Nadzorne mjere
Usklađenost s bonitetnim zahtjevima koji se primjenjuju na kreditne institucije ključna je za sigurnost i pouzdanost tih institucija i stabilnosti financijskog sustava EU‑a. ESB stoga pravodobno poduzima primjerene mjere kada ima razloge za sumnju da nadzirani subjekt nije usklađen s bonitetnim zahtjevima ili obvezama koje su propisane uredbama, drugim zakonskim aktima ili nadzornim odlukama ili za sumnju da bi sadašnja, ili vjerojatna buduća, rizična ili neprimjerena praksa nadziranog subjekta mogla ugroziti njega ili bankovni sustav.
Pravodobno utvrđivanje nedostataka, takozvanih nalaza, i povezani zahtjevi za korektivne mjere okosnica su nadzora banaka. To znači da nadzorna tijela utvrđuju razloge za zabrinutost i o njima obavještavaju banke dovoljno rano kako bi se brzo i djelotvorno provele korektivne mjere. Nadzorna tijela mogu se odlučiti za eskalaciju problema ako se provedba korektivnih mjera ne odvija očekivanom brzinom ili je to potrebno zbog ozbiljnosti nalaza. Djelotvornost nadzora i njegove korektivne funkcije ima ključnu važnost. I bankama je u interesu da surađuju s ESB‑om.
ESB‑u u tu svrhu stoje na raspolaganju različiti alati koji mu omogućuju donošenje nadzornih i provedbenih mjera te izricanje djelotvornih, razmjernih i odvraćajućih sankcija. Njima postiže usklađenost banke s bonitetnim zahtjevima i odvraća druge od povrede obveza.
Nadzornim mjerama banke se potiču da poduzmu potrebne korake u ranoj fazi. Cilj su dobro upravljanje i pokrivenost rizika kojima su izložene te poduzimanje potrebnih radnji za rješavanje problema neusklađenosti ili smanjenje rizika neusklađenosti s bonitetnim zahtjevima. Ako banka ne ispunjava primjenjive bonitetne zahtjeve ili je vjerojatno da ih u sljedećih 12 mjeseci neće ispunjavati, ako je upravljanje bankom problematično ili je upitna njezina sposobnost pokrivanja rizika, ESB može donijeti neobvezujuće preporuke, odrediti očekivanja ili od banaka, među ostalim, zatražiti
- podnošenje akcijskog plana za ponovno usklađivanje s nadzornim zahtjevima
- dodatno ili učestalije izvješćivanje
- pojačanje sustava, postupaka i strategija
- ograničenje varijabilnih primitaka
- uporabu neto dobiti za jačanje regulatornog kapitala
- smanjenje rizika koji proizlaze iz određenih djelatnosti, proizvoda i sustava
- poštovanje ESB‑ovih ograničenja ili zabrana raspodjela dioničarima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala
- držanje dodatnog regulatornoga kapitala
- ograničenje poslova, poslovanja ili mreže odnosno napuštanje djelatnosti koje predstavljaju pretjerane rizike za njihovu stabilnost
- ponovnu procjenu sposobnosti i primjerenosti članova upravljačkog tijela.
Direktiva o kapitalnim zahtjevima (CRD), kako je prenesena u obvezujuće nacionalno pravo, i članak 16. Uredbe o SSM‑u sadržavaju više informacija o tim mjerama.
Alati se razlikuju po intenzivnosti, odabir pravog alata za određenu situaciju temelji se na nadzornoj procjeni i ovisi o posebnim okolnostima. U pravilu ESB svoju zadaću obavlja nadzornim dijalogom, odnosno suradnjom s bankama u utvrđivanju i otklanjanju nedostataka prije nego što budu ugrožene njihova sigurnost i pouzdanost. Međutim, u nekim su slučajevima nalazi toliko ozbiljni da ESB od samog početka poduzima stroge nadzorne radnje. Događa se i da banke ne odgovore na odgovarajući način na početne mjere i ne riješe pravodobno problem, pa ESB mora povećati intruzivnost i donositi dodatne mjere sve dok se problem ne riješi.
ESB‑ov okvir za eskalaciju
Raspoložive mjere, koje se međusobno ne isključuju, mogu se provoditi istodobno ili jedna poslije druge, za što nema automatskog redoslijeda, što znači da je moguće preskočiti jedan ili više koraka okvira za eskalaciju ako je to potrebno zbog ozbiljnosti nalaza ili (nezadovoljavajućeg) napretka u provedbi korektivnih mjera. Obično se eskalacijom smanjuje izbor raspoloživih alata. Na primjer, ESB se prvo može poslužiti preporukom kako bi pozvao banku da izradi akcijski plan za otklanjanje određenih nedostataka. Ako se to pokaže neuspješnim, može odrediti obvezujući zahtjev za dijelove tog plana ili druge posebne mjere. Budući da se primjena okvira za eskalaciju temelji na prosudbi nadzornog tijela i ovisi o posebnim okolnostima, zahtjev za izradu akcijskog plana može se od samog početka odrediti kao obvezujući zahtjev, pri čemu se može, ali ne mora, odrediti i sadržaj plana. U drugim će slučajevima zbog ozbiljnosti nalaza ili postupaka banke istodobno s nadzornim mjerama biti potrebno donijeti i provedbene mjere ili izreći sankcije.
U primjeni okvira za eskalaciju nadzorna tijela vode se načelima za djelotvorno utvrđivanje nalaza i mjera, obavještavanje o njima te provedbu korektivnih mjera kako je objašnjeno u ovom govoru potpredsjednika Nadzornog odbora. Kada se utvrdi postojanje problema u banci, poduzimaju se sljedeći koraci:
nadzorna tijela prvo utvrđuju glavne uzroke tih problema, što im omogućuje da nalaze povežu s glavnim uzrocima, odnosno da se ne bave samo njihovim posljedicama
- nadzorna tijela vode se načelom razmjernosti kada određuju područja na koja će se usredotočiti i prilagođavaju intenzivnost nadzora ozbiljnosti problema i okolnostima u kojima su ti problemi nastali
- nadzorna tijela u oblikovanju nadzornih radnji jasno određuju koje rezultate namjeravaju postići i obavještavaju banke o svojim očekivanjima, pri čemu bankama moraju biti jasna i očekivanja i rokovi
- nakon obavještavanja banaka o mjerama nadzorna tijela prate njihovu provedbu i provjeravaju predanost banaka provedbi korektivnih mjera u vremenu koje im je za to određeno; u ovoj fazi uobičajena je redovita interakcija s bankama, pri čemu je učestalost obično veća što je veća ozbiljnost problema
- kada banke ne rješavaju probleme očekivanom dinamikom, što znači da ne ispunjavaju potpuno nadzorna očekivanja, moguća je eskalacija i strože radnje radi brze i djelotvorne provedbe korektivnih mjera
- ovisno o složenosti nalaza, nadzorna tijela od samog početka planiraju moguće strategije eskalacije, pripremaju se za daljnje radnje budu li potrebne i jasno komuniciraju s bankama o mogućim posljedicama neusklađenosti s nadzornim mjerama.
Administrativno preispitivanje
Administrativni odbor za preispitivanja može preispitati odluke ESB‑a kojima se izriču nadzorne mjere na zahtjev banke na koju se određena odluka odnosi.