Statistika nadzora

19. 5. 2015.

Nadzorna tijela oslanjaju se na statističke informacije za sve vidove svojeg svakodnevnog posla. S pomoću točnih nadzornih podataka izrađuju profile rizičnosti, analiziraju likvidnost banaka i, naposljetku, procjenjuju postupaju li banke u skladu sa zakonskim odredbama.

»Nadzorni podatci otkrivaju mnogo toga o zdravlju pojedinih banaka i sektoru u cjelini. Oni su u srži svake nadzorne odluke.«

(Giancarlo Pellizzari, voditelj odjela Statistika nadzora)

Zajednički pristup prikupljanju podataka

Brojčani pokazatelji
129 značajne bankovne grupe
oko 1100 značajnih banaka ukupno
oko 3500 manje značajnih banaka
24 000 izvješća s podatcima, koja se obrađuju na tromjesečnoj osnovi
(Posljednji put posuvremenjeno 30. prosinca 2015.)

Podatci su u srži nadzora banaka, a istinski se europski pristup nadzoru može ostvariti samo s pomoću usporedivih informacija.

Premda su regulatorna tijela EU-a prethodno uspostavila europski okvir zahtjeva povezanih s podatcima kojim je određeno koje vrste podataka banke trebaju podnositi i kojom učestalošću, svaka je država te zahtjeve mogla različito primjenjivati.

No, uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) ESB i nacionalna nadzorna tijela razvili su zajednički pristup prikupljanju podataka od europskog bankarskog sektora. Izvještajne okvire razvilo je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

Usporedivi podatci nude mnoge mogućnosti: usporedba jedne zasebne institucije s usporedivim institucijama i bankarskim sektorom u cjelini pokazuje trendove i otkriva probleme pojedinačnih institucija. Izvješća koja je prikupio ESB, primjerice, pokazuju koliko je održiv poslovni model pojedine banke te narav rizika kojima su banke izložene. Ukratko, oni ESB-u pomažu da zna čemu bi u sklopu svakodnevnog nadzora trebao posvetiti veću pozornost.

Što to znači za banke?

Superviosry Statistics Explained

»Usklađeno prikupljanje podataka ne osigurava samo djelotvornu obradu podataka, nego smanjuje i administrativno opterećenje za banke.«

(Juan-Alberto Sánchez, voditelj odsjeka Upravljanje nadzornim podatcima)

Novi izvještajni sustav za statistiku znači promjenu za sve nadzirane banke. Svih 4600 značajnih i manje značajnih banaka mora izvještavati o istim glavnim pokazateljima i slijediti nove usklađene smjernice o izvještavanju. Za manje od godine dana različiti su pristupi 19 nacionalnih nadzornih tijela prevedeni u jedan usklađen način prikupljanja i usklađivanja više od 24 000 izvještaja s podatcima po tromjesečju.

To je osobito korisno bankovnim grupama koje posluju i izvan matične države, a koje su se prethodno morale nositi s različitim nacionalnim pristupima i dodatnim administrativnim teretom. Izvještajni zahtjevi za banke, odnosno vrste podataka koje institucije moraju dostaviti, navedeni su u tehničkim standardima EBA-e i dopunjeni odlukom ESB-a.

Odluka ESB-a o nadzornom izvješćivanju

Od neobrađenih podataka do glavnih pokazatelja

Superviosry Statistics Explained

Prikupljanje podataka unutar SSM-a odvija se u skladu s takozvanim slijednim pristupom: banke svoje podatke podnose nacionalnim nadzornim tijelima, koja potom izvješćuju ESB.

Tim za statistiku, koji se sastoji od matematičara, statističara, stručnjaka za IT, računovođa i stručnjaka za nadzor, uspješno je formirao nove interne baze podataka, uspostavio procese rada i postavio glavne pokazatelje. Podatke treba obraditi što je brže i točnije moguće, stoga je učinkovitost iznimno važna. U različitim su fazama predviđene provjere kvalitete jer su kvalitetni podatci temelj visoke kvalitete nadzora.

Tim u bliskoj suradnji sa svojim kolegama u nacionalnim nadzornim tijelima prima podatke od svih nadziranih banaka i pohranjuje ih. Potom podatke distribuira nadzornicima, koji iz kvalitete izvješća mogu dobiti koristan uvid u unutarnje procese i kontrole samih banaka.

»Kvaliteta podataka vrlo je ozbiljno pitanje. Dosljedni i usporedivi skupovi podataka omogućuju centraliziranu procjenu rizika, koja osigurava visoku kvalitetu nadzora.«

(Patrick Hogan, voditelj odsjeka Usluge povezane s nadzornim podatcima)

Regulatorni okvir

CRD IV / CRR

Direktivom o kapitalnim zahtjevima IV (CRD IV) i uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR), koje su stupile na snagu u ožujku 2014., utvrđuje se koje podatke banke moraju dostavljati svojem nadzornom tijelu i kojom učestalošću. Taj okvir zahtjeva povezanih s nadzornim izvješćivanjem dodatno je razrađen putem takozvanih tehničkih standarda i smjernica koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

EBA: Nadzorno izvješćivanje

CRD IV

CRR

Financijsko izvještavanje

Financijsko izvještavanje dio je provedbenih tehničkih standarda EBA-e o izmjenama Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. Banke na koje se primjenjuju Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MFSI) već upotrebljavaju obrasce financijskog izvještavanja za dostavljanje financijskih informacija na konsolidiranoj razini u usklađenom formatu. Uredba (EU) 2015/534 ESB-a od 17. ožujka 2015. taj zahtjev proširuje na izvještaje banaka u SSM-u na potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj razini u skladu s MFSI-jem i nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.

EBA: Nadzorno izvješćivanje

Zajedničko izvješćivanje

Zajedničko izvješćivanje također je dio provedbenih tehničkih standarda EBA-e o izmjenama Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. Zajedničko izvješćivanje služi da bi se od banaka u usklađenom formatu prikupili podatci za prvi stup te informacije o likvidnosti, financijskoj poluzi i velikim izloženostima. Predlošci obuhvaćaju i konsolidirana i pojedinačna izvješća.

EBA: Nadzorno izvješćivanje