Postupkom nadzorne provjere i ocjene (SREP) promiče se otpornost bankovnog sustava, bez koje nema održivog i pouzdanog financiranja gospodarstva. Kao što se pokazalo u prošlim krizama, nedovoljna kapitaliziranost bankovnog sustava nepovoljno utječe na održivost rasta. Dugoročne koristi dobro kapitaliziranog bankovnog sustava mnogo su veće od kratkoročnih troškova banaka u sustavu ili troškova država u slučaju državne pomoći slabim bankama.
U 2015. je SREP prvi put proveden u skladu sa zajedničkom metodologijom za 120 najvećih bankovnih grupa u europodručju. Nacionalni procesi koji su mu prethodili bili su prilično raznoliki. Razine kapitala i likvidnosti banaka koje ESB izravno nadzire određene su prema njihovim profilima rizika. Kad se to smatralo potrebnim, primijenjene su dodatne nadzorne mjere.
Brošura o metodologiji SREP‑a u 2015.
Metodologija SSM-a u skladu je sa zakonodavstvom EU‑a i smjernicama EBA‑e te se temelji na najboljoj praksi unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i praksi kakvu preporučuju međunarodna tijela. Postignuta je cjelovita procjena održivosti institucija iz gledišta okrenutog budućnosti i uz primjenu načela razmjernosti. Kvantitativni i kvalitativni elementi kombinirani su primjenom pristupa ograničene stručne prosudbe. Takav pristup osigurava dosljednost i uzima u obzir posebnost institucija. Prvi put bile su moguće opsežne usporedbe usporedivih banaka i poprečne analize širokih razmjera, što je omogućilo dosljednu ocjenu svih institucija i pridonijelo većoj integraciji jedinstvenog bankovnog tržišta.
Sveukupno će kapitalni zahtjevi postupno porasti za 50 baznih bodova u 2016. u odnosu na 2015., što uključuje učinak postupnog uvođenja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj.
Pomno smo provjerili razinu zahtijevanog kapitala za banke europodručja, osobito vodeći računa o punim zahtjevima za redovni osnovni kapital (CET1) i ukupnim kapitalnim zahtjevima. Kada je riječ o globalnim sistemski važnim bankama, u kalibraciji postupno uvođenih i punih kapitalnih zahtjeva uzet je u obzir niz čimbenika, među kojima je potreba za jačanjem dosljednog okvira u svih 120 institucija, sistemski utjecaj globalnih i domaćih sistemski važnih banaka te općenita usporedba s globalnim sistemski važnim bankama u drugim državama.
U vezi s primjenom najvećeg raspodjeljivog iznosa (MDA), pristup u sklopu SSM‑a upućuje na mišljenje koje je EBA objavila 18. prosinca 2015.
Bez obzira na to, moguće je buduće preispitivanje tog pristupa s obzirom na regulatorne promjene ili primjenu EBA-inih smjernica radi dosljednosti i usklađenosti jedinstvenog tržišta.
U izravnoj komunikaciji bankama dajemo objašnjenja i pružamo nadzornu pouzdanost koja im je potrebna za planiranje kapitala. Ako se stanje ne promijeni, zahtjevi u sklopu drugog stupa u odlukama na temelju SREP‑a u 2015. daju naznaku za budućnost, tim više što smo već u potpunosti uzeli u obzir pune zahtjeve za zaštitni sloj za očuvanje kapitala. Banke također mogu planirati postupno uvođenje paketa CRR / CRD IV, tj. odbitke od redovnog osnovnog kapitala i postupno uvođenje zaštitnih slojeva za sistemski rizik. Premda konačni oblik Basela III još nije u cijelosti poznat, već je potvrđeno da cilj nije znatno povećanje kapitala u sustavu, nego veća jednostavnost, usporedivost i transparentnost kapitala u svim bankama.