Odgovori na česta pitanja u vezi s testiranjem otpornosti na stres za klimatski rizik koje je provedeno u 2022.
Zašto nadzor banaka ESB‑a provodi testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik?
Klimatske promjene sve su veći rizik za banke i cijeli europski financijski sustav.
U testiranju otpornosti na stres za klimatski rizik koje je provedeno u 2022. procjenjivala se spremnost banaka za odgovor na rizike povezane s klimatskim promjenama. S obzirom na to, ispitivala se sposobnost banaka sudionica da provedu testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik i banke su se uspoređivale na osnovi zajedničkog skupa mjerila za klimatski rizik. Testiranje je uključivalo i projekcije za različite scenarije koji su obuhvaćali određene tranzicijske i fizičke rizike.
Nije riječ o uobičajenom testiranju otpornosti na stres za procjenu adekvatnosti kapitala. Testiranje je zamišljeno kao prilika za učenje: utvrđivanje ranjivosti i najbolje prakse te upućivanje banaka u vezi sa zelenom tranzicijom.
Koji su rizici povezani s klimatskim promjenama bili obuhvaćeni testiranjem?
U testiranju su se ocjenjivali elementi fizičkih i tranzicijskih rizika.
Procjena fizičkog rizika bila je usmjerena na dvije ekstremne vremenske nepogode: veliku poplavu i tešku sušu u jednogodišnjem razdoblju.
U vezi s tranzicijskim rizikom, testiranje je obuhvaćalo nekoliko scenarija i razdoblja. Prvo, njime su se procjenjivale kratkoročne ranjivosti banaka u trogodišnjem osnovnom scenariju i scenariju neuredne tranzicije uslijed naglog povećanja cijene emisija ugljika.
Drugo, promatrale su se dugoročnije strategije banaka u trima različitim tranzicijskim scenarijima tijekom tridesetogodišnjeg razdoblja. U testiranju se razmatrao utjecaj tranzicijskog rizika sa stajališta kreditnog, tržišnog, operativnog i reputacijskog rizika te s kvalitativnog gledišta.
Kakve su informacije banke dostavile ESB‑u?
Banke su dostavile cijeli skup obrazaca, kojim su obuhvaćena tri modula testiranja i potrebni izračuni, zajedno s objašnjenjem svojih pristupa tijekom testiranja. Na primjer, od banaka se prvi put tražilo da dostave informacije o mjeri u kojoj njihovi prihodi ovise o sektorima s velikim emisijama stakleničkih plinova i informacije o emisijama poduzeća koje financiraju a koja proizvode fosilna goriva.
Kako ESB tumači rezultate testiranja?
Iz rezultata testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik vidljivo je da smo na početku dugog procesa. Banke su ostvarile određen napredak u uključivanju klimatskog rizika u svoj okvir testiranja otpornosti na stres, ali i nadalje ima mnogo prostora za poboljšanje.
Kako bi banke bile spremnije za zelenu tranziciju, trebale bi, među ostalim, unaprijediti komunikaciju s klijentima radi povećanja dostupnosti podataka.
Jesu li stečene važne spoznaje?
Vrlo važan cilj testiranja jest učenje banaka i nadzornih tijela. Kako bi banke imale koristi od svih spoznaja stečenih testiranjem, namjeravamo podijeliti primjere najbolje prakse u posljednjem tromjesečju 2022. Općenito, ključno je da banke od klijenata dobiju bolje podatke i da se u manjoj mjeri oslanjaju na zamjenske varijable u procjeni svoje izloženosti sektorima s velikim emisijama ugljika. Nadalje, trebale bi postati sposobne za provedbu testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik koje obuhvaća nekoliko transmisijskih kanala klimatskog rizika (npr. tržišni rizik i kreditni rizik) i portfelja (npr. korporativni ili hipotekarni).
Kako će ESB upotrijebiti rezultate?
Kvalitativni elementi rezultata testiranja uporabit će se u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP), što znači da bi rezultati mogli neizravno, preko ocjena na temelju SREP‑a, utjecati na kapitalne zahtjeve u sklopu drugog stupa. Međutim, u 2022. oni neće izravno utjecati na kapital preko preporuke u sklopu drugog stupa.