Zašto je bankama potreban kapital?
23. svibnja 2019. (posuvremenjeno 21. srpnja 2025.)
Kapital je preduvjet sigurnosti i pouzdanosti banaka. Banke preuzimaju rizike i, ako se oni ostvare, mogu imati gubitke. Kako bi ostale sigurne i zaštitile depozite štediša, moraju biti u stanju apsorbirati gubitke i nastaviti poslovati bez obzira na to jesu li vremena dobra ili loša. Tomu služi kapital banaka.
Koliko bi kapitala banka trebala držati? To ovisi o rizicima koje preuzima. Što su rizici veći, potrebno je više kapitala. Zato je ključno da banke stalno procjenjuju rizike kojima su izložene i gubitke koje bi mogle pretrpjeti. Njihove procjene provjeravaju i preispituju nadzorna tijela za bankarstvo. Ta tijela prate financijsko stanje banaka a provjere razina kapitala važan su dio praćenja.
Što je zapravo kapital banaka? Kako pridonosi njihovoj sigurnosti? I koje razine kapitala banke moraju održavati?
Što je kapital?
Jednostavno rečeno, kapital je novac koji je banka dobila od dioničara i drugih ulagača te sva dobit koju je ostvarila, a nije isplatila. Stoga, ako banka želi povećati svoju kapitalnu osnovu, može to učiniti izdavanjem dodatnih dionica ili zadržavanjem dobiti, umjesto da je isplati dioničarima u obliku dividendi.
Općenito gledajući, bankama su na raspolaganju dva izvora sredstava: kapital i dug. Dug je novac pozajmljen od vjerovnika koji će im se morati vratiti. Među ostalim obuhvaća depozite klijenata, izdane dužničke vrijednosne papire i kredite koje je banka uzela.
Banka se služi sredstvima iz tih dvaju izvora na više načina, na primjer, za odobravanje kredita klijentima ili za druga ulaganja. Ti krediti i druga ulaganja, zajedno sa sredstvima koje banka drži u gotovini, njezina su imovina.
Kako kapital pridonosi sigurnosti banaka?
Kapital djeluje kao financijska zaštita od gubitaka. Kada, na primjer, mnogi dužnici odjednom ne mogu otplaćivati kredite ili padne vrijednost ulaganja banke, nastaju gubitci i banke koje nemaju zaštitu u obliku kapitala mogle bi otići u stečaj. Međutim, ako banka ima dobru kapitalnu osnovu, uporabit će je za apsorpciju gubitaka i nastaviti s radom i pružanjem usluga klijentima.
Koje razine kapitala banke moraju održavati?
Kapitalni zahtjevi za banke u sklopu europskog nadzora banaka sastoje se od triju glavnih elemenata:
- minimalni kapitalni zahtjevi, tzv. zahtjevi u sklopu prvog stupa
- dodatni kapitalni zahtjev, tzv. zahtjev u sklopu drugog stupa
- zahtjevi za zaštitni sloj.
Prvo, sve banke u sklopu europskog nadzora banaka moraju biti usklađene s europskim pravom, kojim je ukupni minimalni kapitalni zahtjev, takozvani zahtjev u sklopu prvog stupa, utvrđen na razini od 8 % imovine banke ponderirane rizikom. Ali što je imovina ponderirana rizikom? Riječ je o ukupnoj imovini banke pomnoženoj s odgovarajućim faktorima rizika (ponderima rizika). Faktori rizika ovise o procjeni rizičnosti određene vrste imovine. Što je neka imovina manje rizična, manji je iznos imovine ponderirane rizikom i banka mora držati manje kapitala kao pokriće. Na primjer, hipotekarni kredit osiguran kolateralom (stanom ili kućom) manje je rizičan, odnosno ima manji faktor rizika, od neosiguranog kredita. Stoga banka mora držati manje kapitala za pokriće hipotekarnog kredita nego za pokriće neosiguranog kredita.
Drugo, postoji i dodatni kapitalni zahtjev koji određuju nadzorna tijela (takozvani zahtjev u sklopu drugog stupa). Njegovo određivanje zadaća je europskog nadzora banaka. Nadzornici iz ESB‑a i nadzornih tijela država sudionica pomno promatraju pojedinačne banke i procjenjuju rizike kojima je svaka od njih izložena. Čine to u sklopu godišnjeg postupka nadzorne provjere i ocjene. Ako zaključe da rizici banke nisu u dovoljnoj mjeri pokriveni minimalnim kapitalnim zahtjevima, zahtijevaju da banka drži dodatni kapital.
Treći kapitalni zahtjev za banke zahtjev je za dodatne zaštitne slojeve koji služe u različite svrhe (za općenito očuvanje kapitala te za zaštitu od cikličkog i necikličkog sistemskog rizika).
Za banke su obvezujuća sva tri elementa, i minimalni i dodatni kapitalni zahtjevi, pa njihovo neispunjavanje ima pravne posljedice, koje ovise o težini povrede. Na primjer, nadzorno tijelo može zatražiti od banke da sastavi plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s kapitalnim zahtjevima. Ako je povreda vrlo ozbiljna, banka može izgubiti odobrenje za pružanje bankovnih usluga.
Osim tih triju skupina kapitalnih zahtjeva, nadzorna tijela od banaka očekuju da rezerviraju određenu količinu kapitala za stresna razdoblja (takozvana preporuka u sklopu drugog stupa).
Osim iznosa koje od njih traže regulatorna i nadzorna tijela, očekuje se da će banke same odrediti koliko im je kapitala potrebno za održivo poslovanje u skladu s njihovim poslovnim modelom.