Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

1 Uvod

Nadzirane institucije zadržale su otpornost tijekom protekle godine premda pandemija bolesti COVID‑19 i dalje utječe na stanje rizika u europskom bankarskom sektoru. Nadzirane institucije uspješno su izdržale nepovoljni gospodarski šok prouzročen izbijanjem pandemije. Ukupno gledajući, očuvale su dobru kapitaliziranost[1] i bile sposobne pomagati kućanstvima, malim i srednjim poduzećima te velikim trgovačkim društvima da se lakše nose s izazovima globalne zdravstvene krize. Premda je poboljšanje makroekonomskih uvjeta u odnosu na prošlogodišnju situaciju[2] pridonijelo smanjenju pojedinih rizika za bankarski sektor, gospodarski izgledi i dalje su neizvjesni i osjetljivi na tijek pandemije te, u posljednje vrijeme, na uska grla u lancima opskrbe. U tim okolnostima, premda su izvanredne mjere potpore pridonijele sprječavanju naglog rasta stečajeva i neprihodonosnih kredita, i dalje zabrinjava kvaliteta imovine banaka jer će se potpuni učinak pandemije možda pokazati tek u srednjoročnom razdoblju, nakon ukidanja većine izvanrednih javnih mjera potpore. Osim toga, dosad najniži zabilježeni realni prinosi u spoju s visokim vrednovanjima mogli bi dovesti do ponovnog određivanja cijene rizika na financijskim tržištima a taj bi nepovoljni scenarij, ako se ostvari, mogao ugroziti i cjelokupnu otpornost banaka. Nadalje, broj strukturnih ranjivosti, među kojima su i ranjivosti povezane s održivošću poslovnih modela i unutarnjeg upravljanja u bankama, povećao se zbog krize te je potreban učinkovit i pravodoban odgovor banaka i nadzornih tijela. Naposljetku, nadzorna tijela trebaju proaktivno smanjivati novonastale i promjenjive rizike, na primjer rizik povezan s klimatskim promjenama i rizik za okoliš.

U tim okolnostima nadzor banaka ESB‑a proveo je u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima temeljitu procjenu glavnih rizika i ranjivosti kojima su izložene značajne institucije koje ESB izravno nadzire te je u skladu s tom procjenom utvrdio strateške prioritete za sljedeće tri godine. Tri prioriteta za razdoblje od 2022. do 2024. određena su kako bi banke (1) bile zdrave nakon pandemije, (2) iskoristile priliku za otklanjanje strukturnih slabosti učinkovitim strategijama digitalizacije i poboljšanim upravljanjem te (3) odgovorile na nove rizike, među kojima su klimatski rizici i rizici za okoliš te rizici povezani s informacijskom tehnologijom i kiberkriminalitetom (vidi Sliku 1.). Nadzor banaka ESB‑a za svaki je prioritet odredio niz strateških ciljeva i temeljnih programa rada. Obuhvaćaju razdoblje od sljedeće tri godine i usmjereni su na rješavanje najznačajnijih ranjivosti utvrđenih ovogodišnjom procjenom rizika i ranjivosti (za više pojedinosti vidi odjeljak 2.2.).

Slika 1.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2022. do 2024. usmjereni na rješavanje utvrđenih ranjivosti u bankama

Izvor: ESB
Napomene: Na slici su prikazana tri nadzorna prioriteta i odgovarajuće ranjivosti na koje će biti usmjerene ciljane aktivnosti nadzora banaka ESB‑a tijekom sljedećih godina. Svaka ranjivost povezana je s određenom glavnom kategorijom rizika. Nadzornu aktivnost usmjerenu na potencijalne šokove za kamatne stope odnosno kreditne raspone i onu usmjerenu na izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane ne bi trebalo promatrati odvojeno. Te će se aktivnosti dopunjavati i utjecati jedna na drugu kako bi se riješio širi problem ispravaka na financijskim tržištima.

Postupak utvrđivanja rizika i prioriteta središnji je mehanizam za razvoj i oblikovanje strategije nadzora banaka ESB‑a u sljedećim trima godinama. Pridonosi naporima na razini cijelog SSM‑a da se odrede i koordiniraju prioritetne nadzorne aktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Nadzorni prioriteti služe kao upute jedinstvenim nadzornim timovima i njima se potiče učinkovitost i dosljednost planiranja nadzora značajnih institucija koje ESB izravno nadzire. Oni su i važan izvor informacija za postupak nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP), pri čemu se uzima u obzir da se ranjivosti i poteškoće mogu razlikovati među pojedinačnim bankama. Osim toga, nadzornim prioritetima pomaže se nacionalnim nadzornim tijelima da odrede vlastite prioritete za nadzor manje značajnih institucija prema načelu proporcionalnosti. Transparentnim obavješćivanjem o prioritetima pojašnjavaju se nadzorna očekivanja od banaka, povećava utjecaj nadzora na bankarski sektor i pridonosi stvaranju jednakih uvjeta za sve. Nadzorni prioriteti obuhvaćaju trogodišnje razdoblje, čime se omogućuje postizanje zadovoljavajućeg napretka u rješavanju važnih ranjivosti. Nadzor banaka ESB‑a neprestano prati i procjenjuje i na koji se način mijenjaju rizici i ranjivosti nadziranih institucija i kako napreduje provedba odabranih prioriteta. Strateški prioriteti preispituju se svake godine a kontinuirano praćenje omogućuje nadzoru banaka ESB‑a da prema potrebi žurno prilagodi prioritete i odgovarajuće aktivnosti.

Sljedeći odjeljci sadržavaju više pojedinosti o ishodu procjene rizika i ranjivosti za razdoblje od 2022. do 2024. te o odgovarajućim prioritetima i temeljnim programima rada koji se odnose na značajne institucije koje ESB izravno nadzire. Usporedo s aktivnostima povezanima s prioritetima i kao njihova dopuna provodit će se i druge redovite nadzorne aktivnosti koje se ne spominju izričito u ovom dokumentu.

2 Nadzorni prioriteti i procjena rizika za razdoblje od 2022. do 2024.

2.1 Poslovno okružje nadziranih institucija

Premda su gospodarski izgledi bolji nego prošle godine, i dalje vlada neizvjesnost zbog ovisnosti gospodarstva o tijeku pandemije i sporog rješavanja uskih grla u lancu opskrbe. Procjenjuje se da će se gospodarstvo u europodručju već krajem 2021. oporaviti i vratiti na razine BDP‑a zabilježene prije krize, prije svega zbog snažnog oporavka domaće i inozemne potražnje potaknutog popuštanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze, povećanjem procijepljenosti te poticajnim mjerama fiskalne i monetarne politike.[3] Potencijalno ponovno razbuktavanje pandemije zbog zaraznijih sojeva virusa i smanjene učinkovitosti cjepiva, koje bi moglo prouzročiti ponovno uvođenje mjera za sprječavanje širenja zaraze, moglo bi dovesti do težih posljedica za gospodarstvo i usporavanja dinamike oporavka. Osim toga, manjkovi na strani ponude, koji su se pokazali dugotrajnijima nego što se očekivalo, potencijalni su negativni rizik za gospodarske izglede.[4]

Znatno povećanje razina duga u različitim segmentima gospodarstva moglo bi dovesti do većih rizika solventnosti, posebno u gospodarskim sektorima i državama teže pogođenima pandemijom. Omjer javnog duga i BDP‑a u europodručju nastavio je rasti poslije prethodne procjene, što je potaknulo zabrinutost u vezi s posljedicama ako dođe do naglog rasta kamatnih stopa.[5] U istom razdoblju znatno su se povećali i omjeri privatnog duga i BDP‑a, što bi pak moglo ugroziti sposobnost otplate duga visokozaduženih poduzeća i kućanstava. Široko utemeljen rast gospodarske aktivnosti pridonio je poboljšanju izgleda za korporativni sektor, u kojem se dobit oporavlja. Međutim, rizik solventnosti mogao bi se povećati nakon ukidanja mjera potpore, posebno u sektorima gospodarske aktivnosti koji su najteže pogođeni pandemijom. Posebno pogođen bio je sektor poslovnih nekretnina, u kojem je zabilježen velik pad broja transakcija i cijena. Istodobno su kontinuirani rast cijena stambenih nekretnina i snažno hipotekarno kreditiranje pridonijeli povećanju zaduženosti kućanstava i procijenjenoj precijenjenosti stambenih nekretnina, što je pridonijelo povećanju budućih ranjivosti.[6]

Poboljšani globalni gospodarski izgledi i povoljni uvjeti financiranja dodatno su smanjili volatilnost tržišta, iako dinamična kretanja cijena financijske imovine i kontinuirana potraga za prinosima izazivaju zabrinutost povezanu s precjenjivanjem. Zbog visokih vrednovanja u nekim tržišnim segmentima, zajedno s preostalim temeljnim slabostima i neizvjesnošću, tržišta su izložena ispravcima i neurednom razduživanju.[7] Segment obveznica visokog prinosa čini se posebno osjetljivim na nagle promjene cijena ako se očekivanja ulagača o izgledima za gospodarski rast naglo promijene ili naglo povećaju kamatne stope.

2.2 Rizici i prioriteti za razdoblje od 2022. do 2024.

Nadzor banaka ESB‑a odredio je svoje nadzorne prioritete na temelju procjene glavnih rizika i ranjivosti europskog bankarskog sektora. Sva tri prioriteta za razdoblje od 2022. do 2024. jednako su važna. Ti su prioriteti određeni kako bi banke: (1) bile zdrave nakon pandemije, (2) iskoristile priliku za otklanjanje strukturnih slabosti učinkovitim strategijama digitalizacije i poboljšanim upravljanjem te (3) odgovorile na nove rizike. Svaki prioritet povezan je sa skupom strateških ciljeva i temeljnim programima rada na visokoj razini kako bi se otklonile ključne ranjivosti utvrđene u ovogodišnjem postupku utvrđivanja rizika i prioriteta. Odjeljci u nastavku sadržavaju više pojedinosti o ishodu procjene rizika i pregled planiranih nadzornih aktivnosti za otklanjanje ciljanih ranjivosti.

1. prioritet: zdravlje banaka poslije pandemije

Otklanjanje štetnih posljedica pandemije bolesti COVID‑19 i otpornost bankarskog sektora jedan je od ključnih ciljeva nadzornih tijela. Nadzorna tijela trebaju usmjeriti pozornost na moguće pogoršanje kvalitete imovine povezano s postupnim ukidanjem potpore državne i monetarne politike te na moguće ispravke vrednovanja na financijskim tržištima kako bi se odgovorilo na kratkoročne i srednjoročne izazove za banke.

Ključna ranjivost: manjkavosti u okvirima za upravljanje kreditnim rizikom

Strateški cilj: Nadzirane institucije trebale bi poboljšati praksu upravljanja kreditnim rizikom, posebno u vezi s pravodobnim utvrđivanjem, prospektivnim mjerenjem i smanjenjem kreditnog rizika.

Jedna od jedinstvenih značajki krize uzrokovane bolešću COVID‑19 jest činjenica da su se u uvjetima golemog pada gospodarske proizvodnje neprihodonosni krediti nastavili smanjivati zahvaljujući izvanrednim mjerama politike koje su poduzete kao potpora realnom gospodarstvu. No tim dosad nezabilježenim mjerama također je zamagljena kreditna sposobnost zajmoprimaca te je narušena sposobnost banaka da pravilno i proaktivno upravljaju kreditnim rizikom. Unatoč inicijativama poduzetima tijekom posljednjih nekoliko mjeseci kako bi se procijenila i kritički ispitala spremnost banaka da se nose sa sve većim pogoršanjem kvalitete imovine, u daljnjim aktivnostima povezanima s inicijativom »Pismo glavnom izvršnom direktoru«[8] utvrđeno je da u okvirima za upravljanje kreditnim rizikom nekoliko banaka i dalje postoje bitne manjkavosti. Glavna su problematična područja utvrđivanje i klasifikacija dužnika u poteškoćama, vrednovanje kolaterala i primjerenost prakse rezerviranja. Iako bi te manjkavosti mogle smanjiti otpornost banaka na moguće buduće padove, neke su banke već počele oslobađati rezervacije kao mjeru opreza. U tim će okolnostima nadzor banaka ESB‑a proaktivno surađivati s bankama koje su izvijestile o značajnim nedostatcima na jednom ili više područja obuhvaćenih ovom inicijativom i, prema potrebi, provoditi ciljane provjere, nadzore na licu mjesta i provjere internih modela. Nadzorna tijela također će provjeriti i kritički ispitati kako banke provode Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o odobravanju i praćenju kredita[9], pri čemu će se posebno usmjeriti na nekretninske portfelje.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • daljnje aktivnosti zajedničkih nadzornih timova u vezi s manjkavostima u upravljanju kreditnim rizikom utvrđenima tijekom postupka »Pismo glavnom izvršnom direktoru« i ciljani nadzori na licu mjesta[10]
  • ciljane provjere na području utvrđivanja, praćenja i procjene kreditnog rizika te odgovarajući aspekti okvira za rezerviranje u skladu s MSFI‑jem 9
  • daljnje aktivnosti koje zajednički nadzorni timovi provode s pogođenim bankama i ciljane provjere internih modela povezane s promjenama internih modela zbog provedbe EBA‑ina programa za popravljanje internih rejting‑sustava ili promjenama internih modela koje su potaknute posljedicama pandemije

Ključna ranjivost: izloženosti sektorima ranjivima na pandemiju bolesti COVID‑19, uključujući poslovne nekretnine

Strateški cilj: pojačati nadzornu usmjerenost na izloženosti nadziranih institucija sektorima ranjivima na pandemiju bolesti COVID‑19, uključujući poslovne nekretnine

Visokozadužena poduzeća u gospodarskim sektorima osjetljivijima na posljedice pandemije i dalje su posebno ranjiva na postupno ukidanje mjera potpore. Iako se postupnim gospodarskim oporavkom, pozitivnim izgledima i duljim trajanjem nekih mjera potpore, kao što su jamstva koja dodjeljuju subjekti javnog sektora, smanjuje rizik od porasta neispunjavanja obveza poduzeća, izloženosti banaka ranjivim poduzećima i dalje su podložne mogućem pogoršanju kvalitete imovine te ih je potrebno primjereno pratiti i njima upravljati. To je posebno važno za izloženosti banaka tržištu poslovnih nekretnina, na kojem je zabilježen pad uzrokovan promjenom u potražnji zbog pandemije. Nadzor banaka ESB‑a stoga će pojačati kontrolu izloženosti banaka prema poduzećima ranjivima na pandemiju bolesti COVID‑19 te će provoditi ciljane provjere i nadzore na licu mjesta kako bi se usporedilo i kritički ispitalo kako banke upravljaju izloženostima prema poslovnim nekretninama, uključujući njihovu praksu vrednovanja kolaterala.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • redovito praćenje izloženosti banaka ranjivim sektorima
  • ciljane provjere i nadzori na licu mjesta u vezi s izloženostima banaka poslovnim nekretninama

Ključna ranjivost: izloženosti financiranju financijskom polugom

Strateški cilj: spriječiti rast nesmanjenih rizika na području financiranja financijskom polugom i poticati usklađenost banaka s nadzornim očekivanjima iz Uputa ESB‑a[11]

Potraga za prinosima u okružju dugotrajno niskih kamatnih stopa, obilne likvidnosti i golemih mjera potpore pridonijela je daljnjem rastu rizika na tržištu kredita s financijskom polugom. Nastavio se rast globalnih i europskih izdanja s financijskom polugom popraćen popuštanjem povezanih standarda odobravanja kredita. U okružju povećane sklonosti preuzimanju rizika u vezi s rizičnijim transakcijama uz financijsku polugu o kojoj izvještavaju neke od velikih nadziranih banaka, nadzor banaka ESB‑a dodatno će pojačati svoje napore da spriječi rast nesmanjenih rizika u tom segmentu. Aktivnosti nadzornih tijela uključivat će ciljane nadzore na licu mjesta čiji će cilj biti jačanje upravljanja rizikom u vezi s kreditima s financijskom polugom u bankama. U tim će se nadzorima posebno uzimati u obzir standardi odobravanja kredita, upravljanje rizikom povezanim sa sindiciranjem, sklonost preuzimanju rizika i kapitalni zahtjevi. Od banaka se očekuje i usklađenost s nadzornim očekivanjima utvrđenima u Uputama ESB‑a o transakcijama uz financijsku polugu.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • zajednički nadzorni timovi i dalje procjenjuju rizike povezane s financiranjem financijskom polugom i prate aktivnosti značajnih institucija u provedbi nadzornih očekivanja iz povezanih Uputa ESB‑a
  • ciljani nadzori na licu mjesta

Ključna ranjivost: osjetljivost na šokove povezane s kamatnim stopama i kreditnim rasponima

Strateški cilj: Nadzirane institucije trebale bi imati uspostavljene pouzdane mehanizme za upravljanje učinkom srednjoročnih šokova povezanih s kamatnim stopama i kreditnim rasponom te prilagoditi svoje okvire za procjenu, smanjenje i praćenje rizika kad god to bude potrebno.[12]

Niske kamatne stope, izvanredne mjere potpore fiskalne i monetarne politike te potraga za prinosima doveli su do precjenjivanja u vrednovanju u nekoliko segmenata financijskih tržišta, što mjestimično nije povezano s ekonomskim fundamentima. Ta bi pojava mogla povećati vjerojatnost rizika promjene cijena u vezi s državnim i korporativnim obveznicama ili na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira, što je razlog za zabrinutost nadzornih tijela, posebno uzimajući u obzir značajnu osjetljivost banaka na neke od povezanih čimbenika rizika, prije svega kamatne stope i kreditne raspone. Iako je teško predvidjeti događaje koji bi mogli dovesti do temeljne promjene cijena na tržištima, s nadzornog stajališta i dalje je nužno da nadzirane institucije budu spremne nositi se s takvim ispravcima, a posebno s mogućim srednjoročnim šokovima za kamatne stope i kreditne raspone. Banke bi trebale uspostaviti pouzdane okvire za upravljanje rizicima kojima se uređuju procjena, smanjenje i praćenje takvih rizika te poduzimati pravodobne korektivne mjere kad god se utvrde manjkavosti. Redovitim angažmanom zajedničkih nadzornih timova, ciljanim provjerama i nadzorima na licu mjesta, nadzor banaka ESB‑a od sljedeće će se godine više usredotočiti na spremnost banaka za takve tržišne šokove.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • ciljana provjera procjene i praćenja kamatnih stopa i kreditnih raspona te upravljanja njima u knjizi trgovanja i knjizi banke
  • daljnje aktivnosti zajedničkih nadzornih timova u vezi s planovima korektivnih mjera banaka kad god se utvrde značajne manjkavosti i ciljani nadzori na licu mjesta

2. prioritet: otklanjanje strukturnih manjkavosti učinkovitim strategijama digitalizacije i poboljšanim upravljanjem

Kako bi poduprla otpornost i održivost poslovnih modela banaka, nadzorna tijela poduzet će usmjerene inicijative za poticanje banaka da otklone dugotrajne manjkavosti na području digitalne transformacije i dugotrajne manjkavosti upravljačkih tijela u sposobnosti usmjeravanja.

Ključna ranjivost: manjkavosti u strategijama digitalne transformacije banaka

Strateški cilj: Nadzirane institucije trebale bi prihvatiti promišljenu digitalnu transformaciju i imati odgovarajuće mehanizme radi dugoročne održivosti svojih poslovnih modela.

Nadzirane institucije ubrzale su uvođenje tehnologija kako bi odgovorile na izazove koji su proizišli iz pandemije i promjene u sklonostima klijenata. To im također omogućuje da drže korak s razvojem novih tehnologija koje se primjenjuju u financijskom sektoru i sve većom konkurencijom poduzeća nastalih u digitalnom dobu, kao što su financijskotehnološka i velika tehnološka poduzeća. Osim toga, niska profitabilnost dugotrajno je obilježje značajnih institucija. Među ostalim čimbenicima, duboko je ukorijenjena u strukturnim ranjivostima povezanima s viškom kapaciteta i troškovnom neučinkovitošću. Osim toga, proces digitalne transformacije mogao bi biti poluga za poboljšanje učinkovitosti i pružiti nove mogućnosti za povećanje prihoda. U tim će okolnostima nadzorna tijela pojačati aktivnosti usporedbe i procjene strategija digitalizacije banaka kako bi one uspostavile odgovarajuće mehanizme (npr. na području unutarnjeg upravljanja, resursa, vještina, upravljanja rizicima itd.) i postale dugoročno održive. Kako bi se postigao taj cilj, zajednički nadzorni timovi provodit će ciljane nadzore na licu mjesta i specifične daljnje aktivnosti s bankama koje su izvijestile o značajnim manjkavostima na tom području.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • anketa o strategijama digitalizacije banaka
  • usporedna analiza i daljnje aktivnosti zajedničkih nadzornih timova s bankama u čijim su strategijama digitalne transformacije utvrđene značajne manjkavosti
  • ciljani nadzori na licu mjesta na područjima na kojima su utvrđene glavne manjkavosti

Ključna ranjivost: manjkavosti upravljačkih tijela u sposobnosti usmjeravanja

Strateški cilj: Nadzirane institucije trebale bi otkloniti manjkavosti u funkcioniranju i sastavu upravljačkih tijela.

Dobra pravila upravljanja, snažne unutarnje kontrole i pouzdani podatci ključni su za odgovarajuće donošenje odluka i ograničavanje prekomjernog preuzimanja rizika u normalnim i kriznim vremenima. Unatoč napretku koji su banke postigle u posljednjih nekoliko godina, nadzorna tijela i dalje izvješćuju o velikom broju nalaza koji upućuju na strukturne manjkavosti u funkcijama unutarnje kontrole, funkcioniranju upravljačkih tijela ili sposobnosti agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima. Poteškoće banaka u pravodobnom otklanjanju tih manjkavosti razlog su za legitimnu zabrinutost u vezi s učinkovitošću njihovih upravljačkih tijela i njihovom sposobnošću strateškog usmjeravanja. Kako bi odgovorile na rizike i poteškoće koji proizlaze iz stalnog razvoja bankarstva, bankama su potrebni učinkoviti i pravodobni planovi korektivnih mjera radi ispunjenja još neispunjenih zahtjeva iz nalaza nadzora i veće učinkovitosti njihovih upravljačkih tijela. U tim će okolnostima nadzor banaka ESB‑a provoditi nadzorne aktivnosti kako bi se postigao napredak na tom području i pritom se posebno usmjeriti na funkcioniranje, nadzor i kritičko ispitivanje sposobnosti upravljačkih tijela. Osim toga, nadzor banaka ESB‑a usredotočit će se na kolektivnu prikladnost i raznolikost upravljačkih tijela, koje su ključni čimbenici njihove učinkovitosti. Planirane nadzorne aktivnosti uključivat će prikupljanje podataka, ciljane provjere banaka s manjkavostima u sastavu i funkcioniranju upravljačkih tijela, nadzore na licu mjesta i ciljane (ponovne) procjene sposobnosti i primjerenosti prilagođene rizicima.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • ciljane provjere učinkovitosti upravljačkih tijela banaka i ciljani nadzori na licu mjesta
  • razvoj i provedba politike raznolikosti i pristupa prilagođenog riziku u procjenama sposobnosti i primjerenosti

3. prioritet: odgovor na nove rizike

Bankama poteškoće stvara niz novih i promjenjivih rizika koji se mogu ostvariti u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju te je ključno da nadzor banaka ESB‑a na odgovarajući način prati situaciju te oblikuje i prilagođava svoj odgovor. Stoga će cilj nadzornih tijela biti odgovor na ranjivosti povezane s trima novim temama: klimatskim rizicima i rizicima za okoliš, sve većim kreditnim rizikom druge ugovorne strane u vezi s rizičnijim i manje transparentnim nebankovnim financijskim institucijama te operativnom otpornosti i otpornosti IT sustava.

Ključna ranjivost: izloženost klimatskim rizicima i rizicima za okoliš

Strateški cilj: Nadzirane institucije trebale bi proaktivno uključiti klimatske rizike i rizike za okoliš u svoje poslovne strategije te okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima kako bi smanjile i objavile takve rizike te kako bi se uskladile s odgovarajućim regulatornim zahtjevima.

Odgovor na rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena i degradacije okoliša bez sumnje će biti jedan od glavnih izazova za banke i nadzorna tijela u nadolazećim godinama. Iz prelaska na niskougljično gospodarstvo proizlaze značajni rizici za banke. Među transmisijskim kanalima izloženosti su poduzećima s velikim emisijama ugljika. Nadalje, znatan udio izloženosti banaka odnosi se na poduzeća koja se nalaze na područjima koja su već vrlo izložena ili su sve izloženija fizičkim opasnostima.[13] Nova procjena ESB‑a pokazuje da banke napreduju u prilagodbi svoje prakse, ali i dalje presporo.[14] Stoga je ključno da banke razviju strategiju smanjenja rizika kako bi ublažile dugoročne učinke klimatskih rizika i rizika za okoliš te da prilagode svoju poslovnu strategiju te okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima kako bi na odgovarajući način uključile te rizike.[15] Stoga će nadzor banaka ESB‑a sljedeće godine provesti testiranje otpornosti na stres zbog klimatskih promjena jer smatra da će to biti poučno za banke i nadzorna tijela[16] te tematsku provjeru kako bi se procijenio napredak banaka u postizanju tog cilja.[17] Nadzorna tijela također će provoditi nadzore na licu mjesta, surađivati s institucijama sa značajnim manjkavostima u upravljanju klimatskim rizicima i rizicima za okoliš kako bi one pravodobno provele pouzdane planove korektivnih mjera te pratiti usklađenost s budućim regulatornim zahtjevima. Budući da je većina nadziranih institucija ostvarila tek ograničen napredak u usklađivanju svoje prakse objavljivanja s nadzornim očekivanjima,[18] nadzor banaka ESB‑a nastavit će pratiti korektivne mjere banaka na tom važnom području.[19]

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • testiranje otpornosti na stres zbog klimatskih promjena odozdo prema gore i razvoj najboljih praksi takvog testiranja otpornosti na stres
  • tematska provjera strategija banaka i okvira za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima
  • nadzori na licu mjesta
  • daljnje aktivnosti zajedničkih nadzornih timova u vezi s praksom objavljivanja informacija banaka i njihovom usklađenošću s nadzornim očekivanjima iz povezanog Vodiča ESB‑a[20]

Ključna ranjivost: izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane, posebno prema nebankovnim financijskim institucijama

Strateški cilj: Nadzirane institucije trebale bi imati uspostavljene pouzdane okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima kako bi se mogle nositi s povećanim izloženostima kreditnom riziku druge ugovorne strane koje proizlaze iz usluga tržišta kapitala.

Niske kamatne stope, koje potiču strategije potrage za prinosima, potaknule su neke banke da povećaju obujam usluga tržišta kapitala koje pružaju rizičnijim i manje transparentnim drugim ugovornim stranama, često nebankovnim financijskim institucijama. Značajni učinci koje su stečajevi takvih drugih ugovornih strana (npr. fondova za ograničavanje rizika i obiteljskih ureda) u posljednje vrijeme imali na neke banke skrenuli su pozornost na rizike kojima mogu biti izložene banke koje su u velikoj mjeri uključene u te aktivnosti, a koji proizlaze iz slabog unutarnjeg upravljanja i neprimjerenog upravljanja rizicima. U tim će okolnostima nadzor banaka ESB‑a sljedeće godine provesti ciljane provjere i nadzore na licu mjesta na područjima proaktivnog pristupa riziku druge ugovorne strane i upravljanja njime kako bi se otkrile eventualne važne manjkavosti. Nadalje, nadzor banaka ESB‑a dovršit će svoje provjere usluga glavnog brokera kako bi se pojasnila nadzorna očekivanja od banaka povezana s upravljanjem izloženostima nebankovnim financijskim institucijama. Tijekom tih postupaka zajednički nadzorni timovi surađivat će s bankama koje imaju značajne manjkavosti na tim područjima kako bi se svi nedostatci primjereno i brzo otklonili.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • ciljane provjere i nadzori na licu mjesta u vezi s proaktivnim pristupom riziku druge ugovorne strane i upravljanjem njime
  • dovršetak provjera usluga glavnog brokera kako bi se pojasnila nadzorna očekivanja povezana s upravljanjem izloženostima nebankovnim financijskim institucijama
  • daljnje aktivnosti zajedničkih nadzornih timova s bankama koje imaju značajne manjkavosti na tim područjima

Ključna ranjivost: manjkavosti u eksternalizaciji IT aktivnosti i kiberotpornosti

Strateški cilj: poticanje pouzdanijih aranžmana za eksternalizaciju IT aktivnosti i veće otpornosti na kiberprijetnje u nadziranim institucijama postupnim jačanjem nadzornih aktivnosti usmjerenih na praksu banaka u upravljanju rizicima na tim područjima

Neprimjereno upravljanje rizicima eksternalizacije IT aktivnosti u nadziranim bankama zajedno s njihovim sve većim oslanjanjem na vanjske pružatelje IT usluga (uključujući pružatelje usluga u oblaku) izaziva zabrinutost koja zahtijeva veću nadzornu usredotočenost. Nadzorna tijela provest će procjenu aranžmana banaka za eksternalizaciju i započeti dijalog s onima koje imaju značajne manjkavosti kako bi pravodobno provele odgovarajuće planove korektivnih mjera.

Iako su značajne institucije tijekom pandemije pokazale snažnu operativnu otpornost, od 2020. raste broj kiberincidenata prijavljenih ESB‑u. U mnogima je bilo zle namjere i mnogi su mogli prouzročiti buduće materijalne gubitke.[21] Zbog ubrzanja digitalnih strategija banaka i njihova sve većeg oslanjanja na informacijske tehnologije ključno je ojačati njihovu otpornost na kiberprijetnje. U tim će okolnostima nadzorna tijela postupno pojačati aktivnosti procjene primjerenosti kiberotpornosti banaka te će provoditi daljnje aktivnosti s bankama koje imaju značajne manjkavosti na tom području.

Ključne planirane nadzorne aktivnosti:

  • prikupljanje podataka o registrima eksternalizacije banaka
  • ciljane provjere i nadzori na licu mjesta usmjereni na kiberotpornost i aranžmane za eksternalizaciju IT aktivnosti
  • daljnje aktivnosti zajedničkih nadzornih timova s bankama koje imaju značajne manjkavosti na tim područjima

© Europska središnja banka, 2021

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefonski broj +49 69 1344 0

Mrežne stranice www.ecb.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku SSM‑a (samo na engleskom jeziku).

PDF ISBN , ISSN , doi :

  1. Zahvaljujući regulatornim reformama koje su provedene nakon velike financijske krize i postignućima tijekom prvih šest godina jedinstvenog nadzora u bankovnoj uniji, banke su dočekale pandemiju bolesti COVID‑19 s mnogo jačim kapitalnim pozicijama. Mjere potpore koje su donijeli ESB i nacionalna makrobonitetna tijela oslobodile su dodatni kapital.
  2. Vidi procjenu rizika i ranjivosti za 2021. nadzora banaka ESB‑a.
  3. Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a, rujan 2021.
  4. Izjava o monetarnoj politici, konferencija za novinare, 9. rujna 2021.
  5. Pregled financijske stabilnosti ESB‑a, studeni 2021.
  6. ibid.
  7. ibid.
  8. Pismo bankama Identification and measurement of credit risk in the context of the coronavirus (COVID‑19) pandemic, nadzor banaka ESB‑a, prosinac 2020.
  9. Smjernice o odobravanju i praćenju kredita (EBA/GL/2020/06), Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, svibanj 2020.
  10. U ovom se dokumentu naziv »ciljani nadzori na licu mjesta« odnosi na nadzore na licu mjesta koji obuhvaćaju samo odgovarajuću podskupinu nadziranih institucija.
  11. Upute o transakcijama uz financijsku polugu, Europska središnja banka, 2017.
  12. Nadzornu aktivnost usmjerenu na potencijalne šokove za kamatne stope odnosno kreditne raspone i onu usmjerenu na izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane ne bi trebalo promatrati odvojeno. Te će se aktivnosti dopunjavati i utjecati jedna na drugu kako bi se riješio širi problem ispravaka na financijskim tržištima.
  13. Pregled financijske stabilnosti ESB‑a, svibanj 2021.
  14. »The state of climate and environmental risk management in the banking sector«, nadzor banaka ESB‑a, studeni 2021.
  15. »Overcoming the tragedy of the horizon: requiring banks to translate 2050 targets into milestones«, govor Franka Eldersona, Beč, 20. listopada 2021.
  16. Službena komunikacija ESB‑a s bankama sudionicama: »Information on participation in the 2022 ECB Climate Risk Stress Test«, Frankfurt na Majni, 18. listopada 2021.
  17. »The clock is ticking for banks to manage climate and environmental risks«, Bilten nadzora banaka ESB‑a, kolovoz 2021.
  18. ibid.
  19. »The state of climate and environmental risk management in the banking sector«, nadzor banaka ESB‑a, studeni 2021.
  20. Vidi “Vodič o klimatskim i okolišnim rizicima”, ESB, studeni 2020.
  21. »IT and cyber risk: a constant challenge«, Bilten nadzora banaka ESB‑a, kolovoz 2021.