- PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Testiranje otpornosti na stres pokazalo otpornost bankovnog sustava europodručja u izazovnom makroekonomskom scenariju
30. srpnja 2021.
- Prosječna konačna stopa redovnog osnovnog kapitala 89 nadziranih banaka tijekom trogodišnjeg nepovoljnog scenarija iznosi 9,9 %, a riječ je o padu od 5,2 postotna boda s početnih 15,1 %.
- Ukupan broj nadziranih banaka čine 38 banaka iz EBA‑ina uzorka te 51 banka srednje veličine koje nadzire ESB.
- Glavni su pokretači smanjenja kapitala kreditni rizik, tržišni rizik te sposobnost ostvarivanja prihoda.
- ESB prvi put objavljuje pojedinačne informacije o bankama koje nisu obuhvaćene EBA‑inim testiranjem.
Europska središnja banka (ESB) objavila je danas rezultate testiranja otpornosti na stres u 2021. koji pokazuju da je bankovni sustav europodručja otporan na nepovoljna gospodarska kretanja. Stopa redovnog osnovnog kapitala 89 banaka obuhvaćenih testiranjem otpornosti na stres smanjila bi se za prosječna 5,2 postotna boda, s 15,1 % na 9,9 %, kad bi one bile izložene trogodišnjem razdoblju stresa obilježenom izazovnim makroekonomskim uvjetima. Stopa redovnog osnovnog kapitala ključno je mjerilo financijske stabilnosti banke.
ESB nadzire svih 89 banaka obuhvaćenih izvješćem, odnosno 38 banaka u europodručju obuhvaćenih ispitivanjem otpornosti na stres u cijelom EU‑u koje provodi Europsko nadzorno tijelo za banke (EBA) i 51 banku srednje veličine u europodručju, koje zajedno čine tek malo više od 75 % ukupne bankovne imovine u europodručju.
EBA je danas objavila rezultate pojedinačnih banaka koje su sudjelovale u ispitivanju otpornosti na stres u cijelom EU‑u, koji sadržavaju granulirane podatke o svih 38 banaka u europodručju iz tog uzroka. Osim toga, ESB je danas prvi put objavio odabrane informacije za 51 banku srednje veličine koje nisu dio EBA‑ina uzorka.
Ispitivanje otpornosti na stres ne provodi se radi dobivanja prolazne ili neprolazne ocjene niti je određen prag kojim se utvrđuje neuspjeh ili uspjeh banaka za potrebe testiranja, već su rezultati testiranja važni za kontinuirani dijalog o nadzoru.
Banke su bile u boljem položaju na početku testiranja nego prije tri godine, ali je smanjenje kapitala na razini sustava bilo veće zato što je scenarij koji se primjenjivao bio teži od scenarija u ispitivanju otpornosti na stres u 2018.
Prosječno ukupno smanjenje kapitala od 5,2 postotna boda može se raščlaniti kako slijedi. Prosječna stopa redovnog osnovnog kapitala 38 banaka koje je testirala EBA smanjila se za 5 postotnih bodova s 14,7 % na 9,7 %. U slučaju 51 banke srednje veličine koje je testirao samo ESB vidljivo je prosječno smanjenje kapitala od 6,8 postotnih bodova s 18,1 % na 11,3 %.
Glavni je razlog razlike u smanjenju kapitala u nepovoljnom scenariju činjenica da su banke srednje veličine u trogodišnjem razdoblju više pogođene nižim neto kamatnim prihodima, nižim neto prihodima od naknada i provizija i nižim prihodima od trgovanja.
Rezultati pokazuju i da je kreditni rizik bio prvi ključni pokretač smanjenja kapitala zato što bi u nepovoljnom scenariju ekonomski šok prouzročio gubitke po kreditima. Unatoč cjelokupnoj otpornosti bankovnog sustava pandemija bolesti COVID‑19 donijela je nove izazove pa banke trebaju pravilno mjeriti kreditni rizik i upravljati njime.
U slučaju jednog podskupa banaka tržišni rizik bio je drugi glavni pokretač smanjenja kapitala. Brojne financijske proizvode trebalo je u potpunosti revalorizirati, čime je tržišni rizik postao najveći pojedinačni pokretač. To je posebno utjecalo na najveće banke jer su one više izložene šokovima povezanima s vlasničkim kapitalom i kreditnim rasponom.
Treći je glavni pokretač bila ograničena sposobnost stvaranja prihoda u nepovoljnim gospodarskim uvjetima jer su banke u nepovoljnom scenariju zabilježile znatan pad svojih neto kamatnih prihoda, prihoda od trgovanja i neto prihoda od naknada i provizija.
Kreditni rizik, tržišni rizik i sposobnost stvaranja prihoda tri su ključna pitanja na koja nadzorna tijela ESB‑a usmjeravaju pozornost u svakodnevnim nadzornim aktivnostima.
Integracija u postupak nadzorne provjere i ocjene
Nadzorna tijela uzimaju u obzir određene kvalitativne ishode ispitivanja otpornosti na stres, kao što su pravodobnost i točnost podataka i kvaliteta informacija, kada procjenjuju unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima u sklopu godišnjeg postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP).
Osim toga, kvantitativni učinak nepovoljnog scenarija testiranja otpornosti na stres ključan je podatak na temelju kojeg nadzorna tijela određuju razinu upute u sklopu drugog stupa. Uputa u sklopu drugog stupa je nadzorna preporuka koja bankama naznačuje što se od njih očekuje u smislu razine kapitala koju trebaju održavati kako bi mogle izdržati stresne situacije.
Nadzor banaka ESB‑a ove će godine primjenjivati novu metodologiju za utvrđivanje upute u sklopu drugog stupa u skladu s EBA‑inim nedavnim pristupom. Riječ je o razvrstavanju u razrede u dvama koracima. U prvom koraku svaka se banka razvrstava u razred upute u sklopu drugog stupa na temelju najvećeg punog smanjenja redovnog osnovnog kapitala u ispitivanju otpornosti na stres. U drugom koraku nadzorna tijela utvrdit će konačnu uputu u sklopu drugog stupa u rasponima svakog razreda, ili, u iznimnom slučaju, izvan tih raspona, u skladu s posebnostima svake banke.
Prema tome, iako se uputa u sklopu drugog stupa koja je dodijeljena svakoj pojedinačnoj banci ne može izvesti iz smanjenja kapitala u ispitivanju otpornosti na stres, dostavljeni podaci prema novoj metodologiji trebali bi poboljšati razumijevanje upotrebe rezultata ispitivanja otpornosti na stres u postupku nadzorne provjere i ocjene. Novom metodologijom uklanjaju se i pragovi koji su se primjenjivali na uputu u sklopu drugog stupa u prethodnim ciklusima postupka nadzorne provjere i ocjene te se dodjeljuju razumna uputa u sklopu drugog stupa, među ostalim, i bankama s vrlo velikim smanjenjem kapitala. Na primjer, u trenutačnom nadzornom ciklusu ne očekuje se da će se ijednoj banci dodijeliti uputu u sklopu drugog stupa veću od 4,5 %.
Iako je metodologija jednostavna, njome se osiguravaju jednaka pravila igre za sve i usklađenost te se uzimaju u obzir specifičnosti svake banke pri utvrđivanju konačne razine upute u sklopu drugog stupa.
Kako bi privremeno ublažio zahtjeve povezane s kapitalom i pružio operativnu pomoć tijekom pandemije bolesti COVID‑19, ESB se obvezao da će dopustiti bankama da posluju ispod razine upute u sklopu drugog stupa i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj barem do kraja 2022. Na taj rok ne utječe primjena nove metodologije za uputu u sklopu drugog stupa. ESB namjerava dati bankama dovoljno vremena da obnove kapital u slučaju podizanja razina upute u sklopu drugog stupa.
Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Esther Tejedor, tel. +49 172 5171280.
Napomene
- Konačni uzorak čini 51 banka srednje veličine umjesto 53 banke, koliko ih je najavljeno pri pokretanju testiranja, zato što dvije banke, koje su prvotno bile u uzorku, izostavljene iz ispitivanja zbog spajanja u prvom tromjesečju 2021.
- Određene značajne banke koje ESB izravno nadzire nisu sudjelovale ni u jednom ispitivanju otpornosti na stres zato što su, na primjer, društva kćeri značajnih banaka koje je ESB već obuhvatio u ispitivanju otpornosti na stres na višoj razini konsolidacije. Banke mogu biti izostavljene iz ispitivanja otpornosti na stres i zato što istovremeno već sudjeluju u drugom ispitivanju otpornosti na stres, na primjer kao dio sveobuhvatne procjene, ili su u postupku spajanja ili restrukturiranja.
- Za potrebe bolje usporedivosti, sve spomenute stope redovnog osnovnog kapitala jesu pune stope, čime se podrazumijeva da banke već ispunjavaju sve regulatorne kapitalne zahtjeve koji podliježu prijelaznim odredbama.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije- 30 July 2021
- 30 July 2021
- 30 July 2021