Česta pitanja o budućem postupku SREP

Posljednji put posuvremenjeno 11. srpnja 2025.

Zašto smo preispitivali SREP?

Naši nadzorni postupci pokazali su se uspješnima. Međutim, okružje u kojem radimo mijenja se pod utjecajem strukturnih promjena, vanjskih šokova i novih rizika koji pridonose velikoj neizvjesnosti. Kako bismo i dalje ispunjavali zadaću održavanja sigurnosti europskih banaka, preispitali smo postupak nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) kojim redovito provjeravamo stanje banaka jer želimo da i dalje bude primjeren svrsi i da naši nadzorni postupci budu još uspješniji i učinkovitiji. Stoga smo uzeli u obzir preporuke o pojednostavnjenju SREP‑a iznesene u izvješću stručne skupine za preispitivanje SREP‑a i izvješću Europskog revizorskog suda.

Što smo željeli postići preispitivanjem SREP‑a?

Radnje koje će se poduzimati na temelju preispitivanja omogućit će jednostavnije i fleksibilnije nadzorne postupke te kraće trajanje SREP‑a. Njihov je cilj, među ostalim, promicanje i očuvanje nadzorne kulture koja je usmjerenija na ključne rizike i potiče kvalitativnu prosudbu prilagođenu pojedinačnim bankama te odlučno i pravodobno poduzimanje mjera kada je to potrebno. Naposljetku, zahvaljujući tim promjenama moći ćemo jasnije komunicirati s bankama koje nadziremo i naš će rad biti učinkovitiji, transparentniji i predvidljiviji.

Kako mijenjamo SREP?

• Fleksibilni sustav procjene rizika. Nadzornim tijelima daje se veća fleksibilnost kako bi mogla dati prednost ključnim rizicima i usredotočiti se na njih u procjenama. Pritom će primjenjivati strategiju višegodišnje procjene koja će im omogućiti da temeljito preispitaju sve važne rizike tijekom višegodišnjeg razdoblja u skladu s okvirom za toleranciju rizika, umjesto da svake godine procjenjuju sve rizike. Taj fleksibilan pristup omogućit će zajedničkim nadzornim timovima učinkovitiju raspodjelu resursa.
• Sveobuhvatno planiranje. U novom se SREP‑u u većoj mjeri povezuje planiranje nadzora na licu mjesta, dubinskih analiza i horizontalnih tematskih provjera kako bi se dobio strukturiran i sveobuhvatan pregled rizika banaka. Poboljšanjem postupka planiranja nadzornih aktivnosti postižu se veće sinergije i bankama se omogućuje bolje razumijevanje nadzornih prioriteta.
• Uporaba svih nadzornih alata. Omogućuje se pravodobnija i djelotvornija eskalacija kada nedostatci nisu odmah otklonjeni. Nadzorni alati uključuju obvezujuće kvalitativne zahtjeve i, prema potrebi, provedbene mjere i sankcije.
• Jasne i sažete odluke. Pojednostavnjuje se komunikacija u vezi s nadzorom. Odluke na temelju SREP‑a bit će usmjerene na ključne rizike i nadzorna očekivanja. Ako procjene ne pokažu značajne promjene u profilu rizičnosti banke, odluke na temelju SREP‑a mogu se posuvremenjivati rjeđe nego jednom godišnje.
• Pojednostavnjenje. Nadzorne metodologije jednostavnije su i stabilnije.
• IT i analitički alati. ESB‑ova digitalna agenda predviđa ulaganja u IT sustave i analitiku podataka u razdoblju od 2024. do 2028. i uvođenje naprednih tehnologija, kao što je generativna umjetna inteligencija, koje će nadzornim tijelima pomoći u obavljanju rutinskih zadaća.

Kako mijenjamo vremenski raspored SREP‑a?

Optimizirali smo vremenski raspored SREP‑a u 2025., te će postupak završiti do kraja listopada, što je ranije nego prethodnih godina. Banke će biti pravodobno obaviještene o konačnim odlukama na temelju SREP‑a a nadzor će biti učinkovitiji jer su izmjene u skladu s ciljevima reforme SREP‑a za povećanje učinkovitosti.

Ključne faze:

• Sastanci u okviru nadzornog dijaloga trebali bi započeti krajem lipnja i završiti do sredine srpnja. Od banaka se zahtijeva da provedu sve potrebne prilagodbe i učinkovito se pripreme za sastanke kako bi omogućile smislene rasprave o nadzoru.
• Razdoblje za saslušanje trebalo bi započeti početkom kolovoza. S obzirom na ljetno razdoblje, pravo na saslušanje produljuje se s dva na četiri tjedna do kraja mjeseca kako bi banke imale više vremena za preispitivanje nacrta odluka na temelju SREP‑a i ostvarivanje prava na saslušanje.
• Konačne odluke na temelju SREP‑a priopćit će se do kraja listopada, a ne do prosinca kao u prošlom ciklusu. Nadzorna tijela zalažu se za skraćenje vremena do donošenja odluke, čime pridonose boljem planiranju sljedećeg nadzornog ciklusa.

Ako procjene pokažu da nema značajnih promjena u profilu rizičnosti institucije i da nisu potrebne promjene postojećih mjera, u određenim se uvjetima odluke na temelju SREP‑a mogu posuvremenjivati rjeđe. Taj će se pristup, koji se prije primjenjivao na ograničen broj banaka, sada proširiti.

Njime se uspostavlja ravnoteža između učinkovite i pravodobne komunikacije i dužne pažnje, što nadzorni postupak čini bržim i prilagodljivijim.

Kako poboljšavamo predložak za odluke na temelju SREP‑a?

Nove odluke na temelju SREP‑a bit će jednostavnije i usmjerene na najvažnije rizike i nadzorne mjere kako bi bankama bilo jasno koja pitanja izazivaju zabrinutost nadzornih tijela.

Format odluka na temelju SREP‑a za 2025. bit će revidiran kako bi se povećala njihova jasnoća i usmjerenost. Glavni razlozi za zabrinutost i primjenjivi zahtjevi bit će navedeni u posebnim odjeljcima nove odluke na temelju SREP‑a. Kvalitativni zahtjevi i preporuke bit će navedeni u prilogu. Banke će stoga moći brzo pronaći glavne mjere, ali će im se pružiti i detaljno objašnjenje nadzornih očekivanja. Banke se u svakom slučaju podsjeća da moraju pravodobno poduzeti daljnje aktivnosti povezane s nadzornim radnjama o kojima su obaviještene tijekom godine.

Novim formatom nastoji se povećati transparentnost i omogućiti bankama lakše i bolje razumijevanje rezultata SREP‑a. To ne znači da će se usmjerenje nadzora promijeniti ili da će se nadzor smanjiti. Zbog promjene formata bankama ćemo prestati slati popratne dopise uz odluke na temelju SREP‑a. Komunikaciju ćemo dopuniti sastancima u okviru nadzornog dijaloga, na kojima će banke dobiti dodatne informacije koje bi one trebale prenijeti svojim upravnim i nadzornim odborima.

Kako pojednostavnjujemo metodologiju za određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa?

Kako bismo pojednostavnili svoje postupke i održali pouzdanost metodologije, zahtjevi u sklopu drugog stupa bit će izravnije povezani s odgovarajućim područjima rizika, pri čemu će veći rizici i dalje dovoditi do lošijih ocjena na temelju SREP‑a i većih zahtjeva u sklopu drugog stupa. Premda rezultati postupka procjene adekvatnosti internog kapitala banaka (ICAAP) više neće izravno utjecati na zahtjev u sklopu drugog stupa, nadzorna procjena postupka ICAAP u bankama i dalje će se uzimati u obzir u procjenama poslovnih modela, unutarnjeg upravljanja i cjelokupnog upravljanja rizicima u sklopu SREP‑a.

Novom metodologijom učinkovitije će se utvrđivati mogući dugotrajni nedostatci, kao što su nedostatci povezani s unutarnjim kontrolama ili upravljanjem. Utjecaj na zahtjeve u sklopu drugog stupa može biti izravniji ako se ti nedostatci ne otklone odmah ili ako se druge nadzorne mjere pokažu nedostatnima. Na kraju postupka nadzorna će tijela na temelju stručne procjene utvrditi je li konačni zahtjev u sklopu drugog stupa primjeren s obzirom na sveobuhvatnu procjenu rizika i po potrebi ga prilagoditi.

Kada će se početi primjenjivati nova metodologija za utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa?

Novu metodologiju temeljito ćemo interno testirati u 2025. a počet će se primjenjivati u ciklusu SREP‑a u 2026. Zahtjevi u sklopu drugog stupa koji se temelje na novoj metodologiji stupit će na snagu 1. siječnja 2027.

Kako mijenjamo daljnje aktivnosti koje proizlaze iz nalaza nadzora?

Razvili smo novi, višerazinski pristup daljnjim aktivnostima koje proizlaze iz nadzornih nalaza i mjera. On će nadzornim tijelima pomoći da se usredotoče na najvažnija pitanja i lakše provedu daljnje aktivnosti na temelju manje ozbiljnih nalaza. U skladu s tim pristupom:

• Manje ozbiljni nalazi (svi nalazi F1 i većina nalaza F2) automatski će se rješavati »podsjetnicima radi rješavanja« (preporuke) ili »podsjetnicima radi usklađivanja« (obveze) u vezi s provjerama internih modela. Kako bi se utvrđeni nedostatci smatrali otklonjenima, bit će potrebno da banke jednostavno potvrde da su poduzele odgovarajuće mjere za postizanje usklađenosti. Neće morati dostaviti dodatnu dokumentaciju. No morat će pet godina čuvati dokaze da su ti problemi pravilno riješeni radi mogućih naknadnih nasumičnih provjera. Mjere na temelju nalaza F1 i F2 sadržavat će standardizirane formulacije i standardni rok ako zajednički nadzorni tim ne odluči drukčije.
• Kada je riječ o ozbiljnim nalazima (F3 i F4), zajednički nadzorni timovi nastavit će redovito praćenje.
• Banke će u svakom trenutku na vanjskom portalu moći provjeriti status svih nalaza i mjera.

Rješavanje manje ozbiljnih nalaza primjenom odgovarajućih postupaka unutarnjeg upravljanja odgovornost je banaka. Zajednički nadzorni timovi neće aktivno provjeravati kako su banke riješile te nalaze, ali mogu provoditi nasumične provjere. Utvrde li se nepodudarnosti u vezi s provedbom korektivnih mjera, zajednički nadzorni timovi uzet će ih u obzir u kontinuiranim procjenama i mogu, po potrebi, utvrditi nove posebne nalaze. Ovisno o prirodi problema i njegovu ponavljanju mogu se provesti daljnje nadzorne aktivnosti ili, u najozbiljnijim slučajevima, provedbene mjere.

Što slijedi?

Promjene SREP‑a uvodimo postupno u ciklusu u 2025. i ciklusu u 2026. Na primjer, višegodišnja procjena, fleksibilni sustav procjene rizika i jednostavnije odluke na temelju SREP‑a uvode se u ciklusu SREP‑a u 2025. a nova metodologija za utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa počet će se primjenjivati u ciklusu u 2026.

Tim postupnim pristupom omogućuje se uvođenje promjena u skladu s vremenskim rasporedom predviđenim za druge povezane postupke te uključenost svih odgovarajućih dionika. Osim što ćemo pratiti napredak, Nadzorni odbor razmatrat će kretanja i primijeniti spoznaje stečene u provedbi spomenutih mjera.