Menu

Predgovor Marija Draghija, predsjednika ESB‑a

Stabilan bankarski sektor koji služi gospodarstvu osnovni je činitelj oporavka u europodručju. A ključna pouka koju smo iz krize naučili jest da su strogi propisi i učinkovit nadzor važni za stabilan bankarski sektor. Prekomjerna deregulacija zapravo je jedan od uzroka svjetske financijske krize. Stroža pravila za financijski sektor i bolji nadzor stoga su dio plana za rast. Veliki napredak ostvaren je na europskoj i svjetskoj razini. U studenome 2014. uspostavljen je europski nadzor banaka. To je bio odlučujući korak i time su položeni temelji za stabilniji bankarski sektor i integriraniju Europu.

Tijekom proteklih nekoliko godina europske su banke postale otpornije u pogledu kapitala, financijske poluge, financiranja i preuzimanja rizika. Zbog toga su se mogle održati unatoč gospodarskoj krizi na tržištima u nastajanju, padu cijena nafte i neposrednim posljedicama Brexita. Zdravije banke isto tako mogu kontinuirano odobravati kredite, što je potrebno radi potpore gospodarskom oporavku u europodručju.

Europski nadzor banaka imao je ključnu ulogu u osiguravanju otpornosti sektora. Uvođenjem strogog i pravednog nadzora banaka – koji se provodi u skladu s istim visokim standardima na čitavom europodručju – uspostavljeno je povjerenje u kvalitetu nadzora i stoga u stabilnost banaka.

Izazovi, međutim, i dalje postoje. Sposobnost bankarskog sektora da u potpunosti podupire oporavak europodručja ograničena je zbog njegove niske profitabilnosti. Preveliki kapaciteti, neučinkovitost i naslijeđena problematična imovina pridonose niskoj profitabilnosti banaka. Odgovarajuće odgovore na te izazove morale bi pronaći same banke. A radi snažnog oporavka u europodručju one to moraju napraviti brzo.

Europski nadzor banaka u velikoj mjeri pridonosi stabilnijem bankarskom sektoru u europodručju. Istodobno se njime osiguravaju jednaki uvjeti, što je nužno za stvaranje jedinstvenog bankovnog tržišta. Međutim, trebamo dovršiti bankovnu uniju kako se ne bi doveo u pitanje integritet jedinstvenog bankovnog tržišta. Baš kao što smo stvorili zajednički nadzor i sanaciju u europodručju, moramo osigurati da se štediše svugdje osjećaju jednako sigurno.


Uvodni razgovor s Danièle Nouy, predsjednicom Nadzornog odbora

U studenome 2016. europski nadzor banaka obilježio je svoju drugu godišnjicu. Jeste li zadovoljni njegovom dosadašnjom uspješnošću?

Iskreno, vrlo sam ponosna na ono što smo postigli. U vrlo kratkom razdoblju stvorili smo instituciju koja pomaže osigurati stabilnost čitavog europskog bankarskog sektora. Europski je nadzor banaka, naravno, vrlo mlad i još se može poboljšati. No, on funkcionira i funkcionira dobro. Ljudi diljem Europe zajedno rade kako bi ostvarili jedan zajednički cilj: stabilan bankarski sektor. Neki od njih rade ovdje u ESB-u, dok još mnogo njih radi za nacionalna nadležna tijela. Oni zajedno čine istinski europski tim nadzornika banaka, a njihova predanost temelj je našeg uspjeha. Ne mogu im dovoljno zahvaliti. Zadovoljstvo mi je i čast surađivati sa svim tim ljudima: zaposlenicima ESB-a, nacionalnim nadzornicima i, naravno, s članovima Nadzornog odbora.


Ukratko, koja su glavna postignuća europskog nadzora banaka u 2016.?

Navela bih tri postignuća: prvo, počeli smo učinkovito rješavati pitanje neprihodonosnih kredita. Već smo u 2015. osnovali radnu skupinu koja je rješavala to pitanje. U 2016. objavili smo nacrt uputa za banke o postupanju s visokim razinama neprihodonosnih kredita. To je bio velik napredak. Drugo, nastavili smo poboljšavati solventnost bankarskog sektora u europodručju. I konačno, dodatno smo uskladili nadzor banaka u europodručju s ciljem nadziranja svih banaka poštujući iste visoke standarde.


Što ste točno učinili kako biste uskladili nadzorne prakse?

Europskim bonitetnim pravom predviđeno je više mogućnosti i diskrecijskih prava koji nadzornim tijelima omogućuju određenu slobodu u primjeni pravila. U 2016. dogovorili smo se s nacionalnim tijelima da se te mogućnosti i diskrecijska prava ostvaruju usklađeno u čitavom europodručju te smo naknadno objavili Uredbu ESB-a i Vodič. Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) još je jedno važno sredstvo kojim se usklađuje nadzor. Njime se osigurava nadzor svih banaka iz europodručja u skladu s istim metodama i standardima. U 2016. smo SREP dodatno poboljšali i prilagodili. Naši su nadzorni dodatni kapitalni zahtjevi sada zbog toga usklađeniji s pojedinačnim profilom rizika svake banke.


Znači banke u europodručju sada posluju u jednakim uvjetima?

Dobro napredujemo prema ostvarenju tog cilja. Međutim, još postoje područja u kojima to nije postignuto. Na primjer, propisi u europodručju i dalje su u određenoj mjeri rascjepkani. Neka od pravila za banke u obliku su direktiva EU-a koje tek treba prenijeti u nacionalno pravo. Stvarna se pravila stoga razlikuju od države do države, zbog čega je europski nadzor banaka manje učinkovit i skuplji. Ako tvorci politika ozbiljno misle stvoriti bankovnu uniju, moraju dodatno ujednačiti pravila. Jedna od mogućnosti bilo bi manje oslanjanje na direktive i veće oslanjanje na uredbe jer se one izravno primjenjuju u svim državama članicama EU-a. Najnoviji zakonodavni prijedlog Europske komisije, u kojem se preispituju mnogi važni aspekti jedinstvenih pravila, dobra je prilika da se dodatno usklade bankovni propisi u EU‑u. Moramo se pobrinuti da ne propustimo tu priliku. Konačnim zakonskim tekstom trebalo bi se isto tako osigurati da nadzorno tijelo ima sve nužne instrumente i fleksibilnost za primjereno izvršavanje svojih zadaća.


Vrijede li jednaki uvjeti i za one banke koje nisu pod izravnim nadzorom ESB-a?

ESB izravno nadzire oko 130 najvećih banaka u europodručju, odnosno značajne institucije. Preostale banke (njih oko 3200), koje se nazivaju manje značajnim institucijama, izravno nadziru nacionalna nadležna tijela. ESB ima neizravnu ulogu u nadzoru manje značajnih institucija. Zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima podupiremo uspostavljanje jedinstvenih standarda i za nadzor manje značajnih institucija. U 2016. smo izradili nekoliko takvih standarda. Naš smo pristup mogućnostima i diskrecijskim pravima proširili i na manje banke, a radimo i na usklađenom SREP-u za manje značajne institucije. Naravno, primjenjujemo načelo proporcionalnosti u pogledu manje značajnih institucija. Prilagođavamo razinu nadzornih aktivnosti rizicima kojima su izložene manje banke.


Kad je riječ o bankama, kako posluju europske banke?

Pa dobra je vijest da su one postale otpornije tijekom proteklih nekoliko godina. Njihovi zaštitni slojevi kapitala znatno su se povećali. Međutim, istodobno se još suočavaju s rizicima i izazovima. Osim što moraju smisliti kako mogu povećati dobit u zahtjevnom okružju, kako raspolagati naslijeđenom imovinom te kako rješavati pitanja povezana s kiberkriminalitetom i ostalim rizicima koji se odnose na informacijsku tehnologiju, trenutačno se susreću s brojnim drugim pitanjima. Hoće li se intenzivirati tržišno natjecanje s nebankarskim organizacijama? U kojem se smjeru kreće gospodarstvo europodručja? Na koji će način Brexit utjecati na banke u europodručju? Kako će se razvijati druga geopolitička pitanja? Banke posluju u svijetu kojem su svojstveni rizici i promjene. One moraju upravljati rizicima i prilagođavati se promjenama. Samo će tako moći biti dugoročno profitabilne.


Niske kamatne stope i stroži propisi često se ističu kao posebni izazovi za banke. Što mislite o tome?

Za velike banke u europodručju kamatni prihodi čine više od polovice njihova ukupnog prihoda. Zato su kamatne stope uistinu važno pitanje, a niske kamatne stope su doista izazov. U 2017. ćemo se još baviti kamatnim rizikom banaka. Na primjer, ovogodišnje testiranje na stres obuhvaćat će analizu osjetljivosti usmjerenu na učinke promjena kamatnih stopa na knjigu banke. Što se tiče propisa, pravilima se uvijek nameće opterećenje onima koji ih moraju poštovati. No, u ovom slučaju nisu bitne same banke. Strožim se pravilima pridonosi sprečavanju krize. A naučili smo da su financijske krize skupe za gospodarstvo, za porezne obveznike i, konačno, za same banke. Imajući to u vidu, bilo bi jako dobro kada bi se globalna regulatorna reforma dovršila prema predviđanjima. Najgore bi bilo odustati od globalne regulatorne reforme. Financijski sektor nadilazi nacionalne granice, pa isto mora vrijediti za pravila koja ga uređuju – to je glavna pouka financijske krize.


Na koji način nadzor banaka odgovara na izazove s kojima se banke suočavaju?

Rizici i izazovi koje sam upravo spomenula sadržani su u nadzornim prioritetima za 2017. Prije svega dodatno ćemo analizirati poslovne modele banaka i nastaviti ispitivati njihove pokretače profitabilnosti. U tu će svrhu naši zajednički nadzorni timovi temeljito ispitati banke koje nadziru. Isto ćemo tako ocijeniti kako bi određena kretanja, kao što su razvoj financijske tehnologije i Brexit, mogla utjecati na poslovne modele banaka u europodručju. Međutim, nije, naravno, naš posao propisivati nove poslovne modele. No možemo provjeravati postojeće i to ćemo i činiti. Naš je drugi prioritet upravljanje rizicima. U trenutačnom okružju niske profitabilnosti i visoke likvidnosti banke bi mogle biti u iskušenju upustiti se u opasnu potragu za prinosom. U takvoj situaciji nikad nije bilo važnije upravljanje rizicima. Kreditni rizik naš je treći prioritet. To se uglavnom odnosi na važno pitanje neprihodonosnih kredita, koje sam već spomenula.


Neprihodonosni krediti uistinu su bili velik problem u 2016. Kakva je trenutačna situacija?

Banke i nadzorna tijela zasigurno su već postigli mnogo. Unatoč tomu, neprihodonosni krediti i dalje su velik problem. Oni su poput mrtvog tereta u bilancama banaka: smanjuju dobit i ograničavaju sposobnost banaka da odobravaju kredite gospodarstvu. Upute koje smo osmislili pomoći će bankama da očiste svoje bilance. Njima se potiče dosljedno restrukturiranje, priznavanje, objavljivanje neprihodonosnih kredita i rezerviranja za njih. Isto tako banke s visokom razinom neprihodonosnih kredita potiču se da utvrde i ostvare posebne ciljne niže razine. Naša nadzorna očekivanja temelje se na najboljoj praksi koja je definirana u našim uputama. Naši zajednički nadzorni timovi već su zajedno s bankama počeli aktivno razmatrati načine na koje one planiraju provesti te upute. No pitanje neprihodonosnih kredita ne odnosi se samo na banke i njihova nadzorna tijela. Brzina kojom banke mogu riješiti pitanje svojih neprihodonosnih kredita ovisi i o nacionalnim pravnim i pravosudnim sustavima. U nekim državama ti sustavi ometaju brzo rješavanje pitanja neprihodonosnih kredita. S tim u vezi, nacionalni tvorci politika mogli bi pomoći bankama. Mogli bi povećati učinkovitost pravosudnih sustava, poboljšati pristup kolateralu, omogućiti brze izvansudske postupke i uskladiti fiskalne poticaje.


Spomenuli ste upravljanje rizicima kao jedan od vaših prioriteta za 2017. Što to znači?

Jasno je da banke uvijek i posvuda trebaju dobro upravljati rizicima – ipak se one bave preuzimanjem i raspodjelom rizika. No dobro je upravljanje rizicima složeno i zahtijeva prisutnost nekoliko činitelja. Prije svega, potrebna je prava kultura – kultura u kojoj se upravljanje rizicima cijeni i ne smatra preprekom na putu prema ostvarenju veće dobiti. Konkretno, za dobro upravljanje rizicima potrebna je dobra upravljačka struktura – oni koji donose odluke moraju čuti glas upravitelja rizicima. U rujnu 2016. objavili smo rezultate povezanog preispitivanja koje je pokazalo da mnoge banke još moraju postići napredak u tom pogledu. Konačno, za dobro upravljanje rizicima potrebni su dobri podatci. Zbog toga ćemo u 2017. ocjenjivati usklađenost banaka s relevantnim međunarodnim standardima. S tim u vezi pokrenuli smo veliki projekt provjere internih modela koje banke upotrebljavaju za određivanje svoje imovine ponderirane rizikom. Ti su interni modeli važni jer imovina ponderirana rizikom čini osnovu za izračun kapitalnih zahtjeva. Konačno, pokrenut ćemo tematsku provjeru kako bismo dobili uvid u poslove koje banke eksternaliziraju i ispitali na koji način upravljaju rizicima u tom području.


Kakva je vaša vizija europskog nadzora banaka u sljedećem razdoblju? Na koji način on istodobno služi javnosti i bankama?

Nadzor na banke djeluje poput protuteže za povećanje stabilnosti: banke su sklone voditi brigu o prinosima, a nadzorna tijela o rizicima. Bankama je najčešće važna profitabilnost, a nadzornim tijelima stabilnost. Obavljajući svoju funkciju, nadzornici sprečavaju banke da preuzimaju prekomjerne rizike te na taj način pomažu u sprečavanju budućih kriza. Oni štite štediše, ulagače, porezne obveznike i čitavo gospodarstvo. Europski nadzor banaka ima dodatnu prednost posebne europske perspektive. Promatrano izvan nacionalnih granica, on može prepoznati rizike u ranoj fazi i spriječiti njihovo širenje. Može biti strog i pravedan nadzornik za sve banke u europodručju jer djeluje neovisno o nacionalnim interesima. Na taj način pomaže u stvaranju jednakih uvjeta u kojima svi imaju jednake mogućnosti i jednake odgovornosti. To je temelj na kojem istinski europski bankarski sektor može rasti na korist čitavoga gospodarstva.


Doprinos nadzora financijskoj stabilnosti

U 2016. banke u europodručju zabilježile su stabilnu, no malu dobit. Istodobno su njihovi rizici i izazovi bili gotovo nepromijenjeni u odnosu na 2015. Glavni rizik bio je povezan s održivošću poslovnih modela banaka i profitabilnošću. Ostali glavni rizici obuhvaćali su visoku razinu neprihodonosnih kredita i geopolitičku neizvjesnost, kao što su srednjoročni i dugoročni učinci Brexita. Europski nadzor banaka odredio je svoje nadzorne prioritete u skladu s time.

Europski nadzor banaka također je nastavio poboljšavati svoj glavni instrument, postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP). Zbog toga su se kapitalni zahtjevi banaka bolje uskladili s njihovim pojedinačnim profilima rizika. Cjelokupno gledano, zahtijevani kapital koji proizlazi iz SREP-a za 2016. bio je uglavnom stabilan.

U 2016. europski nadzor banaka ostvario je dobar napredak u postupanju s neprihodonosnim kreditima. U rujnu je objavljen nacrt uputa za javno savjetovanje. Preporuke i najbolja praksa koji su sadržani u tim uputama pomoći će bankama da učinkovito smanje neprihodonosne kredite.

Kreditne institucije: glavni rizici i opća uspješnost

Glavni rizici u bankarskom sektoru i nadzorni prioriteti

Glavni rizici u europskom bankarskom sektoru nisu se promijenili.

Rizici utvrđeni u 2016. u velikoj mjeri ostaju relevantni u 2017. Banke u europodručju još posluju u poslovnom okružju kojem je svojstven slab gospodarski rast. Tmurni gospodarski rezultati utječu na kamatne stope i na gospodarski oporavak te uzrokuju glavne rizike s kojima se suočava bankarski sektor i koji su prikazani u Grafikonu 1.

Dugo razdoblje niskih kamatnih stopa podupire gospodarstvo i smanjuje rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza. Međutim, ono isto tako vrši pritisak na poslovne modele banaka jer niske kamatne stope smanjuju kamatne prihode u okružju u kojem je ukupna profitabilnost već niska. Rizici za održivost poslovnih modela i niska profitabilnost i dalje su jedan od glavnih problema za bankarski sektor u europodručju u 2016.

Banke moraju smanjiti visoku razinu neprihodonosnih kredita.

Visoka razina neprihodonosnih kredita u više banaka europodručja još je jedan razlog za zabrinutost. Osim što smanjuju profitabilnost, zbog njih su pogođene banke osjetljivije na promjene raspoloženja na tržištu. Banke stoga trebaju dobre i pouzdane strategije za čišćenje svojih bilanci, uključujući aktivno upravljanje portfeljima neprihodonosnih kredita.

Brexit je geopolitički rizik za banke.

Geopolitička neizvjesnost raste. Posebno s obzirom na referendum u Ujedinjenoj Kraljevini o Brexitu, nadzor banaka ESB-a bio je u bliskom kontaktu s najizloženijim bankama kako bi osigurao da one pozorno prate situaciju i rizike te da se pripremaju za moguće ishode. U tom razdoblju nisu utvrđeni nikakvi znatni likvidnosni rizici / rizici financiranja ili operativni rizici u bankarskom sektoru. Međutim, najnovija politička kretanja mogu odgoditi ulaganja, što će za posljedicu imati sporiji rast.

Grafikon 1.

Karta rizika za bankovni sustav europodručja

NPL-ovi geopolitičke neizvjesnosti u EU-u niske kamatne stope ZTN i Kina promjene premija za rizik povreda dužnosti solventnost središnje druge ugovorne strane poduzeća koja nisu iz bankarskog sektora, a konkurencija su bankama reakcija banaka na nove propise tržišna likvidnost fiskalne neravnoteže u europodručju niski rast u europodručju tržišta nekretnina kiberkriminalitet i poremećaji u informacijskoj tehnologiji visoko visoko nisko vjerojatnost rizika učinak rizika

Izvor: ESB; strelice pokazuju moguće transmisijske kanale od jednog pokretača rizika do drugog pokretača (prikazani su samo glavni učinci prvog reda); NPL: ovaj pokretač rizika važan je samo za banke iz europodručja s visokim udjelima neprihodonosnih kredita.

Unatoč prednostima sigurnijeg i otpornijeg financijskog sustava, problem je i neizvjesnost u pogledu budućih propisa. Zahvaljujući dovršetku preispitivanja kapitalnog okvira Basel III i utvrđivanju ciljnih minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) smanjit će se regulatorna neizvjesnost i povećati stabilnost poslovnog okruženja banaka. U međuvremenu se banke isto tako pripremaju za provedbu MSFI-ja 9 koji će stupiti na snagu početkom 2018. Sve u svemu, određenim bi bankama i dalje moglo biti teško ispunjavati strože zahtjeve, uz istodobno održavanje odgovarajuće profitabilnosti.

U 2016. nadzor banaka ESB-a proveo je u cijelom EU-u testiranje otpornosti na stres Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za banke europodručja i testiranje otpornosti na stres nadzora banaka ESB-a u sklopu SREP-a.[1] Testiranje otpornosti na stres u cijelom EU-u obuhvatilo je 37 velikih značajnih institucija (koje zajedno čine oko 70 % imovine banaka koje nadzire europski nadzor banaka). EBA je objavila rezultate testiranja otpornosti na stres 29. srpnja 2016.[2] Testiranje otpornosti na stres u sklopu SREP-a obuhvatilo je dodatnih 56 značajnih institucija u europodručju. Gotovo ista metodologija primijenjena je u oba testiranja kako bi se procijenila otpornost financijskih institucija na negativna tržišna kretanja i osigurali ulazni podatci za SREP.

Rezultati testiranja otpornosti na stres pokazali su sljedeće:

  • Bankovni sustav može se održati usprkos učincima još većeg stresa od onog koji je simuliran u sveobuhvatnoj procjeni iz 2014., pri čemu zadržava prosječno jednaku razinu kapitala nakon stresa.
  • Najrelevantniji pokretači u smislu razlike između rezultata testiranja otpornosti na strest u osnovnom i nepovoljnom scenariju bili su veći gubitci po kreditima, manji neto kamatni prihodi i veći gubitci od revalorizacije pozicija tržišnog rizika.
  • Banke koje imaju nisku kreditnu kvalitetu i veći udio neprihodonosnih kredita u prosjeku su manje uspješne u pogledu učinka koji stres ima na gubitke po kreditima i neto kamatne prihode; to pokazuje koliko je važno rješavati pitanje visokih udjela neprihodonosnih kredita.

Tim koji se sastojao od oko 250 članova iz ESB-a i iz nacionalnih nadležnih tijela / nacionalnih središnjih banaka podvrgnuo je rezultate testiranja otpornosti na stres, koje su izračunale banke, pouzdanom postupku osiguranja kvalitete. Taj se postupak oslanjao na posebno znanje nadzornih timova o pojedinačnim bankama, uspoređivanje banaka s bankama usporedivih značajki, vlastite izračune ESB-a prema pristupu „odozgo prema dolje” te na stručnost nacionalnih nadležnih tijela.

Slika 1.

Nadzorni prioriteti za 2016. i 2017.

image/svg+xml Nadzorne  aktivnosti  za 2017. i dalje Prioriteti u 2016. Vjerojatno će se nastaviti i u 2018. Prioriteti u 2017. Poslovni modeli i pokretači profitabilnosti Kreditni rizik s naglaskom na neprihodonosnim kreditima i koncentracijama rizika Upravljanje rizicima Poslovni modeli i pokretači profitabilnosti Kreditni rizik Upravljanje rizicima i kvaliteta podataka Adekvatnost kapitala Likvidnost Pripreme za Brexit dijalog s bankama Procjena poslovnih modela i pokretača profitabilnosti banaka Dosljedan pristup neprihodnosnim kreditima / restrukturiranim izloženostima (npr. dubinske analize / nadzori na licu mjesta) Procjena pripremljenosti banaka za MSFI 9 Praćenje koncentracija izloženosti (npr. za brodarska poduzeća / nekretnine) Unapređenje ICAAP-a² i ILAAP-a³ koje provode banke Procjena usklađenosti s načelima BCBS-a 239, tj. načelima za učinkovito agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima TRIM 1 Modeli kreditnog rizika, tržišnog rizika i kreditnog rizika druge ugovorne strane NOVO Nebankarske organizacije koje su konkurencija bankama / poduzeća iz područja financijske tehnologije NOVO Eksternalizacija

1 Ciljana provjera internih modela.
2 Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala.
3 Postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti.
Napomena: Tematske provjere označene su tamno plavim okvirom.

Kvantitativni učinak nepovoljnog scenarija testiranja otpornosti na strest jedan je od činitelja za određivanje razine uputa u sklopu drugog stupa. Kvalitativni ishod testiranja otpornosti na stres uključen je u određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa[3]. Nadalje, osim rizika koji su već utvrđeni tijekom kontinuirane nadzorne procjene, testiranje otpornosti na stres upućuje na ključne ranjivosti banaka europodručja u slučaju nepovoljnog šoka. Na primjer, većina gubitaka po kreditima nastala je zbog neosiguranih izloženosti prema kućanstvima i poduzećima. Testiranjem otpornosti na stres utvrdilo se da je pokretač gubitaka po kreditima i odobravanje kredita određenim geografskim područjima poput Latinske Amerike i Srednje i Istočne Europe.

U nadzornim prioritetima SSM-a utvrđena su glavna područja za nadzor u određenoj godini. Temelje se na procjeni glavnih rizika s kojima se suočavaju nadzirane banke, a u obzir se uzimaju i najnovija kretanja u gospodarskom, regulatornom i nadzornom okružju. Prioriteti, koji se preispituju jednom godišnje, nužan su instrument za usklađenu, proporcionalnu i djelotvornu koordinaciju nadzornih mjera u bankama i pridonose osiguravanju jednakih uvjeta i snažnijem utjecaju nadzora (vidi Sliku 1.).


Opća uspješnost značajnih banaka u 2016.

Dobit značajnih institucija u europodručju ostala je stabilna.

Rezultati prva tri tromjesečja 2016. pokazuju da je profitabilnost značajnih institucija ostala stabilna u 2016.[4] Prosječni godišnji povrat na kapital za reprezentativni uzorak od 101 značajne institucije iznosio je 5,8 % u trećem tromjesečju 2016., što je neznatno manje u odnosu na prethodnu godinu (6,0 % u trećem tromjesečju 2015.)[5]. Međutim, treba napomenuti da se u pozadini tih agregiranih podataka primjećuju raznovrsna kretanja.

5,8 % povrat na kapital u 2016.

Redoviti prihodi smanjili su se u 2016.: ukupni neto kamatni prihodi značajnih institucija smanjili su se za 3 %, unatoč blagom povećanju kredita (+0,5 % u odnosu na prethodnu godinu), posebno obujma kredita poduzećima (+2,8 %). Smanjenje je bilo najizraženije u prvom tromjesečju 2016. Kamatni prihodi nakon toga su se stabilizirali. Prihodi od naknada isto su se tako smanjili (–2,8 % u odnosu na prethodnu godinu), u velikoj mjeri zbog pada provizija od upravljanja imovinom i aktivnosti na tržištu kapitala u prva tri tromjesečja 2016. Taj se trend možda preokrenuo u četvrtom tromjesečju 2016. jer su se ponovno intenzivirale aktivnosti na tržištima kapitala.

Grafikon 2.

Stabilna razina povrata na kapital u 2016. zbog manjeg umanjenja koje ublažava pad dobiti iz poslovanja

(Sve su stavke ponderirani prosjeci prikazani kao postotak kapitala.)

-10 % -5 % 0 % 5 % 10 % 15 % 2015. 2016. Dobit iz poslovanja prije umanjenja Umanjenja Ostalo Povrat na kapital

Podatci za obje godine prikazani su kao kumulativni iznosi za 3. tromjesečje iskazani na godišnjoj razini.
Izvor: okvir FINREP-a (101 značajna institucija izvješćuje o podatcima u skladu s MSFI‑jem na najvišoj razini konsolidacije.)

Negativni učinak pada prihoda djelomično je ublažen nižim troškovima poslovanja (–1 %). Smanjenje troškova posebno je izraženo za troškove za zaposlenike (–1,4 % u odnosu na prethodnu godinu). Imajući u vidu mjere restrukturiranja koje je nedavno uvelo nekoliko banaka europodručja, taj bi se trend mogao nastaviti u sljedećim tromjesečjima.

Bolji makroekonomski uvjeti imali su pozitivan utjecaj na umanjenja, koja su bila manja nego u 2015.: umanjenja kredita i druge financijske imovine smanjila su se s 5,5 % ukupnog kapitala u trećem tromjesečju 2015.[6] na 4,4 % u trećem tromjesečju 2016. Poboljšanja su uglavnom bila koncentrirana u nekoliko država, dok su gubitci po kreditima bili na povijesno niskim razinama u nekim drugim državama. Iskustvo pokazuje da banke često knjiže veća umanjenja u četvrtom tromjesečju, što bi moglo utjecati na ostvarenu profitabilnost tijekom čitave godine.

Izvanredni izvori prihoda podupirali su profitabilnost banaka u 2016. (3,4 % ukupnog kapitala u trećem tromjesečju 2016.). Međutim, jednokratni dobitci bili su manji nego u 2015. i vjerojatno se neće ponoviti u sljedećim tromjesečjima.


Provedba modela nadzora u sklopu SSM-a

Poboljšanje metodologije za SREP u sklopu SSM-a

Zbog poboljšanja metodologije za SREP veća je korelacija profila rizika banaka s njihovim kapitalnim zahtjevima.

76 % korelacija između kapitalnih zahtjeva i profila rizka

Na temelju zajedničke metodologije za najveće bankovne grupe u europodručju, europski nadzor banaka proveo je SREP drugi put u 2016. Ponovno je cilj bio ojačati otpornost bankovnog sustava kako bi mogao održivo financirati realno gospodarstvo europodručja. Budući da je usklađenost već postignuta u 2015., nadzorni ciklus dao je konkretne rezultate u tom pogledu. Procjena u sklopu SREP-a poboljšana je na temelju tih postignuća. Poboljšanja su pridonijela povećanju korelacije kapitalnih zahtjeva s profilom rizika banaka (sa 68 % nakon SREP-a iz 2015. na 76 % nakon SREP-a iz 2016.). Istodobno je zadržan opći pristup objedinjavanja kvantitativnih i kvalitativnih elemenata na temelju ograničene stručne prosudbe. Osim toga, metodologija za SREP dodatno je dopunjena kako bi se obuhvatili rezultati testiranja otpornosti na stres u cijelom EU-u iz 2016.

Slika 2. pregled je metodologije za SREP. Posuvremenjena brošura SSM SREP Methodology Booklet objavljena je u prosincu 2016.

Slika 2.

Metodologija za SREP u sklopu SSM-a u 2016.

1. Procjena poslovnog modela 2. Procjena unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima 3. Procjena rizika za kapital 4. Procjena rizika za likvidnost i izvore financiranja Provedivost i održivost poslovnog modela Adekvatnost unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima Kategorije: npr. kreditni, tržišni i operativni rizik te kamatni rizik u knjizi banke Kategorije: npr. rizik za kratkoročnu likvidnost, održivost financiranja Odluka na temelju SREP-a Kvantitativne kapitalne mjere Kvantitativne likvidnosne mjere Ostale nadzorne mjere Ukupna procjena na temelju SREP-a  cjeloviti pristup ocjena + obrazloženje/ glavni zaključci

Zajednički nadzorni timovi pribavili su ključne ulazne podatke za SREP tako što su za banke za koje su zaduženi procijenili svaki od sljedećih četiriju elemenata: poslovni model, unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima, rizike za kapital i rizike za likvidnost i izvore financiranja.

Metodologija za SREP u sklopu SSM-a poboljšana je u 2016.

U 2016. poboljšana je metodologija za SREP koja se odnosi na procjenu unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima na temelju opsežne tematske provjere upravljanja rizicima i sklonosti preuzimanju rizika[7] koju su proveli zajednički nadzorni timovi 2015.

Slika 3.

Upute u sklopu drugog stupa (P2G) nisu uključene u izračun NRI-ja

1) Najčešći slučaj; može se primijeniti poseban izračun, ovisno o tomu je li država članica provela članak 131. stavak 15. CRD-a IV.
2) Zaštitni sloj za sistemski rizik.
Napomena: Razmjer nema značenje; provedba mišljenja EBA-e o NRI-ju i priopćenje za javnost od 1.7.2016.

Nadalje, u 2016. uvedene su upute u sklopu drugog stupa, kao što je odredila EBA u srpnju 2016[8]. Upute u sklopu drugog stupa dopuna su zahtjevima u sklopu drugog stupa i čine nadzorna očekivanja za kapital banaka iznad razine obvezujućih kapitalnih zahtjeva (minimalnih i dodatnih) i iznad kombiniranog zaštitnog sloja (vidi Sliku 3.). Budući da je riječ o nadzornom očekivanju, upute u sklopu drugog stupa ne uključuju se u izračun NRI-ja, kao što je navedeno u članku 141. Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD IV).

Pri sastavljanju uputa u sklopu drugog stupa sljedeći se elementi uzimaju u obzir u cjelovitom pristupu: općenito, smanjenje kapitala u nepovoljnom scenariju testiranja otpornosti na stres, specifičan profil rizika pojedinačnih institucija i njihova osjetljivost na stresne scenarije, privremene promjene u profilu rizika institucije od zaključnog datuma testiranja otpornosti na stres i mjere koje institucija poduzima za smanjivanje osjetljivosti na rizik.

Iako se od banaka očekuje da se usklade s uputama u sklopu drugog stupa, neusklađenost s njima ne dovodi do automatskih mjera ograničavanja. Ako banka ne ispuni upute u sklopu drugog stupa, nadzor banaka ESB-a donijet će korektivne mjere koje su prilagođene pojedinačnoj situaciji svake banke.

Zahtijevani redovni osnovni kapital na temelju SREP-a stabilan je u 2017.

Uzimajući u obzir rezultate SREP-a iz 2016. zahtijevani redovni osnovni kapital na temelju SREP-a za 2017. ostao je na jednakoj razini kao i u prethodnoj godini. Ako okolnosti ostanu iste, trenutačni zahtijevani kapital u sustavu daje i naznaku za budućnost[9]. U više pojedinačnih slučajeva, zahtijevani redovni osnovni kapital na temelju SREP-a promijenio se kako bi se uzela u obzir promjena profila rizika određene institucije. U SREP-u iz 2016. kapital u sklopu drugog stupa premješten je u novouvedene upute u sklopu drugog stupa, a uključivanje neprovedenog dijela zaštitnog sloja za očuvanje kapitala napušteno je. Budući da upute u sklopu drugog stupa nisu uključene u izračun NRI-ja, prag NRI-ja snizio se s prosječnih 10,2 % na prosječnih 8,3 %.

Osim kapitalnih mjera, više su se upotrebljavale kvalitativne mjere kako bi se ispravile posebne slabosti pojedinačnih institucija. Vjerojatnost tih mjera u korelaciji je s profilom rizika banaka: što je veći rizik, vjerojatnija je upotreba kvalitativnih mjera.

Ne očekuju se znatne promjene SREP-a za 2017.

Ne očekuje se da će se metodologija za SREP u sklopu SSM-a znatno promijeniti u 2017. Unatoč tomu, nadzor banaka ESB-a nastavit će je poboljšavati u skladu sa svojim pristupom koji je okrenut budućnosti kako bi se na odgovarajući način pratile bankovne aktivnosti i rizici.


Rad na drugim metodologijama

Ciljevi i uspostava ciljane provjere internih modela detaljno su utvrđeni.

109 provjera internih modela započetih u 2016.

U 2016. konceptualan rad na internim modelima bio je usmjeren na ciljanu provjeru internih modela, koja započinje u 2017. Kao priprema za ciljanu provjeru internih modela, nadzor banaka ESB-a poduzeo je sljedeće:

  • napravio je reprezentativan odabir, koji se temelji na rizicima, modela koji će se provjeravati na licu mjesta
  • izradio je nadzorni vodič za posebne vrste rizika i uspostavio pregledne tehnike za njihovo potvrđivanje[10]
  • donio je organizacijske odredbe kako bi se riješio problem povećanog broja provjera internih modela koje se obavljaju na licu mjesta u sljedećim godinama
  • redovito je obavještavao značajne institucije o projektu
  • u nekoliko je navrata prikupljao informacije, što je značajnim institucijama omogućilo da daju svoj doprinos pripremnoj fazi.

Grafikon 3.

Većina provjera internih modela u 2016. usmjerila se na kreditni rizik

87 16 5 1 0 20 40 60 80 100 120 Kreditni rizik Tržišni rizik Kreditni rizik druge ugovorne strane i rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju Operativni rizik

U protekloj godini pokrenuto je 109 provjera internih modela u značajnim institucijama i doneseno je 88 odluka ESB-a koje se odnose na interne modele. Te brojke vjerojatno će se povećavati u budućnosti kada se budu provodile dodatne provjere u sklopu ciljanih provjera internih modala.

Ostvaren je daljnji napredak u pogledu usklađivanja praksi procjene internih modela. Zaposlenici ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela predstavljali su europski nadzor banaka na europskim i međunarodnim forumima u vezi s pitanjima povezanim s internim modelima te su sudjelovali u različitim aktivnostima, poput EBA-ina određivanja referentnih vrijednosti za interne modele.


Kreditni rizici: rad povezan s neprihodonosnim kreditima

Razina neprihodonosnih kredita znatno se povećala od 2008.

Neprihodonosni krediti poseban su izazov za banke. Neprihodonosni krediti znatno su porasli od 2008., posebno u državama članicama koje su prošle kroz velike gospodarske prilagodbe tijekom proteklih godina. Veliki iznosi neprihodonosnih kredita pridonose niskoj profitabilnosti banaka i ograničavaju njihovu sposobnost osiguravanja novog financiranja za gospodarstvo.

6,49 % ponderirani prosjek udjela neprihodonosnih kredita u bruto kreditima za značajne institucije

U trećem tromjesečju 2016. ponderirani prosječni udio neprihodonosnih kredita u bruto kreditima značajnih institucija iznosio je 6,49 % u usporedbi s udjelima od 6,85 % u prvom tromjesečju 2016. i 7,31 % u trećem tromjesečju 2015. Ukupni podatci za značajne institucije pokazuju da se iznos neprihodonosnih kredita smanjio za 54 mlrd. EUR između trećeg tromjesečja 2015. i trećeg tromjesečja 2016. (od toga 15,59 mlrd. EUR u trećem tromjesečju 2016.). U trećem tromjesečju 2016. njihov je iznos dosegnuo 921 mlrd. EUR.[11]

54 mlrd. EUR smanjenje iznosa neprihodonosnih kredita između trećeg tromjesečja 2015. i trećeg tromjesečja 2016.

Od sveobuhvatne procjene u 2014. ESB nastavlja podupirati rješavanje pitanja neprihodonosnih kredita stalnim dijalogom o nadzoru s pogođenim bankama.

  

  

ESB podupire banke u rješavanju pitanja naslijeđenih neprihodonosnih kredita i sprečavanju nakupljanja novih neprihodonosnih kredita.

Kako bi odlučno i snažno odgovorio na izazov neprihodonosnih kredita, europski nadzor banaka uspostavio je posebnu radnu skupinu za neprihodonosne kredite u srpnju 2015. Radnom skupinom, koja se sastoji od predstavnika nacionalnih nadležnih tijela i ESB-a, predsjeda Sharon Donnery, zamjenica guvernera središnje banke Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland. Cilj je radne skupine razviti i provesti dosljedan nadzorni pristup za institucije s visokom razinom neprihodonosnih kredita.

Na temelju rada radne skupine ESB je objavio upute bankama o neprihodonosnim kreditima radi savjetovanja u razdoblju od 12. rujna do 15 studenoga 2016. Javna rasprava održana je 7. studenoga. Zaprimljeno je više od 700 pojedinačnih očitovanja na koja je radna skupina odgovorila za vrijeme službenog postupka savjetovanja. Konačne upute objavljene su u ožujku 2017. Te su upute važan korak prema postizanju znatnog smanjenja neprihodonosnih kredita.

Slika 4.

Udio neprihodonosnih kredita u europodručju

< 7 % < 25 % > 25 % 19,82 % 2,44 %