Što je Administrativni odbor za preispitivanja?
25. 3. 2015.
Jean-Paul Redouin, predsjednik Administrativnog odbora za preispitivanja, odgovara na pitanja o posebnoj ulozi Odbora u novo doba nadzora banaka koji provodi ESB.
Administrativni odbor za preispitivanja (25. ožujka 2015.)
Možete li opisati položaj Administrativnog odbora za preispitivanja u cijeloj strukturi nadzora banaka?
Da, rekao bih da je važno da ljudi znaju o čemu je zapravo riječ. Mi nismo savjetodavno tijelo Upravnog vijeća. Ali nismo ni sudac. Ukupno nas je pet stalnih članova i dva zamjenika. Iz različitih smo zemalja i različita su nam iskustva. Imamo iskustva iz središnjeg bankarstva, nadzora banaka, bankovnog zakonodavstva, među nama su i dva profesora. Svi smo imenovani na petogodišnji mandat od kolovoza prošle godine.
Koja je točno uloga Administrativnog odbora za preispitivanja?
Svaka fizička ili pravna osoba može zatražiti preispitivanje nadzorne odluke ESB-a koja joj je upućena ili se na nju izravno i osobno odnosi. Nakon primanja takvog zahtjeva, provodimo interno administrativno preispitivanje odluke ESB-a. Zatim dajemo svoje mišljenje, koje se temelji na našem stručnom znanju i prosudbi. Osoba koja je zahtjev podnijela odluku ESB-a može osporiti i izravno pred Sudom Europske unije.
Moraju li Nadzorni odbor i Upravno vijeće poslušati mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja?
Naše mišljenje nije obvezujuće. O Nadzornom odboru ovisi hoće li ga uvažiti te hoće li Upravom vijeću predložiti da promijeni ili potvrdi svoju prvotnu odluku. Upravno vijeće ESB-a ima pravo uvažiti ili ne uvažiti mišljenje, odnosno poduzeti ove ili one mjere.
Što će se dogoditi ako ne odluči postupiti prema vašem mišljenju?
Tada banka ima pravo osporiti odluku pred Sudom Europske unije i u tom trenutku im se otvara naša cjelokupna dokumentacija. Sud će vidjeti ako preporuka o postupanju nije uvažena i postavit će pitanje zašto.
Dakle, vi imate stvarnu moć.
Da. To što postojimo ima svoje korijene u samim načelima na kojima se temeljilo stvaranje ESB-a i temelji se stvaranje unije. Pitanje odgovornosti ESB-a moralo se urediti zbog njegove ovlasti za odlučivanje o monetarnoj politici svih država članica europodručja.
Sada smo izgradili još jedan velik stup bankovne unije, pri čemu Nadzorni odbor i potom Upravno vijeće donose odluke o bankama. Te banke zapošljavaju velik broj ljudi, a te odluke mogu utjecati i na njihovo poslovanje.
Iz tog je razloga zakonodavac EU-a stvorio sustav nadzora banaka s ugrađenim provjerama i ravnotežama. Ako se banke ne slažu s odlukom, mogu zatražiti da se ona preispita.
Tako imamo sustav u kojem ESB svoje odluke donosi neovisno. Ali Administrativni odbor za preispitivanja, koji se sastoji od neovisnih osoba, na zahtjev pojedine banke ima ovlast preispitati te odluke i dati svoje mišljenje.
Sastajete li se doista s predstavnicima samih banaka?
Da, ne bavimo se isključivo bilješkama i argumentima koje su banke dale, nego odvojimo vrijeme kako bismo ih i osobno saslušali. Dakle, predstavnici banaka dolaze ovamo u Frankfurt. Već smo imali nekoliko slučajeva u kojima su nam glavni direktor ili predsjednik uprave banke objasnili svoje argumente. To je prilika da se utvrdi što je u osnovi njihova osporavanja odluke ESB-a.
Kakav je radni raspored? Kako je bilo do sada?
Prilično intenzivno. Između sjednica održavamo telekonferencije kako bismo ostali u kontaktu i pregledavali dokumente. Za to je potrebno vrijeme budući da je riječ o razmjeni mišljenja. Moramo donijeti ocjenu sagledavajući različita stajališta. Uredbom je propisano da moramo i glasovati. Kao predsjednik, otvorene i slobodne rasprave smatram nužnim. To je pravi timski rad. Za sada nam dobro ide.