Nadzornim prioritetima određuju se područja na koja se nadzor treba usredotočiti u 2020. Temelje se na procjeni glavnih izazova s kojima se nadzirane banke suočavaju u sadašnjem gospodarskom, regulatornom i nadzornom okružju.

Nadzor banaka ESB-a utvrdio je izvore rizika za bankarski sektor u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima na temelju informacija dobivenih od zajedničkih nadzornih timova, ESB-ovih mikrobonitetnih i makrobonitetnih analiza te izvješća međunarodnih tijela. Utvrđeni su sljedeći glavni pokretači rizika za bankarski sektor: 1) gospodarski i politički izazovi te izazovi povezani s održivošću duga u europodručju, 2) održivost poslovnih modela i 3) kiberkriminalitet i manjkavosti povezane s informacijskom tehnologijom. Ostali su važni pokretači rizik provedbe povezan s bankovnim strategijama za neprihodonosne kredite, ublažavanje standarda kreditiranja, ponovno određivanje cijene rizika na financijskim tržištima, povrede dužnosti, pranje novca i financiranje terorizma, Brexit, globalni izgledi i geopolitička neizvjesnost, reakcije banaka na propise i rizici povezani s klimatskim promjenama.^[1]

Nadzor banaka ESB-a preispitao je svoje nadzorne prioritete kako bi osigurao uspješan odgovor banaka na te glavne izazove. U godinama poslije uspostavljanja jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) ključno je bilo poboljšati stanje bilanci. Potom se nadzorni fokus postupno širio i sada obuhvaća buduću otpornost banaka i održivost njihovih poslovnih modela. Stoga su nadzorni prioriteti usklađeni s novim visokim prioritetima:

• kontinuirano poboljšavanje bilanci
• jačanje buduće otpornosti
• ostali prioriteti.

Prioritetne nadzorne aktivnosti svrstane su u skupine po tim temama.

1. Kontinuirano poboljšavanje bilanci

Daljnje aktivnosti povezane s uputama o neprihodonosnim kreditima

Unatoč napretku koji je postignut u smanjenju razine neprihodonosnih kredita u europodručju, njihova je agregatna razina, u međunarodnoj usporedbi, i nadalje visoka. Nadzor banaka ESB-a stoga će nastaviti rješavati pitanje postojećih neprihodonosnih kredita i sprječavati nakupljanja novih neprihodonosnih kredita u budućnosti. Pritom će nastaviti rad s institucijama koje se suočavaju s tim problemom i provoditi daljnje aktivnosti povezane s posebnim nadzornim očekivanjima za pojedinačne banke unutar usklađenog okvira. Cilj je održati napredak u smanjenju naslijeđenih rizika i postići dosljednu pokrivenost postojećih neprihodonosnih kredita i njihova toka u srednjoročnom razdoblju.

Daljnje aktivnosti povezane s modelima zasnovanima na internim rejting-sustavima

Nastavit će se aktivnosti s ciljem osiguravanja adekvatnosti internih modela kojima se banke služe u računanju svojih kapitalnih zahtjeva. Nakon istraga na licu mjesta u sklopu ciljane provjere internih modela (TRIM) težište rada bit će na otklanjanju utvrđenih nedostataka. Osim toga, kada je riječ o modelima kreditnog rizika, provodit će se znatne nadzorne aktivnosti kako bi institucije ispunile zahtjeve programa Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za popravljanje internih rejting-sustava (sustava IRB).^[2]

Rizik trgovanja i vrednovanje imovine

Nastavit će se misije na licu mjesta, koje će biti posebno usmjerene na aspekte rizika trgovanja i tržišnog rizika. Naime, provodit će se nadzori u bankama koje su izložene složenim instrumentima mjerenim po fer vrijednosti. Moguće su dubinske i usmjerene analize kako bi se djelokrug misija na licu mjesta prilagodio odgovarajućim područjima rizika.

2. Jačanje buduće otpornosti

Nadzor banaka ESB-a provest će više nadzornih aktivnosti s ciljem jačanja otpornosti banaka, od kojih su najvažnije istaknute u nastavku.

Kriteriji odobravanja kredita i kvaliteta izloženosti (npr. nekretnine, financiranje zaduživanjem)

Nadzor banaka ESB-a nastavit će procjenjivati kvalitetu kriterija odobravanja kredita banaka. Na temelju rezultata opsežnog prikupljanja podataka s ciljem utvrđivanja područja rizika nadzor banaka ESB-a provest će i povezanu analizu kako bi produbio razumijevanje prakse i procesa odobravanja bankovnih kredita. Ovisno o zaključcima može razmotriti posebne mjere za pojedinačne banke. Nadalje, kvaliteta izloženosti u određenim kategorijama imovine ispitivat će se posebnim nadzorima na licu mjesta na područjima kao što su poslovne nekretnine, stambene nekretnine i financiranje zaduživanjem.

Upravljanje kapitalom i likvidnošću, postupak procjene adekvatnosti internog kapitala i postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti te buduća integracija u postupak nadzorne provjere i ocjene

Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP) najvažniji su instrumenti kreditnih institucija za upravljanje rizicima. Nadzor banaka ESB-a nastavit će djelovati u cilju poboljšanja postupaka ICAAP i ILAAP u bankama tako što će ih nastaviti informirati o tome što ESB očekuje od njih. Osim toga, na postupak ICAAP u bankama bit će usmjereni posebni nadzori na licu mjesta. Nastavit će se i rad na poboljšanju transparentnosti pokretača rizika povezanih s kapitalnim zahtjevima drugog stupa.

Održivost poslovnog modela

Profitabilnost banaka europodručja i dalje je pod pritiskom gospodarskog okružja, niskih kamatnih stopa, naslijeđenih problema te konkurencije između banaka i nebankovnih financijskih institucija. Osim toga, digitalizacija je istodobno i velik izazov za banke i prilika za povećanje efikasnosti i nove poslove. Nadzor banaka ESB-a stoga će nastaviti procjenjivati poslovne modele banaka i njihovu profitabilnost, među ostalim u svjetlu sve veće digitalizacije, što će upotpuniti horizontalnim analizama.

Rizici informacijske tehnologije i kiberrizici

Nadzor banaka ESB-a nastavit će procjenjivati rizike informacijske tehnologije i kiberrizike s kojima se suočavaju banke tako što će provoditi nadzore na licu mjesta i pratiti te rizike u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP). Nadalje, u sklopu postupka izvješćivanja o kiberincidentima u SSM-u značajne banke izvještavat će ESB o svim važnim incidentima te vrste.

Testiranje otpornosti na stres na razini EU-a (svake druge godine) i ESB-ovo testiranje otpornosti na stres

Sljedeća nadzorna testiranja na stres za značajne banke provest će se u 2020. Obuhvatit će dva komplementarna testiranja: uzorak velikih značajnih banaka bit će uključen u testiranje na stres za područje cijele Europske unije koje će koordinirati EBA. ESB će istodobno provesti dodatno testiranje na stres za preostale značajne banke koje ne budu uključene u testiranju na stres za cijelu Europsku uniju. Ishod oba testiranja uključit će se u SREP. Testiranjem na stres potiču se banke da poboljšaju vlastitu sposobnost testiranja na stres i upravljanja rizicima.

Upravljanje

Važan zaključak nadzornog rada u 2019. jest da su i dalje potrebna daljnja poboljšanja okvira banaka za upravljanje. Nadzor će stoga i u 2020. biti posebno usmjeren na upravljanje. Imajući u vidu da upravljanje utječe na sve aktivnosti, nadzornici će se usredotočiti na usklađenost postupanja banke s očekivanjima koja se odnose na upravljanje u sklopu svih spomenutih aktivnosti kojima je cilj jačanje buduće otpornosti. Ovisno o tome o kojoj je nadzornoj aktivnosti riječ, nadzornici će proučiti upravljanje iz više perspektiva, uključujući rad uprave i organizacijski okvir, funkcije unutarnje kontrole te agregiranje podataka i njihovu kvalitetu, dopunjujući time rad zajedničkih nadzornih timova koji stalno procjenjuju upravljanje u sklopu SREP-a.

3. Ostali prioriteti

Daljnje aktivnosti povezane s Brexitom

Brexit je i dalje među visokim prioritetima nadzora banaka ESB-a. ESB očekuje od banaka da se pripreme za sve moguće ishode i dovrše provedbu mjera za nepredviđene okolnosti koje se odnose na Brexit bez dogovora. Zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima ESB će i dalje pratiti kako banke provode svoje planove povezane s Brexitom te ispunjavaju li nadzorna očekivanja. Među ostalim, prati se napredak banaka prema ciljnim modelima poslovanja u europodručju u skladu s dogovorenim rokovima.

Navedeni popis rizika i nadzornih prioriteta ne bi se trebao smatrati iscrpnim. Kontinuirano se provode aktivnosti koje nisu izričito spomenute u ovom tekstu, na primjer aktivnosti povezane s provedbom MSFI-ja 9. Osim toga, možda će trebati provesti različite nadzorne aktivnosti na razini banaka prilagođene njihovim specifičnim profilima rizika. Međutim, nadzorni prioriteti bitan su instrument za usklađenu, razmjernu i učinkovitu koordinaciju nadzornih mjera u bankama te pridonose osiguranju jednakih uvjeta i snažnijem utjecaju nadzora.