Statistika nadzora
19. 5. 2015.
Nadzorna tijela oslanjaju se na statističke informacije za sve vidove svojeg svakodnevnog posla. S pomoću točnih nadzornih podataka izrađuju profile rizičnosti, analiziraju likvidnost banaka i, naposljetku, procjenjuju postupaju li banke u skladu sa zakonskim odredbama.
»Nadzorni podatci otkrivaju mnogo toga o zdravlju pojedinih banaka i sektoru u cjelini. Oni su u srži svake nadzorne odluke.«
(Giancarlo Pellizzari, voditelj odjela Statistika nadzora)
Zajednički pristup prikupljanju podataka
129 | značajne bankovne grupe |
---|---|
oko 1100 | značajnih banaka ukupno |
oko 3500 | manje značajnih banaka |
24 000 | izvješća s podatcima, koja se obrađuju na tromjesečnoj osnovi |
(Posljednji put posuvremenjeno 30. prosinca 2015.) |
Podatci su u srži nadzora banaka, a istinski se europski pristup nadzoru može ostvariti samo s pomoću usporedivih informacija.
Premda su regulatorna tijela EU-a prethodno uspostavila europski okvir zahtjeva povezanih s podatcima kojim je određeno koje vrste podataka banke trebaju podnositi i kojom učestalošću, svaka je država te zahtjeve mogla različito primjenjivati.
No, uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) ESB i nacionalna nadzorna tijela razvili su zajednički pristup prikupljanju podataka od europskog bankarskog sektora. Izvještajne okvire razvilo je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).
Usporedivi podatci nude mnoge mogućnosti: usporedba jedne zasebne institucije s usporedivim institucijama i bankarskim sektorom u cjelini pokazuje trendove i otkriva probleme pojedinačnih institucija. Izvješća koja je prikupio ESB, primjerice, pokazuju koliko je održiv poslovni model pojedine banke te narav rizika kojima su banke izložene. Ukratko, oni ESB-u pomažu da zna čemu bi u sklopu svakodnevnog nadzora trebao posvetiti veću pozornost.
Što to znači za banke?
»Usklađeno prikupljanje podataka ne osigurava samo djelotvornu obradu podataka, nego smanjuje i administrativno opterećenje za banke.«
(Juan-Alberto Sánchez, voditelj odsjeka Upravljanje nadzornim podatcima)
Novi izvještajni sustav za statistiku znači promjenu za sve nadzirane banke. Svih 4600 značajnih i manje značajnih banaka mora izvještavati o istim glavnim pokazateljima i slijediti nove usklađene smjernice o izvještavanju. Za manje od godine dana različiti su pristupi 19 nacionalnih nadzornih tijela prevedeni u jedan usklađen način prikupljanja i usklađivanja više od 24 000 izvještaja s podatcima po tromjesečju.
To je osobito korisno bankovnim grupama koje posluju i izvan matične države, a koje su se prethodno morale nositi s različitim nacionalnim pristupima i dodatnim administrativnim teretom. Izvještajni zahtjevi za banke, odnosno vrste podataka koje institucije moraju dostaviti, navedeni su u tehničkim standardima EBA-e i dopunjeni odlukom ESB-a.
Odluka ESB-a o nadzornom izvješćivanjuOd neobrađenih podataka do glavnih pokazatelja
Prikupljanje podataka unutar SSM-a odvija se u skladu s takozvanim slijednim pristupom: banke svoje podatke podnose nacionalnim nadzornim tijelima, koja potom izvješćuju ESB.
Tim za statistiku, koji se sastoji od matematičara, statističara, stručnjaka za IT, računovođa i stručnjaka za nadzor, uspješno je formirao nove interne baze podataka, uspostavio procese rada i postavio glavne pokazatelje. Podatke treba obraditi što je brže i točnije moguće, stoga je učinkovitost iznimno važna. U različitim su fazama predviđene provjere kvalitete jer su kvalitetni podatci temelj visoke kvalitete nadzora.
Tim u bliskoj suradnji sa svojim kolegama u nacionalnim nadzornim tijelima prima podatke od svih nadziranih banaka i pohranjuje ih. Potom podatke distribuira nadzornicima, koji iz kvalitete izvješća mogu dobiti koristan uvid u unutarnje procese i kontrole samih banaka.
»Kvaliteta podataka vrlo je ozbiljno pitanje. Dosljedni i usporedivi skupovi podataka omogućuju centraliziranu procjenu rizika, koja osigurava visoku kvalitetu nadzora.«
(Patrick Hogan, voditelj odsjeka Usluge povezane s nadzornim podatcima)
Regulatorni okvir
Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRD) i uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR), koje su stupile na snagu u ožujku 2014., utvrđuje se koje podatke banke moraju dostavljati svojem nadzornom tijelu i kojom učestalošću. Taj okvir zahtjeva povezanih s nadzornim izvješćivanjem dodatno je razrađen putem takozvanih tehničkih standarda i smjernica koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).
EBA: Nadzorno izvješćivanje CRD CRRFinancijsko izvještavanje dio je provedbenih tehničkih standarda EBA-e o izmjenama Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. Banke na koje se primjenjuju Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MFSI) već upotrebljavaju obrasce financijskog izvještavanja za dostavljanje financijskih informacija na konsolidiranoj razini u usklađenom formatu. Uredba (EU) 2015/534 ESB-a od 17. ožujka 2015. taj zahtjev proširuje na izvještaje banaka u SSM-u na potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj razini u skladu s MFSI-jem i nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.
EBA: Nadzorno izvješćivanjeZajedničko izvješćivanje također je dio provedbenih tehničkih standarda EBA-e o izmjenama Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. Zajedničko izvješćivanje služi da bi se od banaka u usklađenom formatu prikupili podatci za prvi stup te informacije o likvidnosti, financijskoj poluzi i velikim izloženostima. Predlošci obuhvaćaju i konsolidirana i pojedinačna izvješća.
EBA: Nadzorno izvješćivanje