2020. Najčešći problemi odnosili su se na iskustvo članova odbora, sukobe interesa i mogućnost posvećivanja dovoljno vremena. U sklopu daljnjih aktivnosti ESB je značajnim institucijama odredio uvjete, obveze ili preporuke za rješavanje utvrđenih problema.

Tijekom procjena sposobnosti i primjerenosti ESB surađuje s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima i izravno s nadziranim subjektima. Ako se pojave dvojbe ili zabrinutost u vezi s prikladnošću kandidata, odnosni zahtjev za procjenu sposobnosti i primjerenosti često bude povučen. Tim nadzornim dijalogom s bankama sprječava se izdavanje negativnih odluka o procjeni sposobnosti i primjerenosti od strane ESB‑a. U 2021. su na taj način povučena 52 zahtjeva, što je 30 zahtjeva više nego u 2020.

ESB je 2021. proveo 17 novih procjena.

ESB je 2021. također proveo 17 novih procjena nekoliko članova upravljačkih tijela kreditnih institucija. Pet od tih novih procjena odnosilo se na okvir za sprječavanje pranja novca, četiri njih na kaznene postupke, dvije na parnične postupke i šest na druga pitanja kao što su stečaj i prijevara.

Relevantne informacije u vezi s pranjem novca / financiranjem terorizma također su razmatrane pri procjeni prikladnosti članova odbora u ukupno 36 zahtjeva.

ESB nastoji povećati učinkovitost svojih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti, osobito propitivanjem upotrebe alata nadzorne tehnologije. Portal IMAS, kojim se nadzirani subjekti koriste za dostavljanje svojih zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti nacionalnim nadležnim tijelima i ESB‑u, pokazao se korisnim alatom za poboljšanje učinkovitosti.

Okvir 4.
Revidirani Vodič ESB‑a o procjenama sposobnosti i primjerenosti

Nadzor banaka ESB‑a kontinuirano nastoji povećati kvalitetu nadzora upravljanja i transparentnost u tom području. U vezi s tim ESB je nedavno revidirao svoj Vodič o procjenama sposobnosti i primjerenosti („Vodič o procjenama sposobnosti i primjerenosti”) i izradio novi Upitnik za procjenu sposobnosti i primjerenosti kako bi se poboljšala kvaliteta i učinkovitost postupaka i procjena sposobnosti i primjerenosti.

U revidiranom Vodiču o procjenama sposobnosti i primjerenosti uvodi se koncept pojedinačne odgovornosti, pri čemu ozbiljni nalazi nadzora mogu utjecati na prikladnost odabranog kandidata čak i ako on nije izravno odgovoran za te nalaze. Osim toga, u Vodiču o procjenama sposobnosti i primjerenosti iscrpno se opisuje kako će se članovi upravljačkog tijela ponovno procijeniti ako se pojave nove činjenice koje mogu dovesti u pitanje njihovu prikladnost.

U Vodiču o procjenama sposobnosti i primjerenosti također se potiče određene kreditne institucije koje su prema nacionalnom pravu obvezne usvojiti režim ex post procjene da dostave ESB‑u informacije povezane sa svojim procjenama prikladnosti izvršnih članova upravljačkog tijela prije imenovanja. U sklopu daljnjih aktivnosti 61 kreditna institucija u državama članicama sudionicama primila je dopis ESB‑a kojim im je taj poziv i službeno upućen.

Naposljetku, u Vodiču o procjenama sposobnosti i primjerenosti upućuje se na stručno znanje članova o klimatskim i okolišnim rizicima te na raznolikost (uključujući rodnu raznolikost) s obzirom na njihovu sve veću važnost kao područja koje zahtijeva pozornost nadzornih tijela.

Nacrte tih dokumenata ESB je objavio u svrhu javnog savjetovanja[53] 15. lipnja 2021. s namjerom prikupljanja povratnih informacija od sudionika na tržištu i drugih zainteresiranih. Javna rasprava održana je 15. srpnja 2021. uz 200 sudionika. Javno savjetovanje završilo je 2. kolovoza 2021.

Konačni Vodič o procjenama sposobnosti i primjerenosti i Upitnik za procjenu sposobnosti i primjerenosti objavljeni su 8. prosinca 2021. zajedno sa sažetkom povratnih informacija u kojemu se daje odgovor na više od 700 zaprimljenih primjedaba, među ostalim od kreditnih institucija, tržišnih i bankovnih udruženja i konzultantskih društava. Njihova je objava najavljena u Biltenu nadzora banaka u studenome 2021., a o njima se podrobnije raspravljalo u nekoliko govora predsjednika[54] i drugih članova Nadzornog odbora ESB‑a[55] kao i u podcastu potpredsjednika iz prosinca 2021.[56]

2.3. Prijava povreda, provedba pravila o nadzoru, sankcije i druge novčane mjere

2.3.1. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

Pet od osam postupaka koje je ESB rješavao u 2021. završeno je na kraju godine.

Prema uredbi o SSM‑u i okvirnoj uredbi o SSM‑u raspodjela ovlasti između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela za provedbu pravila o nadzoru i izricanje sankcija ovisi o prirodi navodne povrede, odgovornoj osobi i mjeri koju je potrebno donijeti (vidi Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2014.). U skladu s mjerodavnim pravnim okvirom kazne koje izriče ESB unutar svoje nadležnosti za nadzorne zadaće objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Na istim se mrežnim stranicama objavljuju i kazne koje na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela.

U 2021. ESB je rješavao osam postupaka izricanja sankcija, od kojih je njih četiri bilo u tijeku 2020. (Tablica 6.). U sklopu tih osam postupaka doneseno je pet odluka ESB‑a.

Tablica 6.

ESB‑ove aktivnosti provedbe pravila o nadzoru i izricanja kazni u 2021.

Izvor: ESB

U 2021. ESB je izrekao dvije novčane kazne u iznosu od 615 000 EUR.

Sedam od osam postupaka koji su se rješavali 2021. odnosilo se na sumnju u povrede izravno primjenjivog prava EU‑a (uključujući odluke i uredbe ESB‑a) od strane sedam značajnih institucija. Dva od tih postupaka završena su u 2021. dvjema odlukama ESB‑a kojima su dvama nadziranim subjektima iste bankovne grupe izrečene novčane kazne u iznosu od 615 000 EUR. U 2021. završena su dva postupka u vezi s povredama izravno primjenjivog prava EU‑a, od kojih je jedan završen zbog primjene načela proporcionalnosti, a drugi zbog nepostojanja utvrđenog nemara. Na kraju 2021. bila su u tijeku još tri postupka.

Preostali postupak koji se rješavao u 2021. odnosio se na sumnju u povrede nacionalnog prava kojim se provodi direktiva EU‑a od strane manje značajne institucije, a završen je tako što je ESB uputio zahtjev za pokretanje postupka odnosnom nacionalnom nadležnom tijelu.

Potpuna raščlamba sumnja u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija koje je ESB rješavao u 2021., po područjima, prikazana je na Grafikonu 18.

Grafikon 18.

Sumnje u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija u 2021.

Izvor: ESB

Na prethodne zahtjeve ESB‑a za pokretanje postupaka nacionalna su nadležna tijela u 2021., ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, izrekla dvije novčane kazne u iznosu od 24,7 mil. EUR.

Na prethodne zahtjeve ESB‑a za pokretanje postupaka nacionalna su nadležna tijela u 2021., ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, izrekla dvije novčane kazne u iznosu od 24,7 mil. EUR.

Podrobne informacije, uključujući sveobuhvatne statističke podatke o aktivnostima izricanja sankcija povezanima s povredama bonitetnih zahtjeva provedenima u 2021. od strane ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela u sklopu europskog nadzora banaka, bit će predstavljene u Godišnjem izvješću o aktivnostima izricanja sankcija u SSM‑u u 2021. Izvješće će se objaviti na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka u drugom tromjesečju 2022.

2.3.2. Ostale novčane mjere

U skladu s uredbom o SSM‑u, isključivo u svrhu obavljanja svojih nadzornih zadaća, ESB se također koristi ovlastima kojima raspolažu nacionalna nadležna tijela u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonima.

S tim u vezi u 2021. ESB je dvama značajnim nadziranim subjektima izrekao administrativne mjere koje su na raspolaganju nacionalnom nadležnom tijelu u skladu s nacionalnim zakonom kojim se provodi CRD. Izrečene nacionalne administrativne mjere nisu bile kaznene naravi, a odnosile su se na plaćanje kamata u iznosu od približno 21,5 mil. EUR za povrede zahtjeva o ograničenjima velikih izloženosti. Nadzirani subjekti podnijeli su žalbe na odluke ESB‑a Sudu Europske unije.

2.3.3. „Zviždanje”

U 2021. ESB je primio 152 prijave povreda, što je smanjenje za 27 % u odnosu na prethodnu godinu.

U skladu s člankom 23. uredbe o SSM‑u ESB je dužan osigurati uspostavu djelotvornih mehanizama kojima se svakoj osobi omogućuje da prijavi povrede mjerodavnog prava EU‑a (postupak koji se obično naziva „zviždanjem”). Kako bi to omogućio, ESB upravlja mehanizmom prijave povreda koji obuhvaća unaprijed strukturiranu mrežnu platformu dostupnu na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

ESB osigurava potpunu tajnost prijava povreda primljenih na mrežnoj platformi ili drugim kanalima (npr. e‑poštom ili običnom poštom) te u obavljanju svojih nadzornih zadaća uzima u obzir sve dostupne informacije.

U 2021. ESB je primio 152 prijave povreda, što je smanjenje za 27 % u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se 78 prijava odnosilo na navodne povrede mjerodavnog prava EU‑a, pri čemu se za 72 prijave smatralo da su u djelokrugu nadzora ESB‑a, a za njih šest da su u djelokrugu nadzora nacionalnih nadležnih tijela. Ostale prijave uglavnom su se odnosile na navodne povrede koje nisu povezane s bonitetnim zahtjevima (npr. zaštita potrošača) i stoga su bile izvan djelokruga mehanizma prijave povreda.

Među najčešćim su navodnim povredama bila pitanja povezana s upravljanjem (72 %) i neadekvatnim izračunom regulatornog kapitala i kapitalnih zahtjeva (8 %). Potpuna raščlamba prikazana je na Grafikonu 19. Pitanja povezana s upravljanjem uglavnom su se odnosila na upravljanje rizicima i unutarnje kontrole, funkcije upravljačkog tijela, zahtjeve za sposobnost i primjerenost te organizacijsku strukturu.[57]

Grafikon 19.

Navodne povrede prijavljene mehanizmom prijave povreda

(postotci)

Izvor: ESB

O informacijama primljenima mehanizmom prijave povreda obaviješteni su odgovarajući zajednički nadzorni timovi. Te su informacije razmotrene na odgovarajući način i ESB je u sklopu svojih nadzornih zadaća poduzeo daljnje aktivnosti. Glavne istražne radnje provedene u 2021. u vezi s primljenim prijavama o povredama mjerodavnog prava EU‑a bile su:

  • unutarnja procjena na temelju postojeće dokumentacije (43 % slučajeva)
  • zahtjev za dokumente ili objašnjenja nadziranog subjekta (27 % slučajeva)
  • zahtjev za unutarnju reviziju ili nadzor na licu mjesta (19 % slučajeva).

3. Doprinos upravljanju krizama

3.1. Interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom

Bliska suradnja nadzora banaka ESB‑a i SRB‑a nastavila se i u 2021.

U 2021. nadzor banaka ESB‑a i Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) i dalje su blisko surađivali na svim razinama. Nadzorni odbor ESB‑a pozvao je predsjednicu SRB‑a da sudjeluje na njegovim sastancima kao promatrač za točke koje se odnose na odgovornosti SRB‑a. Predstavnik ESB‑a sudjelovao je kao promatrač na svim izvršnim i plenarnim sjednicama SRB‑a. Nadalje, između predsjednika, kao i između višeg i srednjeg rukovodstva ESB‑a i SRB‑a redovito se razmjenjivalo mišljenje o temama od zajedničkog interesa, kao što su postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP), planiranje oporavka i sanacije i rad na politikama u vezi s upravljanjem krizama. Konačno, u skladu s memorandumom o razumijevanju sklopljenim između ESB‑a i SRB‑a, obje organizacije međusobno su razmijenile širok skup važnih podataka i informacija kojima su već raspolagale. Time se pridonijelo smanjenju tereta izvješćivanja za banke.

ESB i SRB također su razmijenili mišljenja o mogućim poboljšanjima okvira politike upravljanja krizama. Teme o kojima se raspravljalo uključivale su alate koji su dostupni relevantnim tijelima i upotrebu vanjskih izvora financiranja u sanaciji. Te redovite razmjene informacija sa SRB‑om pridonijele su i obogaćivanju ESB‑ova vlastitog doprinosa u ciljanim savjetovanjima Europske komisije o preispitivanju okvira banaka za upravljanje krizama i osiguranje depozita.[58]

Nadalje, kao i dosad, ESB je sudjelovao u simulacijama krize koje provodi SRB. One su osmišljene kako bi se testirali postupci i međunarodna suradnja te kako bi se poboljšalo razumijevanje postupka odlučivanja i operativnog postupka svakog tijela unutar sanacijskog kolegija.

Osim toga, organizirana su zajednička usavršavanja o različitim temama (npr. o planiranju oporavka, metodologiji SREP‑a i revidiranoj politici SRB‑a o minimalnim zahtjevima za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL)). Njihov je cilj bio jačanje suradnje i poticanje zajedničkog razumijevanja među tijelima u različitim aspektima njihova rada.

Nadalje, redovita interakcija zajedničkih nadzornih timova ESB‑a i internih sanacijskih timova SRB‑a i dalje je činila ključni dio suradnje između tih dviju organizacija. To je uključivalo blisku suradnju za institucije obuhvaćene ESB‑ovim okvirom za upravljanje krizama, odnosno institucije s pogoršanim financijskim stanjem, kao i sudjelovanje SRB‑a u timovima za upravljanje krizama kako bi se osigurala potpuna usklađenost nadzornih tijela i sanacijskih tijela u kriznoj situaciji.

U skladu s regulatornim okvirom provedeno je savjetovanje sa SRB‑om o planovima oporavka koje su značajne institucije dostavile nadzoru banaka ESB‑a. SRB‑ova opažanja uzeta su u obzir u procjeni tih planova i pripremi povratnih informacija namijenjenih nadziranim subjektima. Ta opažanja odnosila su se, među ostalim, na izvedivost mogućnosti oporavka i kalibraciju pragova za pokazatelje oporavka u vezi s MREL‑om.

Naposljetku, SRB se savjetovao s nadzorom banaka ESB‑a o nacrtima sanacijskih planova u skladu s uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu[59]. Kao i dosad, to je savjetovanje među ostalim uključivalo utvrđivanje MREL‑a i procjene mogućnosti sanacije. Kao i prethodnih godina, SRB se savjetovao s nadzorom banaka ESB‑a o izračunu ex ante doprinosa jedinstvenom fondu za sanaciju banaka, pri čemu se procjena ESB‑a usredotočila na opažanja iz gledišta nadzora i vremenske neograničenosti poslovanja.

3.2. Upravljanje krizama u manje značajnim institucijama

Za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama potrebna je bliska suradnja između odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela i ESB‑a. Iako je nacionalno nadležno tijelo izravno odgovorno za nadzorne radnje koje se odnose na manje značajne institucije, potreba za pojačanom suradnjom i razmjenom informacija javlja se kada se manje značajna institucija približava trenutku neodrživosti. U toj se fazi ESB, kao nadležno tijelo za zajedničke postupke, i nacionalno nadležno tijelo moraju dogovarati o mogućem oduzimanju odobrenja za rad.

U 2021. ESB i nacionalna nadležna tijela pojačali su suradnju u rješavanju kriznih slučajeva u 15 manje značajnih institucija.

U 2021. ESB i nacionalna nadležna tijela blisko su surađivali i razmjenjivali informacije o nekoliko manje značajnih institucija za koje je utvrđeno da se suočavaju s pogoršanjem financijskog položaja ili da su u krizi. Nacionalna nadležna tijela obavijestila su ESB o sedam novih slučajeva koji su se odnosili na pogoršavanje financijskog položaja manje značajnih institucija. ESB i nacionalna nadležna tijela nastavili su blisko surađivati i razmjenjivati informacije o 29 aktivnih slučajeva pogoršavanja financijskog položaja. Petnaest slučajeva bilo je predmetom pojačane suradnje između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela, pri čemu je za sedam slučajeva bilo potrebno uspostaviti posebne kontaktne skupine za upravljanje krizama. Kao i prethodnih godina, te su se skupine brinule za pravodobno i koordinirano poduzimanje nadzornih radnja i donošenje nadzornih odluka.

Nacionalna nadležna tijela u 2021. obavijestila su ESB i o 12 slučajeva povezanih s oduzimanjem odobrenja za rad manje značajnim institucijama. Dva su se slučaja odnosila na spajanja ili integraciju, tri su bila povezana s likvidacijom, a u sedam slučajeva riječ je bila o dobrovoljnom prestanku poslovanja. U četirima od tih 12 slučajeva ESB je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad, a za preostalih je osam slučajeva procjena još u tijeku.

Glavni uzroci pogoršanja financijskog položaja manje značajnih institucija u 2021. bili su sljedeći: neodrživi poslovni modeli, kontinuirano niska profitabilnost koja kao posljedicu ima probleme sa solventnošću i manjkave sustave upravljanja (uključujući neodgovarajuće okvire za sprječavanje pranja novca). Osim toga, računovodstvene prijevare pojavile su se kao dodatni pokretač pogoršanja financijskog položaja.

4. Prekogranična suradnja

4.1. Europska i međunarodna suradnja

4.1.1. ESB i kolegiji nadzornih tijela za bankarstvo

ESB djeluje kao konsolidirajuće nadzorno tijelo za europske bankovne grupe čije je sjedište u nekoj zemlji koja sudjeluje u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM). Zahvaljujući tomu ESB provodi sveobuhvatan i dosljedan nadzor pod jednakim uvjetima za sve subjekte (društva kćeri ili podružnice) bankovne grupe, čak i ako se nalaze u državama članicama EU‑a koje ne sudjeluju u SSM‑u ili državama izvan Europe.

Kao konsolidirajuće nadzorno tijelo za značajne bankovne grupe, ESB uspostavlja kolegije za interakciju sa svim važnim nadzornim tijelima.

Jedna je od zadaća ESB‑a osigurati redovitu interakciju sa svim važnim bankovnim i nebankovnim nadzornim tijelima, a to čini uspostavom kolegija nadzornih tijela. Kada je sjedište bankovne grupe izvan bankovne unije, a ESB nadzire najmanje jedno od globalnih društava kćeri ili podružnica grupe jer se nalaze u državi članici sudionici u SSM‑u, ESB primjenjuje sporazume o suradnji s tijelima dotične države izvan EU‑a. U većini slučajeva konsolidirajuće tijelo ostvaruje međunarodnu suradnju putem kolegija nadzornih tijela, no vremenski rokovi svakog tijela i procesi odlučivanja mogu se razlikovati zbog lokalnih zahtjeva i pravila o povjerljivosti.

Kao tijelo domaćin ESB sudjeluje u kolegijima bankovnih grupa čiji je matični subjekt osnovan izvan SSM‑a.

Transverzalni tim, koji čine predstavnici triju okomitih glavnih uprava, pruža kontinuiranu potporu zajedničkim nadzornim timovima u ispunjavanju njihovih obveza povezanih sa suradnjom u skladu s europskom uredbom i direktivama (npr. mapiranje subjekata grupe, razmjena ključnih financijskih pokazatelja među nadležnim tijelima, program nadzornog ispitivanja za kolegije). Tim također potiče usklađivanje i promiče najbolje nadzorne prakse povezane s međunarodnom suradnjom.

Taj je tim u 2021. pridonio preispitivanju 13 pisanih sporazuma o suradnji za kolegije nadzornih tijela kako bi se uzela u obzir promjena statusa britanskoga tijela za bonitetnu regulaciju (engl. Prudential Regulation Authority, PRA) poslije Brexita kao tijela iz treće zemlje.

4.1.2. Jačanje suradnje s tijelima trećih zemalja

U 2021. nadzorna je suradnja s trećim zemljama proširena sklapanjem memoranduma o razumijevanju s australskim tijelom za bonitetnu regulaciju i nadzornim tijelom NYDFS.

ESB stalno prati kretanja u prekograničnom bankarstvu i procjenjuje potrebu za pojačanim sporazumima o suradnji s bonitetnim tijelima iz trećih zemalja, koji mogu biti u obliku memoranduma o razumijevanju, sudjelovanjem u kolegijima nadzornih tijela i na temelju sporazuma zaključenih u pojedinačnim slučajevima. ESB je tijekom 2021. sklopio dodatne memorandume o razumijevanju s nadzornim tijelom New York State Department of Financial Services (NYDFS) i australskim tijelom za bonitetnu regulaciju (engl. Australian Prudential Regulation Authority, APRA). Ti se sporazumi smatraju važnima zbog znatnih prekograničnih veza između bankarskih sektora obuhvaćenih europskim nadzorom banaka i onih države New York i Australije.

Oba memoranduma o razumijevanju osiguravaju suradnju među tijelima u svrhu obavljanja nadzornih zadaća koje se odnose na prekogranične kreditne institucije. Memorandumima o razumijevanju predviđena je suradnja koliko je to moguće, a može se pokrenuti na zahtjev tijela ili na njihovu vlastitu inicijativu prema potrebi. Obuhvaća sve vrste informacija koje bi mogle biti od pomoći tijelima kako bi se unaprijedilo sigurno i pouzdano funkcioniranje nadziranih subjekata.

4.1.3. Jačanje suradnje s nadzornim tijelima za tržište vrijednosnih papira

Memorandumom o razumijevanju s Komisijom za vrijednosne papire i burzu omogućena je primjena zamijenjenog režima usklađenosti Komisije za vrijednosne papire i burzu za značajne bankovne grupe.

ESB i Komisija za vrijednosne papire i burzu Sjedinjenih Američkih Država (engl. Securities and Exchange Commission, SEC) potpisali su 16. kolovoza 2021. memorandum o razumijevanju radi pripreme za prijavu značajnih institucija kao posrednika ugovora o razmjeni na temelju vrijednosnih papira ili glavnih sudionika ugovora o razmjeni na temelju vrijednosnih papira u Sjedinjenim Američkim Državama. Uredbom SAD‑a zahtijeva se od posrednika ugovora o razmjeni na temelju vrijednosnih papira i glavnih sudionika ugovora o razmjeni na temelju vrijednosnih papira izvan SAD‑a sa značajnim poslovima u Sjedinjenim Američkim Državama da se prijave Komisiji za vrijednosne papire i burzu do 1. studenoga 2021. odnosno 1. prosinca 2021. Komisija tim subjektima može dopustiti ispunjavanje određenih zahtjeva SAD‑a ispunjavanjem usporedivih zahtjeva EU‑a i nacionalnih zahtjeva. Kako bi se to omogućilo, Komisija za vrijednosne papire i burzu i odgovarajuća nadzorna i tržišna tijela trebaju potpisati sporazume o suradnji.

U skladu s tim memorandumom o razumijevanju ESB i Komisija za vrijednosne papire i burzu komunicirat će i razmjenjivati informacije o aktivnostima u vezi s ugovorima o razmjeni na temelju vrijednosnih papira koje subjekti pod nadzorom ESB‑a provode u Sjedinjenim Američkim Državama. Ta će suradnja relevantnim subjektima SSM‑a pružiti osnovu da na najmanju moguću mjeru svedu udvostručenje aktivnosti u vezi s usklađenošću i da se i dalje usredotoče na usklađenost sa zahtjevima EU‑a, pri čemu će se istodobno osigurati usklađenost sa zahtjevima SAD‑a.

ESB je 2021. na razini EU‑a zaključio memorandum o razumijevanju s francuskim tijelom Autorité des Marchés Financiers (AMF) u svojstvu nadležnog tijela odgovornog za tržišta financijskih instrumenata u Francuskoj.

4.1.4. Objava nadzornih memoranduma o razumijevanju

Dvadeset i jedan nadzorni memorandum o razumijevanju objavljen je na mrežnim stranicama ESB‑a u 2021.

ESB je u svibnju 2020. odobrio politiku objave postojećih i budućih memoranduma o razumijevanju koje ESB zaključuje u svojstvu nadzornog tijela za bankarstvo. Objava tih memoranduma o razumijevanju ovisi o suglasnosti ugovornih strana kao i o mogućim ograničenjima pristupa povjerljivim informacijama u skladu s primjenjivim pravom. ESB je 19. veljače i 30. travnja 2021. objavio na svojim mrežnim stranicama 18 memoranduma o razumijevanju koje je sklopio u svojstvu nadzornog tijela za bankarstvo od 2014. Uključivali su memorandume o razumijevanju s nadzornim tijelima za bankarstvo i tržišta u trećim zemljama, uključujući memorandum o razumijevanju potpisan u 2019. s engleskom središnjom bankom odnosno britanskim tijelom za bonitetnu regulaciju u okolnostima Brexita. Osim toga, u drugoj je polovini godine ESB objavio tri dodatna memoranduma o razumijevanju koje je nedavno sklopio s Komisijom za vrijednosne papire i burzu, NYDFS‑om i AMF‑om.

4.1.5. Bliska suradnja u sklopu SSM‑a

ESB, Hrvatska narodna banka i središnja banka Българска народна банка (Bugarska narodna banka) blisko su surađivali u sklopu svakodnevnog nadzora.

U 2021. suradnja s Bugarskom i Hrvatskom, dvjema najnovijim članicama bankovne unije koje su se pridružile u listopadu 2020., ostvarena je bez poteškoća. Hrvatska narodna banka i središnja banka Българска народна банка (Bugarska narodna banka) uključene su u strukturu SSM‑a, a njihovi su predstavnici dali svoj doprinos odlučivanju u Nadzornom odboru, što je dovelo do neometanog nadzora ESB‑a u cijeloj bankovnoj uniji. Zaposlenici tih dvaju nacionalnih nadležnih tijela blisko su sudjelovali u svakodnevnom nadzoru, i to ne samo društava kćeri europskih banaka u Bugarskoj i Hrvatskoj, nego i njihovih matičnih subjekata i bankovnih grupa. ESB je u aktivnosti nadgledanja nadzora manje značajnih institucija uključio i bugarske i hrvatske manje značajne institucije kako bi potaknuo dosljednu primjenu visokih nadzornih standarda na manje značajne institucije u obje države. Tijekom godine održavali su se seminari i radionice s ciljem pružanja potpore zajedničkom radu. Taj je zajednički nadzor ključan za veću integraciju bankarskog sektora.

4.1.6. Programi procjene financijskog sektora MMF‑a

Programi procjene financijskog sektora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sveobuhvatne su, dubinske procjene financijskog sektora neke države.

Nadzor banaka ESB‑a proveo je mnoge preporuke za europodručje iz Programa procjene financijskog sektora MMF‑a.

MMF je svojim Programom procjene financijskog sektora 2018. ispitivao strukturu za nadzor i sanaciju banaka u europodručju. Nadzor banaka ESB‑a već je u svoju nadzornu praksu ugradio brojne preporuke MMF‑a, a suzakonodavci EU‑a razmatrali su i upravo razmatraju preporuke koje zahtijevaju promjene prava EU‑a.

Nacionalni programi procjene financijskog sektora ne obuhvaćaju procjenu europskog nadzora banaka.

U 2021. MMF je pokrenuo nacionalne programe procjene financijskog sektora za Njemačku, Irsku i Finsku. Nacionalnim programima procjene financijskog sektora procjenjuju se nebankovne teme kao što su domaći sustav osiguranja i makrobonitetni okvir te se daje holistička procjena bankovnih pitanja, osobito onih u nadležnosti nacionalnih tijela koja nadziru manje značajne institucije odnosno aspekata povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma. Osim toga, MMF je u 2021. dovršio svoj redoviti pregled Programa procjene financijskog sektora što je dovelo do posuvremenjenog popisa zemalja sa sistemski važnim financijskim sektorima koje su predmet obveznih procjena.

ESB je uključen u nacionalna savjetovanja u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a.

ESB sudjeluje u nacionalnim savjetovanjima u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a za države koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka u vezi s mikrobonitetnim i makrobonitetnim pitanjima, u skladu sa svojom odgovornošću na tim područjima.

4.2. Doprinos izradi europskog i međunarodnog regulatornog okvira

4.2.1. Doprinos radu Odbora za financijsku stabilnost

U 2021. Odbor za financijsku stabilnost (FSB) i dalje je bio usredotočen na međunarodnu suradnju kako bi odgovorio na izazove koji su proizišli iz pandemije bolesti COVID‑19 i očuvao financijsku stabilnost.

U 2021. ESB je pridonio djelovanju FSB‑a na više područja, među kojima je utvrđivanje iskustva stečenog iz pandemije bolesti COVID‑19.

Kao član FSB‑a, nadzor banaka ESB‑a posebnim je izvješćem aktivno pridonio utvrđivanju početnog iskustva stečenog iz pandemije bolesti COVID‑19 kada je riječ o financijskoj stabilnosti.

ESB je pridonio i širem djelovanju FSB‑a na pitanjima kao što su (1) godišnje utvrđivanje globalnih sistemski važnih banaka u dogovoru s Bazelskim odborom za nadzor banaka uključujući planirano preispitivanje utjecaja kretanja povezanih s bankovnom unijom za metodologiju globalnih sistemski važnih banaka, (2) dovršetak izvješća o izvješćivanju o kiberincidentima, (3) koordinacija plana provedbe za rješavanje financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama te (4) izrada prijedloga politike za jačanje otpornosti novčanih fondova. U tim okolnostima nadzor banaka ESB‑a sudjelovao je na plenarnim sjednicama FSB‑a i sastancima Stalnog odbora za provedbu standarda, Stalnog odbora za nadzornu i regulatornu suradnju te upravljačke skupine za sanaciju i europske regionalne savjetodavne skupine FSB‑a.

Nadzor banaka ESB‑a i dalje će pridonositi programu rada FSB‑a na više područja, među kojima su međunarodna suradnja, koordinacija odgovora na bolest COVID‑19, daljnje aktivnosti povezane s digitalnim inovacijama i rješavanje financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama.

4.2.2. Doprinos bazelskom procesu

Kao član BCBS‑a, nadzor banaka ESB‑a promicao je međunarodnu suradnju i koordinaciju mjera politike, na primjer o financijskim rizicima povezanima s klimatskim promjenama.

U 2021. Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora kao nadzorno tijelo Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS), potvrdila je strateške prioritete i program rada BCBS‑a za 2021. i 2022. Visok prioritet usmjeren je na provedbu i ocjenu prethodno dogovorenih reforma, provjeru i procjenu rizika u nastajanju i ranjivosti (tj. digitalizaciju i financijske rizike povezane s klimatskim promjenama) i na razvijanje nadzorne suradnje. ESB je aktivno pridonio tim nastojanjima.

U takvim okolnostima ESB supredsjeda Radnom skupinom za financijske rizike povezane s klimatskim promjenama i Skupinama BCBS‑a za politike i standarde koje su nadležne za izradu i provedbu zajedničkih bonitetnih standarda.

Osim toga, BCBS započeo je rad na preispitivanju metodologije za procjenu globalnih sistemski važnih banaka. Nadzor banaka ESB‑a aktivno je pridonio donošenju odluke Odbora o preispitivanju utjecaja razvoja povezanih s bankovnom unijom za metodologiju za procjenu globalnih sistemski važnih banaka (tj. posebno se usredotočio na tretman prekograničnih izloženosti unutar bankovne unije).

Nadzor banaka ESB‑a sudjelovao je i u drugim redovitim raspravama o politikama, pružanjem stručnih znanja u radnim skupinama BCBS‑a, suradnjom s njegovim članovima unutar EU‑a i iz cijelog svijeta te podupiranjem važnih analiza učinaka. Taj je rad uključivao (1) procjenu i izradu mogućih mjera za rješavanje financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama za globalni bankovni sustav, (2) objavu načela za operativnu otpornost, s ciljem jačanja sposobnosti banaka da podnesu, prilagode se i oporave od ekstremnih štetnih događaja i (3) javno savjetovanje o prethodnim prijedlozima za bonitetni tretman izloženosti kriptoimovine banaka.

4.2.3. Doprinos radu EBA‑e

ESB je s EBA‑om blisko surađivao na nekoliko projekata, uključujući testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a 2021.

U 2021. nadzor banaka ESB‑a nastavio je blisko surađivati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA) radi promicanja dosljednog nadzora u cijelom europskom bankarskom sektoru i poticanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija te stabilnosti financijskog sustava. Zajednički su projekti uključivali EBA‑ino testiranje otpornosti na stres 2021. na razini EU-a za koje je ESB pružio osiguranje kvalitete. EBA i ESB surađivali su i na daljnjim aktivnostima u vezi s krizom uzrokovanom koronavirusom, pripremi odgovora na poziv Komisije za dostavu savjeta o digitalnim financijama i EBA‑inu izvješću o nadzornoj neovisnosti nadležnih tijela. U rujnu su ESB i EBA uputili i zajedničko pismo kojim se ponovno potvrđuje važnost dovršetka potpune, pravodobne i vjerne provedbe preostalih standarda paketa Basel III u EU‑u.

Osim toga, ESB je pridonio dovršetku provjera transparentnosti koje je na razini EU‑a provodila EBA u 2021. osiguranjem pravodobnog pružanja točnih nadzornih podataka za 99 značajnih institucija nad kojima ESB provodi izravan nadzor. Provjerom su sudionici na tržištu dobili podrobne informacije o financijskim uvjetima banaka sudionica u europskom nadzoru banaka, uključujući utjecaj krize uzrokovane koronavirusom.

ESB je također pomogao u ispunjavanju EBA‑ina zaduženja u pripremi izvješća o izvedivosti integracije statističkog, sanacijskog i bonitetnog izvješćivanja prema zahtjevu iz članka 430.c uredbe o kapitalnim zahtjevima. U izvješću objavljenom 16. prosinca 2021. iznosi se da je rječnik općih podataka na svim izvještajnim područjima glavni temeljni element i pretpostavka za smanjenje tereta izvješćivanja za banke, poboljšanje kvalitete podataka i stvaranje uvjeta za daljnju integraciju izvještajnog okvira. U njemu se preporučuje i osnivanje zajedničkog odbora koji bi usmjeravao postupak integracije, a sastojao bi se od predstavnika europskih tijela, nacionalnih nadležnih tijela i po potrebi bankarskog sektora. U tom je kontekstu ESB surađivao s EBA‑om i drugim dionicima promičući zajedničko razumijevanje i predlažući načine uspostave semantički integriranog rječnika podataka s ciljem poticanja usklađivanja zahtjeva izvješćivanja.

Što se tiče EBA‑ina postupka „uskladi se ili objasni”[60], u 2021. nadzor banaka ESB‑a obavijestio je EBA‑u o svojem statusu usklađenosti u vezi s 23 smjernice, što je zabilježeno na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Nadzor banaka ESB‑a predan je usklađenosti sa svim primjenjivim smjernicama koje izdaje EBA ili Zajednički odbor europskih nadzornih tijela.

Okvir 5.
Posuvremenjivanje ESB‑ovih politika o mogućnostima i diskrecijskim pravima

ESB je 29. lipnja 2021. proveo javno savjetovanje o promjenama politika i uputama u vezi s načinom na koji rabi razne mogućnosti i diskrecijska prava na temelju prava EU‑a kada nadzire banke. Posuvremenjivanje ESB‑ovih politika o mogućnostima i diskrecijskim pravima navedeno je u četiri nacrta instrumenata politika:

  • nacrtu izmijenjene verzije Vodiča ESB‑a o mogućnostima i diskrecijskim pravima dostupnima u pravu Europske unije
  • nacrtu Uredbe ESB‑a o izmjeni Uredbe Europske središnje banke (EU) 2016/445 o uporabi mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije
  • nacrtu Preporuke o izmjeni Preporuke ESB/2017/10 o zajedničkim specifikacijama za uporabu nekih mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije od strane nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na manje značajne institucije
  • nacrtu Smjernice o izmjeni Smjernice (EU) 2017/697 Europske središnje banke o uporabi mogućnosti i diskrecijskih prava dostupnih prema pravu Unije od strane nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na manje značajne institucije.

ESB‑ove politike o mogućnostima i diskrecijskim pravima prvotno su objavljene 2016. i 2017. Potreba za njihovom provjerom i izmjenom uglavnom se pojavila zbog novog zakonodavstva koje je od tada usvojeno, posebno uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR II) i direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD V) kojima su uvedene brojne nove mogućnosti i nova diskrecijska prava dok su druga izmijenjena ili uklonjena. Osim toga, ESB je predložio uvođenje nekih izmjena u politike o mogućnostima i diskrecijskim pravima na temelju nadzornog iskustva stečenog od vremena njihove prvotne objave.

Savjetovanjem su obuhvaćene mogućnosti i diskrecijska prava u nekoliko područja politika koja uključuju likvidnost, regulatorni kapital, obuhvat bonitetne konsolidacije, omjer financijske poluge i izuzeća od ograničenja velikih izloženosti. Najveći broj promjena odnosi se na politiku likvidnosti. To je djelomično zbog toga što je uredbom o kapitalnim zahtjevima uveden omjer neto stabilnih izvora financiranja kao novo pravilo obvezujućeg likvidnosnog zahtjeva, čime su nadležna tijela dobila nekoliko novih mogućnosti i diskrecijskih prava za uporabu.

Javno savjetovanje koje je okončano 30. kolovoza 2021. bilo je prilika za prikupljanje povratnih informacija od sudionika na tržištu i drugih zainteresiranih strana. ESB je primio i procijenio komentare od deset ispitanika, uglavnom sektorskih udruženja. Objava konačnih verzija izmijenjenih politika o mogućnostima i diskrecijskim pravima te sažetka povratnih informacija planirana je za 28. ožujka 2022.

5. Organizacijski ustroj nadzora banaka ESB‑a

5.1. Ispunjavanje zahtjeva povezanih s odgovornošću

I u 2021. nadzor banaka ESB‑a blisko je surađivao s Europskim parlamentom i Vijećem EU‑a.

Ovo Godišnje izvješće jedan je od glavnih kanala odgovornosti nadzora banaka ESB‑a prema Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije (Vijeću EU‑a), kako je utvrđeno u uredbi o SSM‑u. Uredbom je propisano da se na nadzorne zadaće ESB‑a moraju primjenjivati odgovarajući zahtjevi za transparentnost i odgovornost. ESB pridaje veliku važnost održavanju i punoj primjeni okvira odgovornosti koji je podrobnije opisan u međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta i ESB‑a i u memorandumu o razumijevanju između Vijeća EU‑a i ESB‑a.

U 2021. se zbog pandemije bolesti COVID‑19 sva interakcija između Odbora za ekonomsku i monetarnu plitiku Europskog parlamenta (ECON) i predsjednika Nadzornog odbora odvijala virtualno. Predsjednik Nadzornog odbora pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku govorio je u sklopu javnog saslušanja 23. ožujka 2021. prigodom predstavljanja Godišnjeg izvješća ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2020. te dvaju redovnih javnih saslušanja 1. srpnja i 1. listopada 2021. Razgovori su uglavnom bili usmjereni na mjere nadzora koje je ESB poduzeo kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19. Nadalje, razgovaralo se o izazovima u bankarskom sektoru kao što je održivost poslovnih modela banaka, profitabilnost banaka, upravljanje klimatskim rizicima i utjecaj digitalizacije. Među ostalim pitanjima bili su jačanje bankovne unije, s usmjerenjem na provedbu paketa Basel III, problemi između matične države i države domaćina, upravljanje bankovnom krizom i okvir osiguranja depozita te financiranje financijskom polugom.

U 2021. predsjednik Nadzornog odbora odgovorio je na osam pisanih pitanja zastupnika u Europskom parlamentu.

U 2021. predsjednik Nadzornog odbora odgovorio je na osam pisanih pitanja zastupnika u Europskom parlamentu o pitanjima nadzora banaka i, u skladu s izvještajnim zahtjevom ESB‑a prema nacionalnim parlamentima, dao je dva odgovora na pisana pitanja zastupnika nacionalnih parlamenata. Sva su pisma s odgovorima objavljena. Pisma su obuhvatila razne teme kao što je upravljanje kreditnim rizikom, IT rizikom i rizikom za kibersigurnost, pitanja povezana s upravljanjem i bonitetnim praćenjem institucionalnih sustava zaštite.

ESB je, u skladu s međuinstitucijskim sporazumom, Europskom parlamentu omogućio uvid u zapisnike o raspravama sa sastanaka Nadzornog odbora.

Što se tiče interakcije s Vijećem EU‑a u 2021., predsjednik Nadzornog odbora u dva je navrata virtualno sudjelovao u razmjeni mišljenja s Euroskupinom, 21. svibnja i 4. listopada. ESB je objavio pregled svojih značajnih nadzornih aktivnosti prije razgovora s Euroskupinom. Glavne teme razgovora bile su nadzorne mjere ESB‑a u vezi s kreditnim rizikom i ostalim rizicima u nastajanju kao što su rizici koji proizlaze iz financiranja financijskom polugom.

ESB je pridonio reviziji politike EU‑a za sprječavanje pranja novca u bankarskom sektoru.

ESB je u 2021. pridonio i revizijama u vezi s nadzorom banaka, odnosno reviziji politike Europske unije za sprječavanje pranja novca u bankarskom sektoru, koje provodi Europski revizorski sud zajedno s Europskom komisijom i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA). Revizija je dovršena u lipnju 2021. ESB radi na provedbi preporuka o učinkovitosti okvira EU‑a za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma u mjeri u kojoj to pripada u djelokrug njegovih nadzornih funkcija. Osim toga, ESB trenutačno surađuje s Europskim revizorskim sudom kako bi podupro reviziju operativne učinkovitosti ESB‑a u provedbi nadzora upravljanja neprihodonosnim kreditima banaka.

Okvir 6.
ESB i sprječavanje pranja novca: ESB‑ove daljnje aktivnosti u vezi s revizijom Europskog revizorskog suda u 2021. o učinkovitosti i sveobuhvatnosti politike EU‑a o sprječavanju pranja novca

Iako je odgovornost za nadzor kreditnih i financijskih institucija na području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma postavljena na nacionalnoj razini, a nadzor tih aktivnosti izričito je isključen iz nadzornih zadaća ESB‑a, ESB u obavljanju svojih zadaća bonitetnog nadzora treba uzeti u obzir rezultate nadzora na području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma i razmjenjivati relevantne informacije koje su prikupljene ili su nastale u obavljanju tih zadaća s tijelima nadležnima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.[61] U tom je kontekstu u 2021. Europski revizorski sud proveo reviziju u ESB‑u.

U lipnju 2021. Europski revizorski sud objavio je svoje posebno revizorsko izvješće o učinkovitosti i sveobuhvatnosti politike sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma unutar EU‑a. Europski revizorski sud u tom izvješću ističe kako je ESB obavio dobar posao u ugradnji rizika od pranja novca i financiranja terorizma u bonitetni nadzor te kako ESB aktivno razmjenjuje informacije s tijelima nadležnima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Europski revizorski sud ESB‑u preporučuje i pojednostavnjenje procesa razmjene informacija s tijelima nadležnima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i posuvremenjivanje unutarnjih procesa ugradnje rizika od pranja novca i financiranja terorizma u bonitetni nadzor nakon objave EBA-inih izmijenjenih smjernica za SREP.

ESB je na sljedeće načine aktivno pristupio rješavanju preporuka Europskog revizorskog suda:

  • Uvodi se znatno pojednostavnjen postupak razmjene informacija na temelju višestranog sporazuma koji su potpisali ESB i nacionalna tijela zadužena za nadzor kreditnih i financijskih institucija na području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u skladu s petom direktivom o sprječavanju pranja novca[62].
  • Osim toga, interni procesi koji su razvijeni radi lakše razmjene informacija unutar kolegija zaduženih za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma koje trenutačno uspostavljaju odnosna nadzorna tijela zadužena za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma a u kojima će ESB sudjelovati kao promatrač[63], uključuju pojednostavnjen postupak odlučivanja radi unaprjeđenja vremenskih rasporeda i učinkovitosti razmjene informacija između ESB‑a i nadzornih tijela zaduženih za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. U tijeku je proces uspostave sudjelovanja ESB‑a u tim kolegijima na temelju opisa posla koji su poslani svim relevantnim tijelima zaduženima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.
  • Ostalim aktivnostima na izradi politika koje se provode na razini EBA‑e, kao što su nedavno objavljene Smjernice o suradnji u skladu s člankom 117. stavkom 6. Direktive 2013/36/EU i nacrt regulatornih tehničkih standarda o središnjoj bazi podataka o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma u skladu s člankom 9.a Uredbe (EU) br. 1093/2010, dodatno će se regulirati razmjena informacija s tijelima nadležnima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma te će ESB‑u pružiti potporu u rješavanju preporuka Europskog revizorskog suda.
  • ESB će posuvremeniti svoju metodologiju SREP‑a nakon objave izmijenjenih EBA‑inih smjernica o SREP‑u.

U tom kontekstu ESB osobito pozdravlja objavu Komisijinih zakonodavnih prijedloga s ciljem jačanja okvira EU‑a za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.[64] Iako su neka poboljšanja već provedena, ESB slaže se sa stajalištem da su nužne daljnje promjene kako bi se spriječila upotreba financijskog sustava Europske unije za pranje novca ili financiranje terorizma te kako bi se podupro položaj koji EU zauzima u globalnom financijskom sustavu. ESB će uskoro objaviti svoja mišljenja o predloženom zakonodavstvu.

ESB podupire reviziju operativne učinkovitosti ESB‑a u provedbi nadzora upravljanja neprihodonosnim kreditima banaka koju provodi Europski revizorski sud.

Osim toga, memorandum o razumijevanju koji su ESB i Europski revizorski sud potpisali 2019. olakšao je praktičan sustav razmjene informacija između dviju institucija u sklopu daljnjih aktivnosti u vezi s revizijama nadzora banaka ESB‑a koje je proveo Europski revizorski sud. ESB nastavlja s provedbom preporuka Europskog revizorskog suda upućenih ESB‑u, a Europski revizorski sud također provodi daljnje aktivnosti na provedbi prethodno izdanih preporuka. U tom je kontekstu Europski revizorski sud u četvrtom tromjesečju 2021. proveo preispitivanje mjera koje je ESB poduzeo radi rješavanja nalaza i preporuka sadržanih u prvom izvješću Europskog revizorskog suda o funkcioniranju SSM‑a te u drugom izvješću Europskog revizorskog suda o upravljanju krizama[65].

5.2. Transparentnost i komunikacija

ESB je više upotrebljavao vizualne materijale i jednostavan, pristupačan jezik te reorganizirao mrežne stranice o nadzoru banaka.

S obzirom na nastavak pandemije bolesti COVID‑19, u 2021. nadzor banaka ESB‑a i dalje se snažno oslanjao na digitalne kanale i platforme u nastojanju da pravodobno, transparentno i učinkovito objavljuje informacije. S ciljem boljeg povezivanja sa širom javnosti, ESB je više upotrebljavao vizualne materijale kao i jednostavan i pristupačan jezik. Primjenjivani su razni oblici komunikacije kao što su objave na društvenim mrežama, videozapisi, podcast i objave na blogu, kako bi se nadzor i bankarstvo objasnili publici raznih razina obrazovanja i stručnosti te različitih razina znanja i razumijevanja. Jedna važna prekretnica bilo je pokretanje reorganiziranih mrežnih stranica ESB‑a o nadzoru banaka. Novi izgled zasniva se na suvremenim pristupima digitalnom dizajnu usmjerenom na pripovijedanje i vizualne materijale, poboljšanu razumljivost i privlačnije načine na koji se mogu predstaviti stručne teme.

Takvi inovativni komunikacijski alati pomogli su i u naglašavanju glavnih poruka koje se dijele tradicionalnim sredstvima poput govora i intervjua. U 2021. predsjednik i potpredsjednik održali su 26 govora, a predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru održali su 12 govora. Zajedno su dali 18 intervjua medijima i objavili šest objava na blogu i mišljenja. Predsjednik Nadzornog odbora održao je i konferenciju za novinare o rezultatima postupka nadzorne provjere i ocjene iz 2020. i o najnovijim kretanjima u vezi sa stanjem bolesti COVID‑19. Nadzor banaka ESB‑a objavio je 23 priopćenja za javnost te je imao 44 druge objave, uključujući pisma zastupnicima u Europskom parlamentu, upute bankama i statističke podatke o nadzoru. Bilten nadzora banaka, tromjesečna digitalna publikacija s više od 9000 pretplatnika, pružio je informacije i najnovije podatke o projektima i nalazima kontinuiranog nadzora.

U srpnju 2021. nadzor banaka ESB‑a objavio je rezultate testiranja otpornosti na stres koje je predvodila EBA. ESB je tom prigodom prvi put objavio točke podataka visoke razine koji se odnose na srednje banke koje nisu bile dio EBA‑ina uzorka. Osim toga, ESB je počeo objavljivati memorandume o razumijevanju s nacionalnim i međunarodnim tijelima. U 2021. objavljen je 21 takav sporazum o suradnji.

Nadzor banaka ESB‑a pokrenuo je i tri javna savjetovanja, uključujući ona o posuvremenjivanju politika o mogućnostima i diskrecijskim pravima te nadzoru sposobnosti i primjerenosti. ESB‑ov Forum o nadzoru banaka, glavna konferencija koja se održava svake dvije godine, održan je u 2021. putem interneta s glavnim govorima i razgovorima na razini stručnjaka o temama kreditnog i klimatskog rizika te bankovne unije.

S ciljem poticanja dijaloga između nadzora banaka ESB‑a i profesionalaca na bankarskom tržištu uključenih u poslove povezane s bankarskim sektorom, ESB je uspostavio novu Kontaktnu skupinu za tržišta na području nadzora banaka (BSMCG). Na čelu te skupine, koja je prvi sastanak održala u srpnju 2021., predsjednik je Nadzornog odbora ESB‑a. BSMCG raspravlja o kretanjima u bankarskom sektoru, strukturnim i regulatornim trendovima te o učinku aktivnosti nadzora banaka ESB‑a. Na taj način prikuplja informacije o tržištu i time pridonosi ESB‑ovoj analizi glavnih rizika i ranjivosti banaka te istodobno nudi poseban kanal za komunikaciju s dionicima na tržištu u bankarskom sektoru. Cilj je nadzora banaka ESB‑a održati sastav skupine uravnoteženim pri čemu se nastoji uključiti širok raspon institucija i dionika na bankarskom tržištu te planira s vremenom rotirati članstvo. Dokumenti povezani s aktivnostima BSMCG‑a, uključujući dnevni red sastanaka, popise sudionika i sažetke raznih održanih sastanaka, redovito će biti dostupni na mrežnim stranicama nadzora banaka ESB‑a.

U 2021. ESB je odgovorio na 1264 upita javnosti o temama nadzora banaka kao što su opće informacije o nadzoru, prigovori na banke ili navodne povrede europskog prava, odobrenja za rad, testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik te odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom. Zahvaljujući uvođenju virtualnih aktivnosti u centru za posjetitelje, ESB je bio domaćin šest virtualnih predavanja o nadzoru banaka, primio je ukupno 176 sudionika i 892 virtualna posjetitelja te ih upoznao s ključnim zadaćama ESB‑a i osnovama europskog nadzora banaka.

5.3. Dovršetak reorganizacije nadzora banaka ESB‑a

Nastojanje na upravljanju promjenama

Sa stupanjem na snagu nove organizacijske strukture 1. listopada 2020. provedeno je nekoliko aktivnosti upravljanja promjenama radi postizanja njezine provedbe. Te su aktivnosti uključivale uspostavu skupine nositelja promjena i zapošljavanje novih zaposlenika na svim slobodnim radnim mjestima u novonastaloj strukturi.

Skupina nositelja promjena sastojala se od volontera iz svih područja rada nadzora banaka ESB‑a i svih razina hijerarhije. Volonteri su bili uključeni u četiri različite projektne radne skupine.

  1. Suradnja s nacionalnim nadležnim tijelima s ciljem olakšavanja suradnje s nacionalnim nadležnim tijelima, razmjene stručnih znanja i poticanja transparentnosti u europskom nadzoru banaka. Provedbeni dio područja rada ovog projekta oslanjao se na mjere kao što su kratki interni seminari otvoreni za sve zaposlenike europskog nadzora banaka, programi razmjene između ESB‑a i nekih nacionalnih nadležnih tijela, virtualni alati suradnje u cijelom SSM‑u i lakši pristup IT alatima SSM‑a u IT okružju.
  2. Jasnoća odgovornosti i zadaća s ciljem analiziranja stanja svih stabilnih radnih skupina, mreža i stručnih skupina u cijelom SSM‑u, određivanja ciljnih modela poslovanja i zaduženja svih poslovnih područja te stvaranja funkcionalnog telefonskog imenika radi lakše identifikacije stručnjaka u zadanim područjima. Funkcionalnosti platforme SSMnet koja nadzornicima služi za razmjenu informacija i znanja olakšale su provedbu ciljeva ove radne skupine.
  3. Procesi namijenjeni vizualizaciji ključnih koraka i vremenskih rasporeda za sve interne procese nadzora banaka uz informacije o važnim alatima i stručnjacima koji su uključeni u te procese. Provedba je tih mjera u tijeku i oslanja se na funkcionalnosti platforme SSMnet.
  4. Suradnja među glavnim upravama s ciljem jačanja vidljivosti rada koji obavljaju različita poslovna područja i njihova postignuća, jačanja suradnje i zajedništva među poslovnim područjima i promicanje timskog duha u svim poslovnim područjima. Da bi se ispunili ti ciljevi, radna se skupina oslanjala na mjere kao što su organizacija događaja na različitim lokacijama, interaktivni sajmovi i interni radni posjeti.

Jedno od većih nastojanja na reorganizaciji bilo je popunjavanje slobodnih radnih mjesta u novonastaloj strukturi. U tu je svrhu u 2021. poduzet niz aktivnosti popunjavanja radnih mjesta i pokrenuto je nekoliko krugova poziva na mobilnost, lakši interni program razmjene te unutarnje i vanjske kampanje zapošljavanja. Osim pronalaženja pravih talenata za popunjavanje slobodnih radnih mjesta, zapošljavanjem se poslovnom području nadzora banaka ESB‑a omogućilo i ispunjenje rodnih ciljeva utvrđenih u ESB‑ovoj rodnoj strategiji.[66]

Grafikon 20.

Broj imenovanja po skupini zaposlenika

(od 1. siječnja 2021. do 9. prosinca 2021.)

Izvor: ESB

5.4. Integracija SSM‑a

Postoje dvije inicijative za povećanje integracije u cijelom SSM‑u: program razmjene zaposlenika između ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela te mreža za SSM

U 2021. poduzeti su dodatni napori za povećanje integracije u cijelom europskom nadzoru banaka u obliku dviju inicijativa: programa razmjene zaposlenika u SSM‑u između ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela, te mreže za SSM.

Program razmjene u SSM‑u uključuje razmjene među nadzorom banaka ESB‑a i zaposlenika iz nacionalnih nadležnih tijela te nacionalnih središnjih banaka. Programom će se olakšati mobilnost unutar europskog nadzora banaka i promicati razvoj karijere unutar SSM‑a u skladu s pozivom iz članka 31. uredbe o SSM‑u za „odgovarajuću razmjenu i upućivanje osoblja iz svih nacionalnih nadležnih tijela i ESB‑a” kao način uspostavljanja zajedničke kulture nadzora. Mobilnost je za europski nadzor banaka pokretač poboljšane suradnje, svestranosti i organizacijske otpornosti te raznolikosti i uključivosti.

Cilj je programa razmjene zaposlenika unaprijediti zajedničku kulturu nadzora i poboljšati suradnju, svestranost i organizacijsku otpornost.

Tijekom 2021. prvim oglednim programom razmjene s francuskim tijelom nadležnim za bonitetni nadzor i sanaciju (Autorité de contrôle prudentiel et de resolution, ACPR) ostvareno je šest razmjena po dva zaposlenika na nekoliko razina radnog mjesta u očekivanom trajanju od dvije godine. Na zaposlenike i dalje se primjenjuju pravila o zaposlenicima matične institucije, a moraju poštovati i postojeća pravila institucije domaćina u vezi s radnim vremenom, radom na daljinu, operativnim politikama i postupcima. Po završetku razdoblja razmjene zaposlenici vratit će se u svoje matične institucije s dodatnim vještinama i širom perspektivom te će svoje iskustvo primijeniti za promicanje zajedničke kulture nadzora.

Prva mreža za SSM kojom je koordiniralo neko nacionalno nadležno tijelo uspostavljena je s ciljem osiguranja da izravno nadzirane banke poštuju zahtjeve za zadržavanje rizika, transparentnost i resekuritizaciju.

Osim toga, prva mreža za SSM kojom je koordiniralo neko nacionalno nadležno tijelo uspostavljena je nakon što je ESB prihvatio nove nadležnosti za nadzor zahtjeva za zadržavanje rizika, transparentnost i resekuritizaciju, kako je utvrđeno u člancima 6., 7. i 8. uredbe EU‑a o sekuritizaciji. Da bi pomogla ESB‑u u nadziranju usklađenosti s tim zahtjevima, mreža za SSM osnovana je u skladu s člankom 6. stavkom 7. uredbe o SSM‑u.[67] Mrežu vode zaposlenici iz „nacionalnog nadležnog tijela zaduženog za koordinaciju”, koje će se povremeno mijenjati, zajedno sa zaposlenicima iz volonterskih nacionalnih nadležnih tijela[68] i dodatnim zaposlenicima ESB‑a koji djeluju kao „zajednički tim”.

Mreža za SSM provodit će dnevni nadzor i pomagati ESB‑u u provedbi njegovih zadaća. ESB će i dalje imati sveukupnu odgovornost kao tijelo koje poduzima potrebne mjere prema nadziranim subjektima u skladu sa svojim uobičajenim postupcima odlučivanja pri čemu će osigurati jedinstvenu primjenu zakonskih odredaba. Prema potrebi, mreža za SSM pružat će i tehničku podršku i provoditi preispitivanja dosljednosti.

Kao prvi korak izrađen je nacrt neobvezujućeg vodiča o obavješćivanju o transakcijama sekuritizacije za javno savjetovanje. U vodiču se objašnjava koje informacije ESB očekuje da izravno nadzirane banke koje djeluju kao inicijatori ili sponzori transakcija sekuritizacije dostave tijelima koja ih nadziru. Od banaka se očekuje da slijede vodič u vezi sa svim transakcijama sekuritizacije izdanim poslije 1. travnja 2022. kada će mreža za SSM početi s radom.

5.5. Odlučivanje

5.5.1. Sastanci i odluke Nadzornog odbora i Upravljačkog odbora

Nadzorni odbor ESB‑a sastoji se od predsjednika (imenovanog na mandat od pet godina koji se ne može obnoviti), potpredsjednika, četiriju predstavnika ESB‑a i predstavnika nacionalnih nadležnih tijela. Ako nacionalno nadležno tijelo nije nacionalna središnja banka, predstavnika nacionalnog nadležnog tijela može pratiti predstavnik nacionalne središnje banke te države članice. U tim se slučajevima predstavnici države članice za potrebe postupka glasovanja smatraju jednim članom.

U 2021. Nadzorni je odbor održao 16 sastanaka, koji su svi održani na daljinu.

U 2021. Nadzorni odbor ESB‑a sastao se 16 puta. Zbog pandemije svi su formalni sastanci bili videokonferencije. Održavanje sastanaka u virtualnom obliku ipak nije smanjilo učinkovitost rasprava i razgovora Nadzornog odbora. Osim toga, te na poziv središnje banke Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique, Nadzorni je odbor u listopadu 2021. održao strateški sastanak u Bruxellesu na kojemu su se članovi sastali u skladu sa svim lokalnim mjerama povezanima s bolešću COVID‑19 da bi razmijenili mišljenja o rizicima i prioritetima SSM‑a za 2022., nadzornim izazovima u okružju poslije pandemije te kako bolje integrirati SSM. Glede potonjeg, dogovoreno je pokretanje nekih inicijativa za unaprjeđenje suradnje unutar europskog nadzora banaka, usredotočavanjem na područja kao što su zajednička kultura i razvoj karijere, integrirano planiranje, bliža suradnja tijekom nadzornog ciklusa i alati, tehnologije i stručno usavršavanje.

Upravljački odbor[69] Nadzornog odbora održao je deset sastanaka u 2021., od kojih su svi sastanci bili videokonferencije.

Upravljački je odbor održao deset redovitih sastanaka i 14 dodatnih sastanaka na kojima se razgovaralo o ključnim temama.

Upravljački je odbor održao 14 dodatnih sastanaka s naglaskom na digitalizaciji i pojednostavnjenju postupaka SSM‑a te integraciji SSM‑a. Svi su ti sastanci bili videokonferencije i bili su otvoreni za sudjelovanje svim članovima Nadzornog odbora koji su za to iskazali interes.

Nadzorni odbor

U 2021. ESB je donio 2362 nadzorne odluke[70] upućene određenim nadziranim subjektima (Slika 2.). Od toga su 1162 odluke donijeli voditelji radnih jedinica ESB‑a u skladu s općim okvirom za prenošenje ovlasti za donošenje odluka za pravne instrumente povezane s nadzornim zadaćama. Preostalih je 1200 odluka na temelju nacrta prijedloga Nadzornog odbora donijelo Upravno vijeće u postupku neisticanja prigovora. Osim tih nadzornih odluka, ESB je implicitno neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima odobrio 177[71] operativnih postupaka (kao što je osnivanje podružnica).

Većina nadzornih odluka odnosila se na postupke procjene sposobnosti i primjerenosti (49,2 %), interne modele (11,2 %), regulatorni kapital (9,5 %), nacionalne ovlasti (9,5 %) i postupke u vezi sa stjecanjem kvalificiranih udjela (3,8 %).

Nadzorni je odbor donio odluke o nekoliko horizontalnih pitanja, u prvom redu o primjeni zajedničkih metodologija i okvira na određenim područjima nadzora.

Osim nacrta konačnih odluka koje se odnose na pojedinačne banke podnesenih Upravnom vijeću u postupku neisticanja prigovora, Nadzorni je odbor donio odluke o nekoliko horizontalnih pitanja, u prvom redu o primjeni zajedničkih metodologija i okvira na određenim područjima nadzora. Neke od tih odluka pripremile su privremene strukture koje je zadužio Nadzorni odbor. Te se strukture sastoje od viših predstavnika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. Obavile su pripremne radnje u vezi s temama kao što su zahtjev za sekuritizaciju za banke i razvoj metodologija za testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik u 2022. radi procjene na koji bi način ekstremni vremenski događaji mogli utjecati na banke, koliko su banke ranjive na velika povećanja cijene emisije ugljika i kako banke mogu odgovoriti na različite prijelazne scenarije tijekom idućih 30 godina.

Nadalje, nekim odlukama Nadzornog odbora nastali su javni vodiči i izvješća kao što su vodič ESB‑a o procjenama sposobnosti i primjerenosti, vodič o načinu određivanja administrativnih novčanih kazna i izvješće o nadzornoj provjeri pristupa banaka upravljanju klimatskim i okolišnim rizicima.

Na temelju iskustava tehničko preispitivanje sustava delegiranja dovršeno je u 2021.

Radi pojednostavnjenja postupka odlučivanja, ESB ima uspostavljeno nekoliko sustava delegiranja za odluke o sposobnosti i primjerenosti, odluke o značajnosti i odluke o regulatornom kapitalu te odluke o nacionalnim ovlastima, postupcima povezanima s jedinstvenom putovnicom i zajedničkim postupcima. Na temelju iskustava iz praktične provedbe postojećih sustava delegiranja od 2017. tehničko preispitivanje tih sustava delegiranja dovršeno je u 2021. Rezultat preispitivanja bilo je poboljšanje nekoliko kriterija delegiranja, proširenje sustava delegiranja na upute u sklopu bliske suradnje i usklađivanje različitih sustava čime se dodatno povećava njihova učinkovitost i dosljednost. Osim toga, usvojen je novi sustav delegiranja za interne modele i za općenito produljenje rokova.

Nadzorni odbor većinu je svojih odluka donio pisanim postupkom[72].

Od 115 bankovnih grupa koje je ESB izravno nadzirao u 2021., 32 ih je zatražilo da im ESB ne dostavi službene odluke na engleskom jeziku nego na nekom drugom službenom jeziku EU‑a (u odnosu na 33 u 2020.).

Slika 2.

Odluke Nadzornog odbora u 2021.

Napomene:
1) U to su uključeni pisani postupci povezani s pojedinačnim nadzornim odlukama i s drugim pitanjima kao što su zajedničke metodologije i savjetovanja Nadzornog odbora. Jednim pisanim postupkom može biti obuhvaćeno nekoliko nadzornih odluka.
2) Taj se broj odnosi na pojedinačne nadzorne odluke upućene nadziranim subjektima ili njihovim mogućim stjecateljima te na naputke nacionalnim nadležnim tijelima o značajnim institucijama ili manje značajnim institucijama. Osim toga, implicitno je odobreno 177 operativnih postupaka. Jedna odluka može sadržavati nekoliko nadzornih odobrenja.
3) Tih 1249 odluka o procjenama sposobnosti i primjerenosti obuhvaća 2627 pojedinačnih postupaka (vidi odjeljak 2.2.).

5.5.2. Aktivnosti Administrativnog odbora za preispitivanja

Administrativni odbor za preispitivanja[73] u 2021. donio je jedno mišljenje o zahtjevu podnesenom za administrativno preispitivanje (vidi Tablicu 7.). U tom je mišljenju Administrativni odbor za preispitivanja predložio da Nadzorni odbor ukine osporenu odluku.

Mišljenje se odnosilo na pitanja povezana s ESB‑ovom ovlasti za donošenje nadzornih mjera na temelju nacionalnog prava, pri čemu je Administrativni odbor za preispitivanja naglasio nužnost primjene načela proporcionalnosti pri donošenju bilo koje nadzorne odluke i načela da se mjere moraju poduzeti u razumnom razdoblju.

U 2021. došlo je do nekoliko izmjena u sastavu Administrativnog odbora za preispitivanja.

Ove je godine došlo i do nekoliko izmjena u sastavu Administrativnog odbora za preispitivanja. Nakon objave poziva za iskazivanje interesa u Službenom listu Europske unije, Upravno vijeće imenovalo je Penttija Hakkarainena za novog člana od 1. veljače 2022. te Christiane Campill i Damira Odaka novim zamjenicima od 1. prosinca 2021. Sastav Administrativnog odbora za preispitivanja čine predsjednik (još nije imenovan), potpredsjednica Concetta Brescia Morra, članovi Javier Arístegui, André Camilleri, Pentti Hakkarainen i René Smits te zamjenici Christiane Campill i Damir Odak.

Tablica 7.

Broj preispitivanja koja je proveo Administrativni odbor za preispitivanja

Izvor: ESB
* Jednim mišljenjem obuhvaćene su dvije odluke ESB‑a.

5.5.3. Izbor nove predstavnice ESB‑a u Nadzorni odbor

Anneli Tuominen, nasljednica Penttija Hakkarainena, imenovana je predstavnicom u Nadzornom odboru a svoje će dužnosti preuzeti u lipnju 2022.

Nakon što je mandat Penttija Hakkarainena službeno istekao 31. siječnja 2022., oslobodilo se jedno mjesto predstavnika ESB‑a u Nadzornom odboru. U skladu s uredbom o SSM‑u i Odlukom ESB‑a 2014/4[74] odgovornost je Upravnog vijeća ESB‑a imenovati nasljednika g. Hakkarainena.

Slijedom poziva za iskazivanje interesa objavljenog u studenome 2021.[75], 16. prosinca 2021. Upravno je vijeće imenovalo Anneli Tuominen, koja je trenutačno glavna direktorica finskog financijskog nadzornog tijela (Finanssivalvonta), predstavnicom ESB‑a u Nadzornom odboru na mandat od pet godina koji se ne može obnoviti. Od 1. lipnja 2022. gđa Tuominen pridružit će se timu predstavnika ESB‑a koji čine Edouard Fernandez-Bollo, Elizabeth McCaul i Kerstin af Jochnick.

U svojem će svakodnevnom radu gđa Tuominen pružati potporu predsjedniku i potpredsjedniku Nadzornog odbora te na zahtjev predsjednika Nadzornog odbora zastupati nadzor banaka ESB‑a unutar institucije i izvan nje.

5.6. Provedba Kodeksa ponašanja

U skladu s člankom 19. stavkom 3. uredbe o SSM‑u ESB je uspostavio etički okvir za visoke dužnosnike, rukovodstvo i osoblje. Sastoji se od jedinstvenog Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a, posebnog poglavlja Pravila o osoblju ESB‑a i smjernica o utvrđivanju načela etičkog okvira SSM‑a[76]. Provedbu i daljnji razvoj okvira podupiru Odbor ESB‑a za etiku, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje te radna skupina službenika za etička pitanja i usklađenost s propisima.

U 2021. Odbor za etiku izdao je četiri mišljenja u vezi s visokim dužnosnicima ESB‑a uključenima u nadzor banaka, od kojih se većina odnosila na sukobe interesa.

U 2021., u skladu sa svojim mandatom, Odbor za etiku procijenio je Izjave o interesima članova Nadzornog odbora prije nego što su objavljene na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. ESB je u skladu sa svojom politikom transparentnosti nastavio objavljivati mišljenja Etičkog odbora u svim slučajevima sukoba interesa i plaćenom radu nakon isteka mandata[77]. Odbor je izdao četiri mišljenja u vezi s visokim dužnosnicima ESB‑a uključenima u nadzor banaka, od kojih se većina odnosila na pitanja privatnih aktivnosti.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje provodila je i redovite postupke praćenja usklađenosti s propisima koji se odnose na privatne financijske transakcije zaposlenika i visokih dužnosnika ESB‑a. Premda je utvrđen ograničen broj slučajeva neusklađenosti, od kojih se približno pola odnosilo na zaposlenike nadzora banaka ESB‑a, ni u jednom od tih slučajeva nije bilo namjerne povrede dužnosti ni druge ozbiljne neusklađenosti.

Uz organizaciju tečajeva stručnog usavršavanja, programa e‑učenja i informativnih kampanja o etičkom okviru, kao što su tjedan osviještenosti o etičkim pitanjima i dani otvorenih vrata za nove zaposlenike o istoj temi, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje odgovorila je na oko 2050 zahtjeva u vezi sa širokim rasponom tema, od kojih su približno 45 % podnijeli zaposlenici nadzora banaka ESB‑a. Gotovo 54 % tih zahtjeva odnosilo se na privatne financijske transakcije zaposlenika, a na drugom mjestu bili su zahtjevi u vezi s pitanjima ograničenja nakon prestanka zaposlenja i vanjske aktivnosti (Grafikon 21.).

Grafikon 21.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika nadzora banaka ESB‑a u 2021.

Izvor: ESB

Što se tiče zaposlenika uključenih u nadzor banaka koji su tijekom 2021. godine odstupili sa svojih radnih mjesta, u jednom je slučaju pokrenuto razdoblje mirovanja u skladu s Etičkim okvirom.

Izmijenjenom smjernicom o SSM‑u dodatno će se unaprijediti i uskladiti etičke norme nacionalnih nadležnih tijela.

U sklopu nastojanja na izgradnji snažne zajedničke etičke kulture, u 2021. radna skupina službenika za etička pitanja i usklađenost s propisima, koja se od tada preobrazila u konferenciju za etička pitanja i usklađenost s propisima da bi bolje odrazila sve veću važnost pitanja dobrog ponašanja i dobrog upravljanja, poduzela je značajne korake u svrhu unaprjeđenja i usklađivanja etičkih norma nacionalnih nadležnih tijela sveobuhvatnom izmjenom smjernice o utvrđivanju načela etičkog okvira SSM-a[78] koju je donijelo Upravno vijeće. S ciljem učinkovitijeg rješavanja sukoba interesa, smjernicom se jačaju odredbe koje se odnose na razdoblje prije zapošljavanja i nakon prestanka zaposlenja te pravila o privatnim financijskim transakcijama. ESB i nacionalna nadležna tijela nove će zahtjeve provesti do lipnja 2023.

5.7. Primjena načela odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća

U 2021. načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća uglavnom se primjenjivalo na razmjenu informacija među različitim funkcijama.

Na tu razmjenu informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39 o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija ESB‑a[79], primjenjivalo se pravilo o zahtjevu za nužno poznavanje: svaka funkcija morala je dokazati da su informacije koje je zatražila nužne za postizanje njezinih ciljeva.

U većini slučajeva pristup povjerljivim informacijama odobrila je izravno funkcija politike ESB‑a koja je bila odgovorna za informacije. To je učinjeno u skladu s Odlukom ESB/2014/39, kojom se omogućuje da pristup informacijama, kada je riječ o anonimiziranim podatcima ili informacijama koje nisu povezane s politikom i nisu osjetljive, izravno odobri organizacijska jedinica u odgovarajućoj funkciji. Nije bila potrebna intervencija Izvršnog odbora radi rješavanja mogućih sukoba interesa.

U skladu s Odlukom ESB/2014/39 u nekoliko je slučajeva ipak bilo potrebno sudjelovanje Izvršnog odbora kako bi se omogućila razmjena neanonimiziranih informacija koje se odnose na pojedinačne banke ili procjena osjetljivih informacija. Pristup podatcima odobren je na temelju načela nužnog poznavanja nakon procjene obrazloženog zahtjeva, i to na ograničeno razdoblje, kako bi se u svakom trenutku tijekom tog razdoblja osiguralo ispunjavanje obveze nužnog poznavanja.

U 2021. primjenjivala se odredba o izvanrednoj situaciji koja se odnosi na zahtjeve za pristup podatcima o bolesti COVID‑19.

Kada je riječ o podatcima koji se odnose na pandemiju bolesti COVID-19, Izvršni je odbor u ožujku 2020. aktivirao odredbu članka 8. Odluke ESB/2014/39. Time je pod uvjetom strogog ispunjavanja zahtjeva nužnog poznavanja uklonjena potreba za odobrenjem Izvršnog odbora za razmjenu informacija povezanih s bolešću COVID‑19. U 2021. izuzeće je primijenjeno na nekoliko slučajeva razmjene bankovnih podataka prikupljenih u vezi s bolešću COVID-19. Kako je prethodno navedeno, pristup podatcima odobren je na temelju načela nužnog poznavanja nakon procjene obrazloženog zahtjeva, i to na ograničeno razdoblje, kako bi se u svakom trenutku tijekom tog razdoblja osiguralo ispunjavanje obveze nužnog poznavanja.

Odvajanje na razini odlučivanja nije izazvalo zabrinutost i nije bila potrebna intervencija Odbora za posredovanje.

5.8. Okvir izvješćivanja o podatcima

5.8.1. Kretanja unutar okvira za izvješćivanje o podatcima

Novi okviri za izvješćivanje uvedeni su slijedom regulatornih promjena.

U 2021. zbog promjena koje su uvedene u okvir EU‑a za nadzorno izvješćivanje, postojeća Provedbena uredba Komisije[80] zamijenjena je s nekoliko novih[81]. ESB je uspješno proveo promjene koje je EBA utvrdila u taksonomiji 3.0 u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, čime se odražavaju izmjene učinjene na razini banaka koje podnose izvješća. Njima se omogućuje prikupljanje informacija, među ostalim, o izmijenjenom omjeru financijske poluge, izmijenjenom omjeru neto stabilnih izvora financiranja, riziku druge ugovorne strane, novim minimalnim zahtjevima za ukupni kapacitet pokrića gubitaka i regulatornog kapitala te prihvatljivih obveza i osnovnom pregledu knjige trgovanja.

Uvedena je nova centralizirana platforma za dostavljanje podataka za

ad hoc

prikupljanje podataka.

ESB je uveo i nov način prikupljanja nadzornih podataka od vanjskih subjekata pomoću posebne aplikacije CASPER (centralizirana platforma za dostavljanje podataka) koja upotrebljava ESB‑ov portal za središnju identifikaciju, autentikaciju i upravljanje računima korisnika (engl. Identity Portal). CASPER vanjskim organizacijama omogućuje sigurno dostavljanje strukturiranih podataka ESB‑u. Podatci se automatski potvrđuju, a putem platforme može se raspravljati o rezultatima s odgovarajućim ESB‑ovim timovima. ESB će sve više CASPER upotrebljavati za prikupljanje ad hoc nadzornih zahtjeva od banaka, koje trenutačno prikupljaju zajednički nadzorni timovi raznim procesima kao što su razmjena elektroničke pošte ili dijeljene mape. Očekuje se da će se ovim novim svojstvom u znatnoj mjeri poboljšati učinkovitost sveukupnog prikupljanja podataka i postupka potvrđivanja.

U 2021. radna je skupina za usklađivanje slijednog pristupa[82] izradila podrobne poslovne zahtjeve nakon što je Nadzorni odbor u listopadu 2020. odobrio vodeća načela i zahtjeve na visokoj razini. Cilj je konačnih poslovnih zahtjeva koje će provesti ESB i nacionalna nadležna tijela stvoriti minimalni skup zajedničkih standarda za usklađivanje pristupa koji se primjenjuju u cijelom SSM‑u za prikupljanje, potvrđivanje i distribuciju nadzornih podataka te stvoriti jednake uvjete za nadzirane institucije.

Cilj je baze za prikupljanje podataka o cijelom SSM‑u[83] smanjiti teret izvješćivanja za banke uklanjanjem ponavljanja zahtjeva za podatke koje šalju nadzorna tijela unutar SSM‑a. U 2021. baza podataka izmijenjena je radi prikupljanja dodatnih informacija o broju točaka podataka svakog zahtjeva za podatcima u svrhu dodatne analize. Radi smanjenja tereta izvješćivanja o nadziranim subjektima i da bi se omogućilo lakše utvrđivanje ponavljanja točaka podataka, svi horizontalni zahtjevi za podatcima ESB‑a modelirani su pomoću korporativnog rječnika podataka.

ESB je objavio novi interaktivni prikaz na kojemu su prikazani ključni pokazatelji bankarskog sektora i podatci u sklopu trećeg stupa o mjerama koje se primjenjuju kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID‑19.

ESB je dodatno povećao transparentnost i dostupnost nadzornih podataka koji se objavljuju u odjeljku o nadzornim podatcima na mrežnim stranicama ESB-a o nadzoru banaka: uveden je novi interaktivni prikaz kojim se javnosti pruža pregled ključnih pokazatelja. ESB je prvi put objavio i informacije o pojedinačnim subjektima u sklopu trećeg stupa o izloženostima na koje se primjenjuju zakonodavni i nezakonodavni moratoriji i novonastalim izloženostima na koje se primjenjuju programi državnih jamstava (u skladu s EBA‑inim smjernicama za izvješćivanje i objavljivanje informacija o izloženostima koje podliježu mjerama primijenjenima u okviru odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID‑19). ESB je proveo usklađivanje između odabranih objava u sklopu trećeg stupa i regulatornog izvješćivanja što je dovelo do znatnih poboljšanja u dosljednosti podataka.

5.8.2. Upravljanje informacijama

Sustav upravljanja informacijama SSM‑a (IMAS) osnovni je IT sustav kojim se podupire svakodnevni rad svih europskih tijela za nadzor banaka i pružaju im se potrebne informacije. U 2021. IMAS‑u je dodano nekoliko nadzornih postupaka, uključujući novu metodologiju za postupak nadzorne provjere i ocjene, pristup pojedinačnih rizika u svrhu utvrđivanja dodatnih kapitalnih zahtjeva, procjenu okidača za mjere rane intervencije i nove postupke odobravanja za (mješovite) financijske holdinge.

Portal IMAS: važan korak u procesu digitalizacije SSM‑a kojim se povećava transparentnost u odnosu na nadzirane institucije.

Novi portal IMAS pokrenut u listopadu 2020. omogućuje internetsku interakciju i razmjenu informacija između nadzornih tijela i nadziranih subjekata. Od siječnja 2021. značajne institucije pomoću portala IMAS dostavljaju svoje zahtjeve za procjenu sposobnosti i primjerenosti, provjeravaju status procjena i razmjenjuju važne informacije s nadzornim tijelima. U tom je pogledu portal IMAS vrlo važan korak u procesu digitalizacije SSM‑a kojim se povećava transparentnost u odnosu na nadzirane institucije, smanjuje operativni rizik i za nadzorna tijela i za banke te povećava učinkovitost. Osim procjene sposobnosti i primjerenosti, ostali nadzorni postupci koji su dodani portalu IMAS u 2021. uključuju dostavljanje obavijesti u vezi s režimom putovnica, zahtjeve za stjecanje kvalificiranih udjela i obavijesti o neznačajnim promjenama modela.

Osim toga, nekoliko je promjena uvedeno u izvještajni modul pod nazivom IDRA u sklopu sustava IMAS (engl. IMAS Data Reporting and Analytics). Cilj je tih promjena bio učiniti nove nadzorne skupove podataka dostupnima za izdvajanje i istraživanje te opremiti modul suvremenim alatima izvješćivanja za vizualizaciju podataka.

U 2021. nadzor banaka ESB‑a započeo je integraciju osnovnih sustava SSM‑a u kontekstu digitalne agende za SSM s ciljem pozicioniranja SSM‑a kao vodećeg usvojitelja naprednih tehnologija u nadzoru banaka.

6. Izvješćivanje o proračunskoj potrošnji

6.1. Rashodi za 2021.

Rashodi ESB‑a u 2021. bili su nešto manji od procijenjenih.

U uredbi o SSM‑u zahtijeva se da ESB ima na raspolaganju dostatna sredstva za učinkovito provođenje svojih nadzornih zadaća. Ta se sredstva financiraju iz naknade za nadzor koju plaćaju subjekti koji podliježu nadzoru ESB‑a.

Rashodi za nadzorne zadaće posebna su stavka u proračunu ESB‑a. Oni se sastoje od izravnih troškova funkcije nadzora banaka ESB‑a. Nadzorna funkcija oslanja se i na usluge zajedničkih služba u sklopu postojećih poslovnih područja ESB‑a za potporu.[84]

Proračunske ovlasti ESB‑a povjerene su Upravnom vijeću. Upravno vijeće donosi godišnji proračun ESB‑a na prijedlog Izvršnog odbora i nakon savjetovanja s predsjednikom i potpredsjednikom Nadzornog odbora o pitanjima koja se odnose na nadzor banaka. Upravnom vijeću pomaže Odbor za proračun (BUCOM), koji se sastoji od članova iz svih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava i ESB‑a. BUCOM pomaže Upravnom vijeću dajući ocjene izvješća ESB‑a o planiranju i praćenju proračuna.

Stvarni godišnji rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a u 2021. iznosili su 577,5 mil. EUR, što je smanjenje za 2,9 % u odnosu na procjenu od 594,5 mil. EUR kako je objavljeno u ožujku 2021.

Rashodi za osnovne nadzorne zadaće i dalje su bili niži od razine prije pandemije.

Rashodi za osnovne nadzorne zadaće u 2021. i dalje su bili na razinama nižima od uobičajenih. Povećanje rashoda od 7,9 % u usporedbi s 2020. uglavnom odražava uvođenje novih IT sustava namijenjenih nadzoru banaka koji su uključeni u horizontalne zadaće i kategoriju specijaliziranih usluga. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u odjeljku 5.8.

Tablica 8.

Trošak nadzornih zadaća ESB‑a prema funkcijama (2019. – 2021.)

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

Razvrstavanje prikazano u Tablici 8. služi za utvrđivanje podjele godišnjih troškova koji se kroz godišnje naknade za nadzor naplaćuju od nadziranih subjekata na temelju njihova nadzornog statusa kao značajnih ili manje značajnih. Metodologija utvrđena u članku 8. uredbe o naknadama[85] za podjelu godišnjih naknada za nadzor predviđa da se troškovi povezani s horizontalnim zadaćama i specijaliziranim uslugama raspoređuju razmjerno na temelju punog troška za nadzor značajnih institucija odnosno troškova nadgledanja nadzora manje značajnih institucija. Za svaku skupinu aktivnosti prikazani troškovi obuhvaćaju dio usluga koje pružaju poslovna područja ESB‑a za potporu.

U skladu s ESB‑ovom opredijeljenošću za transparentnost i odgovornost prilagođeno je izvješćivanje o rashodima ESB‑a za nadzorne zadaće. U Tablici 9. prikazani su granularniji podatci o rashodima koji se temelje na provedenim aktivnostima, posebno o sljedećem:

  • nadzor na daljinu i nadgledanje, u koje su uključeni troškovi ESB‑ova sudjelovanja u zajedničkim nadzornim timovima i nadgledanje nadzora manje značajnih banaka ili bankovnih grupa
  • ESB‑ovo sudjelovanje u nadzorima na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore
  • funkcije politike, savjetodavne i regulatorne funkcije, uključujući procjene značajnosti, odobrenja, suradnju s drugim agencijama, metodologiju i planiranje, osiguranje kvalitete nadzora, postupke provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija
  • upravljanje krizama
  • makrobonitetne zadaće, uključujući one povezane s testiranjem otpornosti na stres i nadzornim politikama
  • statistika nadzora u vezi s okvirom za izvješćivanje o podatcima
  • odlučivanje Nadzornog odbora, njegovo Tajništvo i pravne usluge.

Tablica 9.

Rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

Kada je riječ o kretanjima u IT sustavima, povećanja rashoda zabilježena u funkciji politike, savjetodavnoj i regulatornoj funkciji kao i makrobonitetnim zadaćama odnose se na sustave upravljanja informacijama SSM‑a (IMAS) i STAR (engl. Stress Test Account Reporting). Glavni razlog povećanja rashoda Nadzornog odbora, Tajništva i odsjeka prava u vezi s nadzorom bilo je značajno ulaganje u 2021. u nadzorne tehnologije, koje iskorištavaju potencijal umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija iz područja nadzorne tehnologije u kontekstu nadzora banaka za unutarnje i vanjske dionike.

Kao dopuna vlastitim ljudskim potencijalima ESB ima potrebe i za uslugama vanjskih savjetnika radi pružanja specijaliziranih stručnih znanja ili integriranih savjetodavnih usluga pod kvalificiranim unutarnjim vodstvom kako bi se riješilo pitanje povremenog manjka resursa. U 2021. ESB je na savjetodavne usluge u vezi s osnovnim nadzornim zadaćama potrošio ukupno 38,9 mil. EUR, što je za 8,5 mil. EUR više nego u 2020. Od tog se iznosa 23,7 mil. EUR odnosilo na vanjske resurse potrošene za razvoj IT sustava, 7,9 mil. EUR za sveobuhvatne procjene i 6,4 mil. EUR za provedbu „redovitih” zadaća nadzora na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u poglavlju 1.

U 2021. nastavilo se smanjivanje rashoda za službena putovanja koja su se odnosila na aktivnosti izravnog nadzora za značajne institucije i manje značajne institucije pri čemu su rashodi u iznosu od 0,3 mil. EUR odražavali trajan učinak pandemije na putovanja.

U Godišnjem izvješću o nadzornim aktivnostima u 2020. ESB je uveo izvješćivanje koje je usmjereno na svrhu rashoda kojim se prikazuje podjela troškova prema troškovnim kategorijama na temelju troškova i zajedničkih usluga koje se mogu izravno povezati s nadzorom banaka ESB‑a.

Grafikon 22.

Trošak nadzornih zadaća ESB‑a prema kategorijama

(mil. EUR)

Izvor: ESB

Izravno povezani rashodi sastoje se od troškova zaposlenika u temeljnom nadzoru, nadzornih inicijativa (uključujući troškove povezane sa sveobuhvatnim procjenama), ostalih poslovnih izdataka kao što su službena putovanja i stručno usavršavanje, posebnih informacijskih tehnologija kao što su sustavi IMAS i STAR te povezanih projekata i nadzorne tehnologije.

Kategorija zajedničkih služba obuhvaća usluge kojima se koriste i funkcija središnjeg bankarstva i funkcija nadzora banaka, raspoređene na sljedeći način: usluge povezane s poslovnim i drugim prostorom, ljudskim potencijalima, informacijskom tehnologijom, pravnim, revizijskim i općim poslovima, odnosima s javnošću i prevođenjem te ostale usluge. Trošak tih zajedničkih služba dijeli se na svaku funkciju mehanizmom raspodjele troškova, u kojemu se primjenjuju standardni parametri kao što su ekvivalenti punog radnog vremena, uredski prostor i broj zahtjeva za prevođenje. Budući da se ESB opredijelio za strogu provedbu unaprjeđenja učinkovitosti, redovito poboljšava i parametre za raspodjelu troškova.

Izravno povezani troškovi povećali su se uglavnom zbog nastavka razvoja IT‑a.

Ukupni stvarni rashodi u 2021. iznosili su 577,5 mil. EUR. Izravno povezani rashodi iznosili su 337,9 mil. EUR ili 58,5 % stvarnih rashoda, a zajedničke usluge iznosile su 239,6 mil. EUR ili 41,5 % stvarnih rashoda.

Amortizacija sustava IMAS i STAR pridonijela je povećanju rashoda za izravno povezane informacijske tehnologije i povezane projekte, koji su iznosili 17,0 mil. EUR. Izravno povezani rashodi za nadzorne tehnologije iznosili su 14,9 mil. EUR.

U 2021. rashodi za zajedničke usluge smanjeni su za 11,2 mil. EUR u usporedbi s 2020. Postojala je kontinuirana visoka potražnja za uslugama povezanima s poslovnim i drugim prostorom da bi se osiguralo održavanje sigurnog radnog okružja u ESB‑ovu poslovnom prostoru. To je međutim više nego neutralizirano smanjenjem u zajedničkim uslugama informacijske tehnologije i ljudskih potencijala, odražavajući poboljšanu izravnu raspodjelu usluga.

6.2. Izgledi u vezi s naknadama za nadzor banaka u 2022.

ESB nastavlja svoj konzervativan pristup procjenjivanju naknada za nadzor za 2022.

Na temelju niže razine stvarnih troškova za nadzorne zadaće zabilježene u prošle dvije godine, ESB je nastavio svoj konzervativan pristup procjenjivanju rashoda za 2022. te je procijenjena naknada za nadzor za 2022. iznosila 624,1 mil. EUR. ESB‑ovi puni planirani rashodi za nadzorne zadaće za 2022. iznose 678,9 mil. EUR. Uzima se u obzir očekivani povratak na uobičajenije razine aktivnosti, kontinuirana ulaganja u razvoj sustava informacijske tehnologije povezane s nadzorom banaka, uključujući internalizaciju troškova savjetovanja u vezi sa sustavom STAR te više troškove zaposlenika u vezi s 25 ekvivalenata punog radnog vremena koje je u 2020. odobrilo Upravno vijeće za SSM i povezane zajedničke usluge.

ESB će ostati fleksibilan u odgovoru na vanjske čimbenike u slučaju da uvjeti dopuste nastavak uobičajenijih razina aktivnosti u 2022.

U skladu s preuzetom obvezom približavanja troškovnoj stabilnosti u srednjoročnom razdoblju, od 2023. ESB predviđa stabilizaciju u planiranim rashodima za svoju postojeću zadaću povezanu s europskim nadzorom banaka.

Tablica 10.

Procijenjeni trošak nadzora banaka ESB‑a u 2022. po funkcijama

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

Godišnja naknada za nadzor za 2022. koja će se naplatiti u 2023. bit će poznata na kraju razdoblja za koje se plaća naknada i izračunat će se na temelju stvarnih rashoda za cijelu godinu usklađenih za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili su im naplaćeni za prethodno razdoblje, kamate zbog zakašnjelog plaćanja i nenaplative naknade. Procjenjuje se da će omjer ukupnog iznosa koji će se naplatiti svakoj kategoriji biti 95,6 % za značajne i 4,4 % za manje značajne institucije.

Tablica 11.

Procjena rashoda povezanih s nadzornim zadaćama ESB‑a u 2022.

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

6.3. Okvir za naknade u 2021.

ESB je dovršio provedbu novog okvira za naknade za nadzor.

Pravni okvir u sklopu kojeg ESB ubire godišnju naknadu za nadzor na ime rashoda nastalih u obavljanju nadzornih zadaća uz uredbu o SSM‑u čini uredba o naknadama. Uredbom o naknadama i s njom povezanom odlukom[86] utvrđuju se načini: (1) određivanja ukupnog iznosa godišnje naknade za nadzor, (2) izračuna iznosa koji će plaćati svaka nadzirana institucija i (3) naplate godišnje naknade za nadzor.

U 2021. ESB je dovršio provedbu promjena koje proizlaze iz preispitivanja okvira za naknade za nadzor iz 2019. Novo jezično uređenje prema kojemu ESB izdaje obavijesti o naknadi za nadzor na svim službenim jezicima EU‑a provedeno je u travnju 2021. Time je institucijama omogućeno primanje obavijesti o naknadi za nadzor za 2020. na njima poželjnom jeziku EU‑a. Postupak povezan s obavijesti o namjeri isključivanja imovine i/ili izloženosti riziku društava kćeri osnovanih u državama nesudionicama uspješno je automatiziran, čime je bankama omogućeno da učinkovito obavijeste ESB o svojim namjerama do 30. rujna 2021. Nadalje, budući da je ESB u 2020. prešao na izdavanje računa za stvarne troškove ex post, nema više prijenosa viška ili manjka iz prethodnih godina.

6.4. Ukupan iznos koji će se naplatiti za 2021. kao razdoblje naknade

ESB će ubrati naknade za nadzor u visini od 577,5 mil. EUR za 2021.

Godišnja naknada za nadzor koja se ubire za 2021. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznosi 577,5 mil. EUR. Taj se iznos gotovo u potpunosti temelji na stvarnim godišnjim troškovima za 2021. godinu koji iznose 577,5 mil. EUR, usklađeno za 47 000 EUR za primljene kamate zbog zakašnjelog plaćanja.

Godišnja naknada za nadzor može se uskladiti i za (1) iznose vraćene pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i (2) otpisane iznose koji nisu bili naplativi. U 2021. takva usklađivanja nisu bila potrebna.

Iznos koji se naplaćuje u obliku godišnjih naknada za nadzor dijeli se na dva dijela. Ta podjela povezana je sa statusom nadziranih subjekata (značajni ili manje značajni subjekti), što podrazumijeva različite stupnjeve nadzorne kontrole ESB‑a kojima podliježu.

U 2021. ukupan iznos koji će se naplatiti značajnim institucijama iznosi 546,1 mil EUR, a za manje značajne institucije iznosi 31,4 mil. EUR. Raspodjelu rashoda podupire unaprijeđen sustav kojim se omogućuje preciznija raspodjela troškova među kategorijama. Za 2021. značajne će institucije platiti 94,6 % ukupnih troškova nadzora banaka za razdoblje za koje se plaća naknada, a manje značajne institucije platit će 5,4 %.

Tablica 12.

Ukupni prihodi od zadaća povezanih s nadzorom banaka

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

6.5. Pojedinačne naknade za nadzor

Naknade za pojedinačne banke izračunavaju se prema važnosti banke i njezinu profilu rizika na temelju godišnjih faktora naknade nadziranih banaka. Za većinu je banaka referentni datum za podatke 31. prosinca prethodne godine. Za banke koje se odnedavno nadziru na najvišoj razini konsolidacije u razdoblju za koje se plaća naknada ESB uzima u obzir iznos ukupne imovine i ukupan iznos izloženosti riziku za koje je banka dostavila podatke na referentni datum koji je najbliži 31. prosinca i tim se podatcima služi za izračun promjenjivog sastavnog dijela naknade za sve mjesece za koje obveznik naknade plaća naknadu za nadzor.[87] Naknada za nadzor izračunana za svaku banku naplaćuje se u godišnjem iznosu.

Slika 3.

Promjenjivi sastavni dio naknade određen na temelju važnosti banke i profila rizika

Naknada za nadzor određuje se na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica koje sudjeluju u SSM‑u. Sastoji se od promjenjivog sastavnog dijela naknade i minimalnog sastavnog dijela naknade. Taj drugi dio naknade primjenjuje se jednako na sve banke i temelji se na 10 % ukupnog iznosa koji se naplaćuje. Za značajne banke najmanje veličine, čija ukupna imovina iznosi 10 mlrd. EUR ili manje, prepolovljen je minimalni sastavni dio naknade. Od 2020. prepolovljena minimalna naknada odnosi se i na manje značajne banke manje veličine, čija ukupna imovina iznosi 1 mlrd. EUR ili manje.

U skladu s člankom 7. uredbe o naknadama izmjena odgovarajuće naknade za nadzor potrebna je zbog sljedećih promjena položaja pojedine banke: (1) promjena nadzornog statusa nadziranog subjekta, odnosno značajni subjekt postao je manje značajan ili obratno, (2) nov nadzirani subjekt dobio je odobrenje za rad ili (3) oduzeto je postojeće odobrenje za rad. Prelazak na izdavanje računa ex post značio je da je većina promjena povezanih s člankom 7. do kojih je došlo unutar godine uključena u standardne obračune naknada. Stoga ESB u 2021. nije donio dodatne odluke o naknadi za nadzor koje bi bile uključene u godišnje naknade za nadzor za koje će računi biti izdani u 2022.

Više informacija o naknadama za nadzor dostupno je na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Te se stranice redovito posuvremenjuju korisnim i praktičnim informacijama i objavljuju se na svim službenim jezicima EU‑a.

6.6. Ostali prihodi povezani sa zadaćama nadzora banaka

ESB nadziranim subjektima može izreći administrativne kazne zbog nepostupanja u skladu s propisima EU‑a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB‑a. Prihodi te vrste ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor. Uredbom o naknadama osigurava se da odštete koje se plaćaju trećim osobama kao ni administrativne kazne (sankcije) koje nadzirani subjekti plaćaju ESB‑u nemaju nikakav utjecaj na naknade za nadzor. Administrativne kazne koje se izriču nadziranim subjektima evidentiraju se kao prihodi u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazna izrečenih nadziranim subjektima u 2021. iznosili su 0,6 mil. EUR.

ESB nadziranim subjektima također vraća iznose u slučaju da sud poništi administrativne kazne koje su im ranije izrečene. U 2021. vraćeni su iznosi od 4,8 mil. EUR koji su se odnosili na administrativne kazne koje je ESB ranije izrekao trima nadziranim subjektima unutar iste grupe u vezi s kojima je sud djelomično poništio odnosne odluke. Ti se troškovi ne uključuju u obračun godišnjih naknada za nadzor, ali evidentiraju se u računu dobiti i gubitaka ESB‑a i smanjuju njegov neto rezultat.

7. Pravni instrumenti koje je donio ESB

Među pravnim instrumentima koje je donio ESB jesu uredbe, odluke, smjernice, preporuke i naputci nacionalnim nadležnim tijelima (spomenuti u članku 9. stavku 1. točki 3. uredbe o SSM‑u i članku 22. okvirne uredbe o SSM‑u). U ovom odjeljku navedeni su pravni instrumenti povezani s nadzorom banaka koje je ESB donio u 2021. te objavio u Službenom listu Europske unije i/ili na mrežnim stranicama ESB‑a. Obuhvaćeni su pravni instrumenti doneseni u skladu s člankom 4. stavkom 3. uredbe o SSM‑u i drugi važni pravni instrumenti.

7.1. Uredbe ESB‑a

ESB/2021/24
Uredba (EU) 2021/943 Europske središnje banke od 14. svibnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/534 o izvješćivanju o nadzornim financijskim podacima (SL L 210, 14.6.2021., str. 1.)

7.2. Instrumenti ESB‑a osim uredaba

ESB/2021/7
Odluka (EU) 2021/432 Europske središnje banke od 1. ožujka 2021. o izmjeni Odluke (EU) 2017/1198 o podnošenju izvješća nacionalnih nadležnih tijela o planovima financiranja kreditnih institucija Europskoj središnjoj banci (SL L 86, 12.3.2021., str. 14.)

ESB/2021/8
Odluka (EU) 2021/490 Europske središnje banke od 12. ožujka 2021. o ukupnom iznosu godišnjih naknada za nadzor za 2020. (SL L 101, 23.3.2021., str. 107.)

ESB/2021/27
Odluka (EU) 2021/1074 Europske središnje banke od 18. lipnja 2021. o privremenom isključenju određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti s obzirom na pandemiju bolesti COVID‑19 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2020/1306 (SL L 230I, 30.6.2021., str. 1.)

ESB/2021/31
Preporuka Europske središnje banke od 23. srpnja 2021. o stavljanju izvan snage Preporuke ESB/2020/62 (SL C 303, 29.7.2021., str. 1.)

ESB/2021/33
Odluka (EU) 2021/1437 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o izmjeni Odluke (EU) 2017/934 o prenošenju odluka o značaju nadziranih subjekata (SL L 314, 6.9.2021., str. 1.)

ESB/2021/34
Odluka (EU) 2021/1438 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o izmjeni Odluke (EU) 2017/935 o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o sposobnosti i primjerenosti te procjeni zahtjeva za sposobnost i primjerenost (SL L 314, 6.9.2021., str. 3.)

ESB/2021/35
Odluka (EU) 2021/1439 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o izmjeni Odluke (EU) 2018/546 o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o regulatornom kapitalu (SL L 314, 6.9.2021., str. 8.)

ESB/2021/36
Odluka (EU) 2021/1440 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o izmjeni Odluke (EU) 2019/1376 o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o sustavu jedinstvene putovnice, stjecanju kvalificiranih udjela i oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija (SL L 314, 6.9.2021., str. 14.)

ESB/2021/37
Odluka (EU) 2021/1441 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o izmjeni Odluke (EU) 2019/322 o prenošenju ovlasti za donošenje odluka u vezi s nadzornim ovlastima dodijeljenim nacionalnim pravom (SL L 314, 6.9.2021., str. 17.)

ESB/2021/38
Odluka (EU) 2021/1442 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o internim modelima i o produljenju rokova (SL L 314, 6.9.2021., str. 22.)

ESB/2021/39
Odluka (EU) 2021/1396 Europske središnje banke od 13. kolovoza 2021. o izmjeni Odluke ESB/2014/29 o dostavi nadzornih podataka Europskoj središnjoj banci, o kojima nadzirani subjekti izvješćuju nacionalna nadležna tijela sukladno provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 680/2014 i (EU) 2016/2070 (SL L 300, 24.8.2021., str. 74.)

ESB/2021/40
Odluka (EU) 2021/1443 Europske središnje banke od 26. kolovoza 2021. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o internim modelima i o produljenju rokova (SL L 314, 6.9.2021., str. 30.)

ESB/2021/42
Odluka (EU) 2021/1486 Europske središnje banke od 7. rujna 2021. o donošenju internih pravila koja se odnose na ograničenja prava ispitanika u vezi sa zadaćama Europske središnje banke u pogledu bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 328, 16.9.2021., str. 15.)

Ispravak Odluke (EU) 2021/1074 Europske središnje banke od 18. lipnja 2021. o privremenom isključenju određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti s obzirom na pandemiju bolesti COVID‑19 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2020/1306 (SL L 234, 2.7.2021., str. 102.)

© Europska središnja banka, 2022.

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefon +49 69 1344 0
Mrežne stranice www.bankingsupervision.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku SSM‑a (samo na engleskom jeziku).

HTML ISBN 978-92-899-5088-6, ISSN 2443-6011, doi:10.2866/955341, QB-BU-22-001-HR-Q


  1. Za više informacija o procjeni ukupne mogućnosti oporavka banaka vidi Challenging banks’ capacity to recover from severe crises, Bilten nadzora banaka, nadzor banaka ESB‑a, kolovoz 2021.
  2. Vidi odjeljak 1.2.2. Vidi i članak COVID‑19: gaps in credit risk management identified, Bilten nadzora banaka, nadzor banaka ESB‑a, svibanj 2021.; McCaul, E.: Who pays the piper calls the tune: The need for and benefit of strong credit risk management, The Supervision Blog, 4. prosinca 2020. i McCaul, E.: Credit risk: Acting now paves the way for sound resilience later, The Supervision Blog, 19. srpnja 2021.
  3. Za više pojedinosti o kriterijima za utvrđivanje jednokratnih troškova operativnog rizika vidi odjeljak 3.3.5. EBA‑ina izvješća EBA report on the implementation of selected COVID‑19 policies.
  4. Vidi odjeljak 1.2.3. za više pojedinosti o IT riziku i riziku za kibersigurnost.
  5. Za više pojedinosti o ukidanju mjere potpore likvidnosti vidi ECB will not extend liquidity relief beyond December 2021, priopćenje za javnost, nadzor banaka ESB‑a, 17. prosinca 2021.
  6. Primjenjuju se standardne definicije prihoda od trgovanja u skladu sa statističkim podatcima o nadzoru banaka.
  7. Pregled financijske stabilnosti, ESB, studeni 2021.
  8. Guide on the supervisory approach to consolidation in the banking sector, nadzor banaka ESB‑a, siječanj 2021.
  9. Vidi SSM‑wide stress test 2021 – final results, nadzor banaka ESB‑a, srpanj 2021.
  10. Vidi SSM‑wide stress test 2018 – final results, nadzor banaka ESB‑a, veljača 2019.
  11. Poslovne nekretnine kako su definirane u Preporuci ESRB/2016/14 izmijenjenoj Preporukom ESRB/2019/3 i kako su iskazane u obrascu FINREP, F.18.2. Ta definicija obuhvaća izloženosti prema dužnicima iz različitih sektora prema klasifikaciji NACE i među ostalim uključuje dužnike koji se bave djelatnostima iz područja 41 – Gradnja zgrada i 68  – Poslovanje nekretninama.
  12. Mišljenje Europske središnje banke od 19. veljače 2021. o prijedlogu uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (CON/2021/4) (SL C 152, 29.4.2021., str. 1.)
  13. Mišljenje Europske središnje banke od 28. travnja 2021. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pilot‑režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (CON/2021/15) (SL C 244, 22.6.2021., str. 4.)
  14. Mišljenje Europske središnje banke od 4. lipnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (CON/2021/20) (SL C 343, 26.8.2021., str. 1.)
  15. ESB‑ov postupak odlučivanja u odnosu na provjere internih modela bio je privremeno obustavljen od ožujka do rujna 2020. zbog stanja bolesti COVID‑19. To znači da su odluke u sklopu provjera internih modela koje bi inače bile izdane bankama 2020. bile izdane 2021.
  16. Radi lakšeg snalaženja u ovom odjeljku nadzori na licu mjesta i provjere internih modela skupno se nazivaju „misijama” ili „nadzorima”.
  17. S obzirom na nastavak pandemije bolesti COVID‑19, planiranje nadzora na licu mjesta i provjera internih modela organizirano je samo u trima tromjesečjima 2021. To znači da je ukupan broj misija relativno usporediv iako je bio manji u usporedbi s brojem misija u razdoblju prije pandemije. Zbog pandemije nadzori su 2020. bili otkazani ili odgođeni. U 2021. brzo uvođenje organizacijskog ustroja za provedbu nadzora na daljinu bilo je vrlo uspješno i većina je nadzora provedena u skladu s prvotnim planom, a samo je ograničeni broj nadzora bio otkazan.
  18. U kampanji se grupira nekoliko nadzora na licu mjesta kojima se ispituje ista tema te tako stvara okvir unutar kojeg se nadzorni timovi koordiniraju i surađuju usklađivanjem ciljeva i iskorištavanjem sinergija.
  19. U prekograničnom nadzornom timu voditelj misije i barem jedan član tima nisu iz matičnog nacionalnog nadležnog tijela / nacionalnog nadležnog tijela domaćina.
  20. U mješovitom nadzornom timu voditelj misije jest iz matičnog nacionalnog nadležnog tijela / nacionalnog nadležnog tijela domaćina, a barem dva člana tima nisu iz matičnog nacionalnog nadležnog tijela / nacionalnog nadležnog tijela domaćina (jedan član tima u slučaju manjih nacionalnih nadležnih tijela).
  21. Analiza je provedena na uzorku od 89 nadzora na licu mjesta za koje su konačna izvješća objavljena između listopada 2020. i rujna 2021.
  22. Neki od najvažnijih nalaza u odnosu na unutarnje upravljanje utvrđeni su u sklopu nadzora na licu mjesta koji su prije svega bili usmjereni na specifična područja rizika (npr. kreditni rizik, tržišni rizik i IT rizik).
  23. Vidi Targeted Review of Internal Models – project report, ESB, travanj 2021.
  24. EBA‑ine Smjernice o primjeni definicije statusa neispunjavanja obveza na temelju članka 178. Uredbe (EU) br. 575/2013 (EBA/GL/2016/07)
  25. Vidi EBA‑ine Smjernice za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD), procjenu gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i tretman izloženosti u statusu neispunjavanja obveza (EBA/GL/2017/16), EBA‑ine Smjernice za procjenu gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) primjerenog ekonomskoj recesiji (Procjena LGD‑a primjerenog recesiji) (EBA/GL/2019/03), Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/930 od 1. ožujka 2021. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju priroda, ozbiljnost i trajanje ekonomske recesije iz članka 181. stavka 1. točke (b) i članka 182. stavka 1. točke (b) te uredbe (SL L 204, 10.6.2021., str. 1.) i konačni nacrt regulatornih tehničkih standarda o određivanju metodologije procjene za nadležna tijela u pogledu usklađenosti institucije sa zahtjevima za primjenu IRB pristupa u skladu s člankom 144. stavkom 2., člankom 173. stavkom 3. i člankom 180. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 (EBA/RTS/2016/03), koji Europska komisija još nije odobrila.
  26. Nisu uključene daljnje aktivnosti na temelju odluka o dodatnim odredbama.
  27. Broj manje značajnih institucija u 2021. smanjio se i zbog Brexita. Od 1. siječnja 2021. podružnice u Ujedinjenoj Kraljevini smatraju se podružnicama u trećim zemljama, što znači da one više nisu dio sektora manje značajnih institucija u sklopu SSM‑a.
  28. Banke s visokom razinom neprihodnosnih kredita jesu banke s udjelom neprihodonosnih kredita većim od 5 %. Vidi EBA‑ine Smjernice za upravljanje neprihodujućim i restrukturiranim izloženostima.
  29. Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (SL L 150, 7.6.2019., str. 253.)
  30. Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.)
  31. Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1.)
  32. Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.)
  33. BNP Paribas, Deutsche Bank, Groupe BPCE, Groupe Crédit Agricole, ING Bank, Santander, Société Générale i UniCredit
  34. BNP Paribas
  35. Vidi Basel Committee advances work on addressing climate‑related financial risks, specifying cryptoassets prudential treatment and reviewing G‑SIB assessment methodology, priopćenje za javnost, Bazelski odbor za nadzor banaka, 9. studenoga 2021. i FSB publishes 2021 G-SIB list, priopćenje za javnost, Odbor za financijsku stabilnost, 23. studenoga 2021.
  36. Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 27. svibnja 2020. o ograničenju raspodjela tijekom pandemije COVID‑19 (ESRB/2020/7)
  37. Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 15. prosinca 2020. o izmjeni Preporuke ESRB/2020/7 o ograničenju raspodjela tijekom pandemije COVID‑19 (ESRB/2020/15)
  38. The General Board of the European Systemic Risk Board held its 43rd regular meeting on 23 September 2021, priopćenje za javnost, ESRB, 24. rujna 2021.
  39. Pregled financijske stabilnosti, ESB, svibanj 2021.
  40. Information on participation in the 2022 ECB Climate Risk Stress Test, dopis bankama sudionicama, nadzor banaka ESB‑a, 18. listopada 2021.
  41. The clock is ticking for banks to manage climate and environmental risks, Bilten nadzora banaka, nadzor banaka ESB‑a, kolovoz 2021.
  42. IT and cyber risk: a constant challenge, Bilten nadzora banaka, nadzor banaka ESB‑a, kolovoz 2021.
  43. Uredba (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM‑u) (ESB/2014/17) (SL L 141, 14.5.2014., str. 1.)
  44. Kriteriji su utvrđeni člankom 6. stavkom 4. uredbe o SSM‑u.
  45. Popis značajnih i manje značajnih institucija objavljen u prosincu 2021. rezultat je (1) odluka o značajnosti dostavljenih nadziranim institucijama zaključno s 30. studenoga 2021. i (2) drugih promjena i kretanja povezanih sa strukturom grupa prije 1. studenoga 2021.
  46. U skladu s člankom 14. okvirne uredbe o SSM‑u i u skladu s člankom 4. stavkom 2. uredbe o SSM‑u
  47. Neke odluke obuhvaćaju više procjena prije odobrenja (npr. stjecanja kvalificiranih udjela u različitim društvima kćerima na temelju jedne transakcije). Za neke postupke odobrenja kao što su postupci povezani s jedinstvenom putovnicom i prestankom važenja odobrenja za rad nije potrebna službena odluka ESB‑a.
  48. Riječ je o postupcima na koje se primjenjuju okviri za prenošenje ovlasti odobreni Odlukom (EU) 2021/1438 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o sposobnosti i primjerenosti te procjeni zahtjeva za sposobnost i primjerenost (ESB/2021/34) i Odlukom (EU) 2021/1440 Europske središnje banke od 3. kolovoza 2021. o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o sustavu jedinstvene putovnice, stjecanju kvalificiranih udjela i oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija (ESB/2021/36).
  49. „Mješoviti financijski holding” definiran je u članku 2. stavku 15. direktive o financijskim konglomeratima (2002/87/EZ), na koji se upućuje u članku 2. stavku 5. CRR‑a, kao „matično društvo koje nije regulirani subjekt, koji zajedno sa svojim ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt s registriranim sjedištem u Uniji, i drugim subjektima, tvori financijski konglomerat”. Prema članku 2. stavku 20. točki (c) okvirne uredbe o SSM‑u mješoviti financijski holding smatra se nadziranim subjektom ako ispunjava uvjete propisane u članku 2. stavku 21. točki (b) te uredbe.
  50. Od 2022. nadalje nadzorna tijela i banke počeli su se koristiti portalom IMAS i za ostale postupke (kao što su neznačajne promjene modela, kako se opisuje u odjeljku 5.8.2.).
  51. Uključen je i mali broj zahtjeva za dodatne položaje neizvršnih direktora.
  52. Od 30. prosinca 2020. Italija se pridružila ostalim državama SSM‑a i započela s procjenama nositelja ključnih funkcija u skladu s talijanskim pravom (ministarska uredba 169/2020).
  53. Javno savjetovanje o nacrtu Vodiča o procjenama sposobnosti i primjerenosti i novog Upitnika za procjenu sposobnosti i primjerenosti
  54. Vidi, primjerice, The effectiveness of European banks’ boards: progress and shortcomings, govor predsjednika Nadzornog odbora ESB‑a Andree Enrije na internetskom seminaru na platformi Florence School of Banking and Finance pod nazivom „Banks’ Board Members and Policy Makers: A Conversation”, Frankfurt na Majni, 28. svibnja 2021.
  55. Vidi, primjerice, What does the ECB expect from banks’ leaders?, govor člana Nadzornog odbora ESB‑a Edouarda Fernandez‑Bolloa na internetskom seminaru na platformi Florence School of Banking and Finance pod nazivom „Fit and Proper Assessment: Better Boards for Better Banks?”, Frankfurt na Majni, 19. veljače 2021.
  56. Making sure banks are run by the right people, ESB‑ov podcast, epizoda 24, 10. prosinca 2021.
  57. „Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole” obuhvaća mehanizme ili postupke koje subjekt treba uspostaviti radi primjerenog utvrđivanja rizika, upravljanja rizicima te izvješćivanja o rizicima kojima je izložen ili bi mogao biti izložen. „Funkcije upravljačkog tijela” odnosi se na to u kojoj mjeri osobe koje stvarno vode poslove institucije – ili osobe koje su ovlaštene za određivanje strategije, ciljeva i općeg smjera institucije te nadgledaju i prate odlučivanje uprave – postupaju u skladu sa svojim odgovornostima.
  58. Vidi ECB contribution to the European Commission’s targeted consultation on the review of the crisis management and deposit insurance framework, ESB, Frankfurt na Majni, 2021.
  59. Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.)
  60. Članak 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.)
  61. ESB posebno razmjenjuje informacije prema višestranom sporazumu o praktičnim modalitetima razmjene informacija u skladu s člankom 57.a stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849.
  62. Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.)
  63. Vidi Zajedničke smjernice o suradnji i razmjeni informacija za potrebe Direktive (EU) 2015/849 među nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije (JC 2019 81), Zajednički odbor europskih nadzornih tijela, 16. prosinca 2019.
  64. Anti-money laundering and countering the financing of terrorism legislative package, Financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala, Europska komisija, 20. srpnja 2021.
  65. Single Supervisory Mechanism – Good Start but further improvements needed, Posebno izvješće Europskog revizorskog suda br. 29, 2016. i The operational efficiency of the ECB's crisis management for banks, Posebno izvješće Europskog revizorskog suda br. 2, 2018.
  66. Podatci o ESB‑ovim rodnim ciljevima periodično se objavljuju na mrežnim stranicama ESB‑a.
  67. Prema odobrenju Nadzornog odbora od 25. listopada 2021. (SB/X/21/1110)
  68. ACPR, Banco de España, Banca d’Italia, Deutsche Bundesbank, De Nederlandsche Bank i austrijsko tijelo za financijska tržišta (Finanzmarktaufsicht)
  69. Upravljački odbor podupire aktivnosti i priprema sastanke Nadzornog odbora. Taj odbor čine predsjednik Nadzornog odbora, potpredsjednik Nadzornog odbora, jedan predstavnik ESB‑a i pet predstavnika nacionalnih nadzornih tijela. Pet predstavnika nacionalnih nadzornih tijela imenuje Nadzorni odbor na razdoblje od jedne godine na temelju sustava rotacije, koji osigurava pravednu zastupljenost država.
  70. To su odluke koje su dovršene ili donesene u izvještajnom razdoblju (tj. izlazne odluke). Broj nadzornih odluka ne odgovara broju postupaka odobrenja koji su službeno upućeni ESB‑u u izvještajnom razdoblju (tj. zaprimljeni upućeni postupci).
  71. Više je rukovodstvo njih 146 odobrilo u okviru za delegiranje.
  72. U skladu s člankom 6. stavkom 7. Poslovnika Nadzornog odbora odluke se mogu donositi i pisanim postupkom ako se tomu ne protive najmanje tri člana Nadzornog odbora s pravom glasa. U tom slučaju ta se točka stavlja na dnevni red sljedećeg sastanka Nadzornog odbora. U pisanom postupku Nadzornom odboru u pravilu je za razmatranje potrebno najmanje pet radnih dana.
  73. Administrativni odbor za preispitivanja tijelo je ESB‑a sastavljeno od članova koji su pojedinačno i skupno neovisni o ESB‑u te im je povjerena zadaća da, na zahtjev za preispitivanje koji je dopušten, preispitaju odluke Upravnog vijeća o pitanjima koja se odnose na nadzor.
  74. Odluka Europske središnje banke od 6. veljače 2014. o imenovanju predstavnika Europske središnje banke u Nadzorni odbor (ESB/2014/4)
  75. Vidi Natječaj: Predstavnik ESB‑a u Nadzornom odboru
  76. Smjernica (EU) 2015/856 Europske središnje banke od 12. ožujka 2015. o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenog nadzornog mehanizma (ESB/2015/12) (SL L 135, 2.6.2015., str. 29.)
  77. Članci 11., 12. i 17. jedinstvenog Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a
  78. Smjernica (EU) 2021/2256 Europske središnje banke od 2. studenoga 2021. o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenog nadzornog mehanizma (ESB/2021/50) (SL L 454, 17.12.2021., str. 21.)
  79. Odluka (ESB/2014/39) Europske središnje banke od 17. rujna 2014. o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija Europske središnje banke (2014/723/EU) (SL L 300, 18.10.2014., str. 57.)
  80. Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014
  81. Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/451, Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/453 i Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/763
  82. Cilj je radne skupine za usklađivanje slijednog pristupa osigurati jednake uvjete u cijelom SSM‑u. To čini utvrđivanjem najbolje prakse svake zemlje i predlažući usklađene najbolje prakse koje mogu donijeti sva nacionalna nadležna tijela i ESB.
  83. Baza za prikupljanje podataka o cijelom SSM‑u inicijativa je za racionalizaciju zahtjeva za nadzorno izvješćivanje koje postavljaju ESB i nacionalna nadležna tijela te za unaprjeđenje unutarnjeg upravljanja. U njoj se prikupljaju informacije o svim zahtjevima za podatke koji se šalju izravno nadziranim institucijama, a te informacije potom služe za povećanje transparentnosti zahtjeva za podatke koji se šalju bankama i za analizu tereta izvješćivanja.
  84. Usluge zajedničkih službi dijele se na usluge u vezi s poslovnim i drugim prostorom, upravljanje ljudskim potencijalima, usluge informacijske tehnologije, pravne poslove, reviziju i opće poslove, odnose s javnošću i prevođenje te ostale usluge.
  85. Uredba (EU) br. 1163/2014 Europske središnje banke od 22. listopada 2014. o naknadama za nadzor (ESB/2014/41)
  86. Odluka (EU) 2019/2158 Europske središnje banke o metodologiji i postupcima za utvrđivanje i prikupljanje podataka u vezi s faktorima naknade koji se upotrebljavaju za izračun godišnjih naknada za nadzor (ESB/2019/38) (SL L 327, 17.12.2019., str. 99.)
  87. Subjektima koji su osnovani poslije 1. listopada naplaćuje se naknada za nadzor koja se sastoji od minimalnog sastavnog dijela naknade za pune mjesece njihova nadzora.