Odobrenja
Na ovoj se stranici nazivi »banka« i »kreditna institucija« upotrebljavaju kao istoznačnice.
U europskom nadzoru banaka ESB je tijelo koje izdaje odobrenja za pružanje bankovnih usluga, što obuhvaća:
- zajedničke postupke: izdavanje i oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga te izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela u bankama; te odluke ESB donosi za investicijska društva kojima je odobreno pružanje bankovnih usluga i sve banke obuhvaćene europskim nadzorom banaka (značajne i manje značajne institucije)
- nadzorno odobrenje (mješovitih) financijskih holdinga u čijem su vlasništvu banke pod izravnim nadzorom ESB‑a ili njihovo izuzeće iz postupka odobrenja
- procjene sposobnosti i primjerenosti, kojima se ispituje prikladnost članova upravljačkog tijela za njihove uloge u banci, u investicijskom društvu kojem je odobreno pružanje bankovnih usluga ili u (mješovitom) financijskom holdingu; za razliku od izdavanja odobrenja za rad ili kvalificirane udjele, odluke o sposobnosti i primjerenosti ESB donosi samo za značajne banke.
U donošenju odluka o odobrenjima ESB primjenjuje jedinstvena pravila Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) a prema potrebi i nacionalno pravo.
EBA‑ina jedinstvena pravilaNacionalna nadzorna tijela imaju važnu ulogu u postupcima odobrenja jer su ulazna točka za povezane zahtjeve i blisko surađuju s ESB‑om u njihovoj procjeni. ESB surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima i radi dosljednog pristupa i visokih standarda u cijelom europodručju. Nadzorna očekivanja objašnjena su u javnim vodičima.
Izdavanje odobrenja za rad
Izdavanje odobrenja za rad bankama
Postupkom izdavanja odobrenja za rad stvara se povjerenje u financijski sustav zato što se odobrenja izdaju samo pouzdanim bankama, koje su sposobne za poslovanje i koje su usklađene sa svim zakonskim zahtjevima. Isti se postupak i kriteriji primjenjuju na sve banke: na one s tradicionalnijim poslovnim modelom kao i na one čiji se poslovni model temelji na tehnološkim inovacijama. Izdavanje odobrenja za rad ne bi smjelo biti prepreka tržišnom natjecanju i inovacijama.
Izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima
Nakon stupanja na snagu pravnog okvira za investicijska društva, odnosno uredbe i direktive o investicijskim društvima, definicija kreditne institucije izmijenjena je u CRR‑u kako bi se obuhvatila i sistemski važna investicijska društva. To uključuje investicijska društva:
- koja su dobila odobrenje za trgovanje za vlastiti račun, za usluge pokroviteljstva financijskih instrumenata i/ili provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa iz točaka 3. i 6. Odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU
- čija ukupna vrijednost imovine na pojedinačnoj razini ili na razini grupe nije manja od 30 mlrd. EUR (ili na osnovi ocjene nadzornog tijela ako je ta vrijednost manja od 30 mlrd. EUR).
Sistemski važna investicijska društva moraju podnijeti zahtjev za odobrenje za rad najkasnije na dan ispunjenja kriterija. Krajnji datum za provedbu uredbe o investicijskim društvima i prenošenje direktive o investicijskim društvima u nacionalno pravo jest 26. lipnja 2021. Od tog datuma investicijskim društvima može biti izdano odobrenje za rad kao kreditnim institucijama i mogu biti obuhvaćena europskim nadzorom banaka. ESB izravno nadzire investicijska društva svrstana u značajne institucije. Ona svrstana u manje značajne institucije nadziru nacionalna nadzorna tijela, a ESB nadgleda nadzor. U funkciji nadgledanja nadzora ESB nastoji postići dosljednu primjenu zajedničkih nadzornih standarda u cijelom sustavu i blisko surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima radi daljnjeg usklađivanja provedbe pravila kojima se uređuje nadzor banaka.
Pri procjeni zahtjeva banaka za odobrenje za rad ESB razmatra četiri glavna područja:
- iznos, kvalitetu, porijeklo, sastav kapitala i ostale regulatorne zahtjeve koje treba ispuniti kreditna institucija koja je podnijela zahtjev
- program aktivnosti, organizacijsku strukturu i poslovni plan kreditne institucije koja je podnijela zahtjev
- procjene sposobnosti i primjerenosti upravljačkog tijela kreditne institucije koja je podnijela zahtjev
- procjene prikladnosti izravnih i neizravnih dioničara kreditne institucije koja je podnijela zahtjev.
ESB procjenjuje zahtjeve u suradnji s odgovarajućim nacionalnim nadzornim tijelima.
Obično prođe šest do dvanaest mjeseci do donošenja odluke. Pravom EU‑a propisano je da se odluka mora donijeti unutar šest mjeseci od primitka potpunog zahtjeva i najkasnije unutar 12 mjeseci od primitka zahtjeva. Neki su nacionalni rokovi kraći.
* ako je primjenjivo
** ili odbijanje nacionalnog nadzornog tijela
Stjecanje kvalificiranih udjela
ESB mora izdati odobrenje za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u postojećoj banci. Udjel je kvalificirani udjel ako čini 10 % ili više kapitala ili glasačkih prava u banci ili ako omogućuje ostvarivanje bitnog utjecaja na banku. Primjenjivim pravom propisani su dodatni pragovi (npr. od 20 %, 30 % ili 50 % dionica i/ili glasačkih prava ili ako banka postane društvo kći). Postupkom izdavanja odobrenja nastoji se postići da znatne udjele u bankama mogu steći samo prikladni dioničari, što pridonosi dobrom funkcioniranju bankovnog sustava.
Nadzor: o čemu je riječ? Što je kvalificirani udjel? Nadzor: o čemu je riječ? Koja je uloga ESB-a u spajanjima i stjecanjima?ESB ocjenjuje sljedeće kriterije:
- ugled predloženog stjecatelja
- sposobnost i primjerenost članova upravljačkog tijela koje imenuje predloženi stjecatelj
- financijsku stabilnost predloženog stjecatelja
- sposobnost ciljne banke da i nakon stjecanja bude usklađena s bonitetnim zahtjevima
- uključuje li transakcija rizik odnosno povećava li rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.
ESB procjenjuje zahtjeve u suradnji s odgovarajućim nacionalnim nadzornim tijelima.
Odluka o odobrenju ili protivljenju u vezi s kvalificiranim udjelom mora se donijeti u roku od 60 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva. Taj se rok može produljiti za najviše 30 radnih dana, odnosno do ukupno 90 radnih dana. Kada se zahtjev za odobrenje stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela procjenjuje istodobno sa zahtjevom za odobrenje (mješovitog) financijskog holdinga, razdoblje procjene zahtjeva povezanog s kvalificiranim udjelom može se dodatno privremeno prekinuti dok se ne odobri (mješoviti) financijski holding.
* ako je primjenjivo
** ili više rukovodstvo, ako je odluka delegirana
Oduzimanje odobrenja za rad
ESB i odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo u određenim okolnostima imaju pravo pokrenuti postupak oduzimanja odobrenja za rad. Odobrenje se može oduzeti ako kreditna institucija prestane obavljati svoje aktivnosti ili ako više ne ispunjava primjenjive zahtjeve.
Pravom EU‑a nije predviđen rok za donošenje odluke. Vremenski okvir za donošenje odluke ovisi o okolnostima svakog slučaja i svim zakonskim i postupovnim zahtjevima u skladu s primjenjivim pravom.
Oduzimanje odobrenja koje je pokrenuo ESB
* ako je primjenjivo
Oduzimanje odobrenja koje je pokrenulo nacionalno nadzorno tijelo
* često na zahtjev banke
** ako je primjenjivo
*** ili više rukovodstvo, ako je odluka delegirana
Procjena sposobnosti i primjerenosti
Upravljačko tijelo kreditne institucije mora biti prikladno za obavljanje svojih dužnosti. Njegov sastav mora omogućivati učinkovito upravljanje institucijom i uravnoteženo odlučivanje. ESB zato procjenjuje pojedinačnu i kolektivnu prikladnost članova upravljačkih tijela banaka.
Sposobnost i primjerenost upravljačkih tijela banaka pridonosi sigurnosti i pouzdanosti pojedinačnih banaka te jača bankarski sektor u cjelini. Osim toga, pridonosi povjerenju javnosti u one koji upravljaju financijskim sektorom europodručja.
U sklopu procjene sposobnosti i primjerenosti ESB razmatra pet kriterija:
- ugled
- iskustvo
- sukobe interesa i neovisnost
- mogućnost posvećivanja dovoljno vremena za valjano obavljanje funkcija
- kolektivnu prikladnost upravljačkog tijela.
Kada su imenovanja dio postupka izdavanja odobrenja za rad ili postupka povezanog s kvalificiranim udjelima, procjena sposobnosti i primjerenosti dio je cjelokupne procjene za potrebe izdavanja odobrenja za rad ili odobrenja kvalificiranih udjela.
Primjenjuju se nacionalni zakonski rokovi.
* ili više rukovodstvo, ako je odluka delegirana
Odobrenje matičnog (mješovitog) financijskog holdinga
Mnogim nadziranim bankama upravljaju matična društva. Važno je da nadzorna tijela paze i na to matično društvo, pogotovo ako samo po sebi ispunjava uvjete za financijski holding ili mješoviti financijski holding. Matično društvo smatra se financijskim holdingom ako je više od 50 % vlasničkog kapitala, konsolidirane imovine, prihoda, osoblja ili drugog pokazatelja koje nadzorno tijelo smatra relevantnim povezano s društvima kćerima koje su banke ili financijske institucije.
Na taj način postiže se učinkovit nadzor banaka kojima upravlja drugo društvo kao i usklađen pregled cijele nadzirane grupe.
Stoga nakon uvođenja CRD‑a matični (mješoviti) financijski holdinzi također podliježu postupku odobrenja. Nakon odobrenja matično društvo odgovorno je za usklađivanje cijele nadzirane grupe s konsolidiranim bonitetnim zahtjevima. U prošlosti su kreditne institucije kćeri bile odgovorne za usklađivanje s konsolidiranim bonitetnim zahtjevima. Matični (mješoviti) financijski holdinzi mogu se izuzeti iz postupka odobrenja ako su ispunjeni kumulativni uvjeti propisani zakonom i ako drugo društvo u grupi preuzme tu odgovornost.
Kada je ESB nadzorno tijelo nadležno za nadzor značajne bankovne grupe, nadležan je i za odobrenje ili izuzeće matičnih (mješovitih) financijskih holdinga. U nekim slučajevima ESB će donijeti odluku zajedno s nadležnim tijelom izvan SSM‑a. Odobrenje ili izuzeće matičnih društava manje značajnih bankovnih grupa dužnost je nacionalnih nadzornih tijela koja nadziru te grupe.
Informacije o ulozi ESB‑a u odobravanju (mješovitih) financijskih holdinga
Da bi dobili odobrenje, matični (mješoviti) financijski holdinzi moraju ispunjavati sljedeće kriterije:
- moraju postojati odgovarajući interni mehanizmi i raspodjela zadaća unutar nadzirane grupe koji omogućuju grupi da učinkovito usklađuje sva društva kćeri, sprječava ili rješava sukobe unutar grupe i provodi politike na razini grupe
- struktura grupe ne onemogućuje učinkoviti nadzor banaka kćeri ili matičnog društva, pri čemu su važni uloga i položaj matičnog društva u nadziranoj grupi i cijeloj dioničarskoj strukturi
- ispunjeni su uvjeti koji se odnose na prikladnost dioničara i sposobnost i primjerenost direktora.
Ako su ti kriteriji ispunjeni, ESB izdaje odobrenje i kontinuirano prati ispunjavanje kriterija. Ako kriteriji za izdavanje odobrenja nisu ispunjeni ili više nisu ispunjeni, ESB može matičnom društvu izreći nadzorne mjere kako bi uspostavio ili ponovno uspostavio učinkovit nadzor i usklađenost sa zahtjevima.
Da bi bili izuzeti, matični (mješoviti) financijski holdinzi moraju ispuniti sve sljedeće kriterije:
- osnovna djelatnost matičnog društva jest stjecanje udjela
- matično društvo nije određeno kao sanacijski subjekt
- društvo kći unutar nadzirane grupe određeno je kao odgovorno za usklađenost cijele grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi
- matično društvo ne donosi odluke koje utječu na cijelu nadziranu grupu
- nema prepreka učinkovitom nadzoru grupe.
Pomno procjenjujemo jesu li svi ti kriteriji ispunjeni i odobravamo izuzeća samo ako jesu.
Ako ESB namjerava odbiti odobrenje ili izuzeće, o tome će obavijestiti podnositelja zahtjeva unutar četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva. U svakom slučaju ESB će donijeti odluku unutar šest mjeseci od primitka zahtjeva.
Posredničko matično društvo u EU‑u
Kada dvije banke u Europskoj uniji pripadaju istoj grupi iz treće zemlje, moraju osnovati jedinstveni matični subjekt u EU‑u. Taj se subjekt naziva posredničkim matičnim društvom u EU‑u.
Matični subjekt može biti banka, financijski holding ili mješoviti financijski holding. U određenim slučajevima matični subjekt može biti i investicijsko društvo.
Zahtjev za jedinstveni matični subjekt u EU‑u primjenjuje se na grupe iz trećih zemalja kada vrijednost njihove ukupne imovine u EU‑u iznosi najmanje 40 mlrd. EUR. U taj se iznos uračunava vrijednost imovine podružnica grupe iz treće zemlje u EU‑u.
Osnivanjem jedinstvenog matičnog subjekta u EU‑u omogućuje se konsolidirani nadzor subjekata koji bi se inače nadzirali kao samostalni te nadzornim tijelima pomaže da stvore potpunu sliku rizika koji proizlaze iz aktivnosti grupe iz treće zemlje u EU‑u.
Više informacija o toj temi možete pronaći u odgovorima na česta pitanja.