Naš odgovor na pandemiju koronavirusa

ESB je poduzeo niz mjera na području nadzora banaka i monetarne politike kako bi ublažio učinak pandemije koronavirusa na gospodarstvo europodručja i pružio potporu svim europskim građanima.


»Za razliku od financijske krize 2008. godine, banke ovaj put nisu izvor problema. No moramo se pobrinuti da mogu sudjelovati u rješavanju problema.«

predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Andrea Enria


Naše mjere za potporu gospodarstvu europodručja

Pobrinut ćemo se da poduzeća i kućanstva imaju pristup kreditima.

Pobrinut ćemo se da poduzeća i kućanstva imaju pristup kreditima.

Banke imaju ključnu ulogu u održavanju zdravog gospodarstva jer građanima i poduzećima daju pristup sredstvima koja su im potrebna za štednju i ulaganje. Zbog svojeg posebnog položaja u gospodarstvu banke se također moraju pridržavati određenih pravila kako bi bile dovoljno snažne da podnesu šokove. Jedno od tih pravila jest da banke moraju držati dodatna sredstva, koja se nazivaju zaštitni slojevi kapitala, za teške situacije.

Mjerama za ublažavanje krize ključno je potaknuti banke da sada upotrijebe svoje zaštitne slojeve kapitala, čime će se osloboditi kapital u iznosu od 120 mlrd. EUR. Banke ta sredstva mogu upotrijebiti za apsorbiranje gubitaka uzrokovanih krizom ili s pomoću njih financirati nove kredite kućanstvima i poduzećima u iznosu do 1,8 bil. EUR.

Banke bi svoje zaštitne slojeve kapitala trebale upotrijebiti upravo u situacijama kao što je ova u kojoj se trenutačno nalazimo. Time bi se trebalo omogućiti da kućanstva i poduzeća i u ovom teškom razdoblju imaju pristup financiranju.

Smanjit ćemo rizike za banke i povećati njihovu sposobnost kreditiranja.

Smanjit ćemo rizike za banke i povećati njihovu sposobnost kreditiranja.

Kada banke odobravaju kredite, moraju se pridržavati određenih pravila. Trebale bi odobravati kredite samo ako smatraju da su ih osobe i poduzeća sposobni otplatiti.

Od banaka zahtijevamo i da pomno prate već odobrene kredite. Kada banka utvrdi da klijent vjerojatno neće otplatiti kredit, ona taj kredit mora svrstati u »neprihodonosne kredite« ili »loše kredite« i izdvojiti novac za gubitke koji će zbog toga nastati. Banka će u takvoj situaciji imati na raspolaganju manje sredstava za odobravanje drugih kredita.

Svjesni smo da u kriznim situacijama čak i financijski pouzdani klijenti mogu imati privremenih poteškoća s otplaćivanjem kredita. Kako bankama ne bi počelo nedostajati sredstava zbog toga što moraju više kredita odobrenih takvim klijentima svrstavati u »neprihodonosne kredite«, omogućuje im se veća fleksibilnost pri razvrstavanju kredita koji su pokriveni javnim jamstvima.

Nadalje, primjenjujemo blaža pravila o količini novca koji banke moraju izdvojiti kako bi se pripremile za gubitke po kreditima za koje jamči država. Time se oslobađa dodatan kapital za kredite kućanstvima i poduzećima.

Pomoći ćemo bankama da se usredotoče na prijeko potrebno financiranje gospodarstva.

Pomoći ćemo bankama da se usredotoče na prijeko potrebno financiranje gospodarstva.

Nadzorom se postiže stabilnost financijskog sustava. Banke nad kojima se provodi nadzor moraju ispuniti velik broj zahtjeva. U ovom kriznom razdoblju, u kojem su mnoge banke suočene s ozbiljnim poteškoćama u radu, namjeravamo biti manje strogi u pogledu nekih rokova kojih se nadzirane banke moraju pridržavati kako bi se one mogle usredotočiti na svoju ključnu funkciju: odobravanje kredita kućanstvima i poduzećima.

U tu svrhu prilagodit ćemo nadzorne rasporede, postupke i rokove okolnostima svake pojedinačne banke. Na primjer, razmotrit ćemo odgodu nadolazećih nadzora u nadziranim bankama kao i produljenje rokova do kojih banke moraju ispraviti nedostatke utvrđene tijekom posljednjih nadzora.

Ove ćemo godine postupiti pragmatično i u vezi s godišnjim postupkom nadzorne provjere i ocjene. Planira se učinkovita i usredotočena procjena banaka pod izravnim nadzorom ESB-a te manje opterećenje u usporedbi s uobičajenim ciklusom postupka nadzorne provjere i ocjene. Ove će se godine procjenjivati sposobnost banaka da odgovore na trenutačne poteškoće, najznačajnije rizike i slabosti povezane s posljedicama pandemije.

Potaknut ćemo banke da daju svoj doprinos.

Potaknut ćemo banke da daju svoj doprinos.

Ova kriza iznimno je teško razdoblje za građane i poduzeća u cijelom europodručju. Kako bismo potaknuli banke i njihove dioničare da daju svoj doprinos rješavanju krize, zatražili smo od banaka da za vrijeme pandemije ne isplaćuju dividende i ne otkupljuju dionice. Umjesto toga, trebale bi upotrijebiti sva sredstva oslobođena spomenutim mjerama za apsorpciju gubitaka ili odobravanje kredita gospodarstvu europodručja. Na taj način moći će sudjelovati u rješavanju krize.

Pomoći ćemo gospodarstvu da apsorbira šok kupnjom vrijednosnih papira.

Pomoći ćemo gospodarstvu da apsorbira šok kupnjom vrijednosnih papira i dugoročnim kreditima bankama.

Kao pomoć gospodarstvu da prebrodi krizu, ESB je donio i paket mjera monetarne politike kojim će se bankama i poduzećima pribaviti dovoljna količina raspoloživih sredstava.

Kupujemo više vrsta vrijednosnih papira u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije u iznosu od 1.350 mlrd. EUR. Na primjer, kupujemo obveznice izravno od banaka i tako im stavljamo na raspolaganje više sredstava koja mogu pozajmiti kućanstvima ili poduzećima. Kupujemo i obveznice poduzeća, čime im pružamo dodatan izvor kreditiranja. Oba oblika kupnje pridonose povećanju potrošnje i ulaganja, s ciljem poticanja gospodarskog rasta.

Osim toga, bankama nudimo dugoročne kredite uz vrlo povoljne uvjete kako bi i dalje mogle odobravati kredite onima kojima su najpotrebniji. Primjenjujemo i manje stroga pravila u vezi s imovinom koju banke moraju ponuditi kao osiguranje, ili »kolateral«, za te kredite i tako vodimo računa o tome da imaju odgovarajući kolateral. Time im također omogućujemo da nastave odobravati kredite.


Želite doznati najnovije informacije o koronavirusu?

25 November 2020
Yves Mersch: Interview with Financial Times
Interview with Yves Mersch, Member of the Executive Board of the ECB and Vice-Chair of the Supervisory Board of the ECB, conducted by Martin Arnold on 23 November 2020
18 November 2020
Good governance in times of crisis
18 November 2020
COVID-19: the impact on Europe’s smaller banks
17 November 2020
Kerstin af Jochnick: COVID-19: recovery and regulatory response
Conversation between Kerstin af Jochnick, Member of the Supervisory Board of the ECB, and Tim Adams, President and CEO of the Institute of International Finance (IIF), at the IIF 7th Annual European Banking Union Colloquium
4 November 2020
Elizabeth McCaul: Out of the past, into the future: Transatlantic views on the next stage for European banking supervision
Keynote speech by Elizabeth McCaul, Member of the Supervisory Board of the ECB at the European Institute of Financial Regulation (EIFR) Webinar on “Banking Supervision in Europe: a US perspective”

Pogledajte sve publikacije o koronavirusu


Zanima vas još nešto?

Ovdje smo kako bismo vam pomogli. Imate li pitanja, pošaljite nam e‑poruku na info@ecb.europa.eu.