Testiranje otpornosti na stres
Europski nadzor banaka provodi testiranja otpornosti na stres kako bi procijenio koliko se uspješno banke mogu nositi s financijskim i gospodarskim šokovima. Rezultati takvih testiranja pomažu nadzornim tijelima da otkriju slabosti banaka i upozore na njih u ranoj fazi nadzornog dijaloga s bankama.
Vrste testiranja otpornosti na stres
ESB provodi nekoliko vrsta testiranja otpornosti na stres:
- godišnje testiranje otpornosti na stres
- testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje provodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) dopunjeno ESB‑ovim testiranjem na stres u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP)
- tematsko testiranje otpornosti na stres
- testiranje otpornosti na stres u sklopu sveobuhvatnih procjena (opsežna provjera financijskog stanja banaka, koja obuhvaća testiranje otpornosti na stres i pregled kvalitete imovine te pokazuje imaju li banke dovoljno kapitala da podnesu gubitke)
- testiranje otpornosti na stres za makrobonitetne potrebe (usmjereno na financijsku stabilnost i sistemske učinke, a ne na pojedinačne banke).
Ako je potrebno, posebna testiranja otpornosti na stres mogu se provesti i za pojedinačne banke ili skupine banaka.
Godišnje testiranje otpornosti na stres
Zakonodavstvom EU‑a propisano je da ESB mora barem jednom godišnje podvrgnuti nadzirane banke testiranju otpornosti na stres. Rezultati godišnjih testiranja važan su izvor informacija za SREP za određenu godinu.
Direktiva o kapitalnim zahtjevima (članak 100.)EBA‑ino testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a i testiranje otpornosti na stres u sklopu SREP‑a
Svake druge godine EBA u suradnji s ESB‑om, Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) i nacionalnim nadzornim tijelima provodi testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a. Testiranje se provodi na uzorku u kojem su najveće značajne banke koje ESB izravno nadzire. Upotrebljavaju se EBA‑ina metodologija i obrasci te scenariji koje izrađuje ESRB. EBA objavljuje agregatne rezultate kao i rezultate za pojedinačne banke.
U godinama u kojima EBA provodi testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a, ESB provodi vlastito testiranje na stres u onim bankama koje izravno nadzire i koje nisu uključene u EBA‑ino testiranje na razini EU‑a. To usporedno testiranje dio je godišnjeg SREP‑a. U njemu se upotrebljava EBA‑ina metodologija, koja se po potrebi prilagođava manjim bankama radi proporcionalnosti postupka. ESB naposljetku objavljuje rezultate testiranja.
ESB će u 2023. ispitati 57 najvećih banaka u europodručju, koje raspolažu s približno 75 % ukupne imovine banaka europodručja, i to u sklopu testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a koje će koordinirati EBA. EBA planira objaviti rezultate za pojedinačne banke do kraja srpnja 2023. ESB će istodobno provesti vlastito testiranje otpornosti na stres u 42 banke srednje veličine koje izravno nadzire, a koje nisu uključene u uzorak za EBA‑ino testiranje otpornosti na stres. ESB će krajem srpnja objaviti agregatne rezultate i odabrane informacije o pojedinačnim bankama.
Tematsko testiranje otpornosti na stres
U godinama kada EBA ne provodi testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a, ESB testira otpornost značajnih institucija koje izravno nadzire na posebnu vrstu šoka i u tome surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima. Rezultate testiranja objavljuje na agregiranoj osnovi.
Testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik koje je provedeno u 2022. bilo je prva procjena spremnosti banaka za odgovor na rizike povezane s klimatskim promjenama u različitim scenarijima, u kojima su se procjenjivali fizički rizici, primjerice toplinski udari, suše i poplave, te kratkoročni i dugoročni rizici koji proizlaze iz prijelaza na zelenije gospodarstvo.
Iz rezultata je vidljivo da banke, unatoč ostvarenom napretku, i dalje u nedovoljnoj mjeri uzimaju u obzir klimatske rizike, posebno u svojim okvirima za testiranje otpornosti na stres i modelima za kreditni rizik. Općenito gledajući, kako bi se pripremile za zelenu tranziciju, banke moraju pojačati komunikaciju s klijentima i dobiti bolje podatke te se u manjoj mjeri oslanjati na zamjenske varijable.
Rezultati će se, kao kvalitativne informacije, upotrijebiti u sklopu SREP‑a. Sve su banke sudionice dobile individualne povratne informacije i od svih se očekuju odgovarajući koraci. Testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik dio je klimatskog hodograma i plana pripreme europskih banaka za zelenu tranziciju.
Nadzor banaka ESB‑a u 2019. testirao je otpornost banaka na idiosinkrastične likvidnosne šokove, koji su kalibrirani na osnovi kriznih situacija iz posljednjih godina.
Rezultati analize bili su uglavnom pozitivni: banke su izvijestile o prilično dugim razdobljima opstanka s raspoloživom gotovinom i kolateralom, što znači da bi imale mnogo vremena za provedbu planova postupanja u kriznim situacijama.
Međutim, postoji više pitanja kojima se treba dodatno posvetiti. Među njima su kratka razdoblja opstanka u stranim valutama, mogući rizici povezani s odvajanjem za neke banke, strategije za optimizaciju koeficijenta likvidnosne pokrivenosti, mogućnosti poboljšanja prakse upravljanja kolateralom te opća podcijenjenost negativnog utjecaja smanjenja rejtinga. Otkriveni su i određeni problemi povezani s kvalitetom podataka u regulatornom izvješćivanju. Ti nalazi pridonijet će poboljšanju kvalitete budućeg nadzornog izvješćivanja o likvidnosti.
Rezultati analize upotrijebljeni su u procjeni adekvatnosti likvidnosti banaka i njihova upravljanja rizicima. Oni, međutim, nisu izravno utjecali na nadzorne kapitalne zahtjeve.
Testiranje otpornosti na stres u sklopu sveobuhvatne procjene
Testiranje otpornosti na stres jedan je od dvaju stupova sveobuhvatne procjene, odnosno provjere financijskog stanja koja pokazuje imaju li banke dovoljno kapitala da podnesu moguće financijske šokove. Sveobuhvatna procjena provodi se u sljedećim situacijama:
- kada je banka svrstana u značajne institucije i stavljena pod izravni nadzor ESB‑a
- kada je uspostavljena bliska suradnja između države članice EU-a izvan europodručja i ESB‑a ili
- u slučajevima kada je takva procjena potaknuta izvanrednim okolnostima.
Takvo testiranje temelji se na EBA‑inoj metodologiji testiranja otpornosti na stres, no može se prilagoditi okolnostima u pojedinačnim institucijama.
EBA‑ina metodologija testiranja otpornosti na stresTestiranje otpornosti na stres za makrobonitetne potrebe
ESB provodi i testiranje otpornosti na stres za makrobonitetne potrebe i potrebe održavanja financijske stabilnosti. Ono je obično usmjereno na sistemske učinke, a ne na pojedinačne banke te se izvodi u skladu s pristupom odozgo prema dolje (bez sudjelovanja banaka). Rezultati se redovito objavljuju u Pregledu financijske stabilnosti i Makrobonitetnom biltenu.
- listopad 2021.
- Macroprudential stress test of the euro area banking system amid the coronavirus (COVID-19) pandemic
- rujan 2021.
- ECB economy-wide climate stress test
- studeni 2019.
- Financial Stability Review – 3.2 Evaluating the resilience of the euro area banking sector
- 29. listopada 2019.
- Macroprudential Bulletin – The disciplining effect of supervisory scrutiny on banks’ risk-taking: evidence from the EU‑wide stress test
- 27. ožujka 2019.
- Macroprudential Bulletin – A bird’s-eye view of the resilience of the European banking system: results from the new macroprudential stress test framework
Ova stranica redovito će se posuvremenjivati kako bi sadržavala najnovije informacije o ESB‑ovim testiranjima otpornosti na stres.