Dokumenti o nadzornim politikama
NA OVOJ STRANICI
Pri obavljanju zadaća unutar nadzornog pravnog okvira rabimo različite alate i instrumente kako bismo komunicirali o svojem nadzornom pristupu, očekivanjima, analitičkim pretpostavkama i metodologijama, kao i o uočenim primjerima dobre prakse.
| Vrsta publikacije | Svrha | Vrsta sadržaja | Nadzorna uloga |
|---|---|---|---|
| Vodič | objasniti kako ESB provodi nadzor i što očekuje | kriteriji, postupci, pristupi i nadzorna očekivanja – mogu sadržavati primjere dobre prakse | neobvezujuće prospektivne preporuke |
| Pismo | izravno i brzo priopćiti nadzorna očekivanja u vezi s određenim temama ili novim pitanjima | ciljane poruke o određenim rizicima ili prioritetima | ciljana komunikacija u vezi s nadzorom |
| Metodologija | objasniti kako se na određenom području nadzora provode procjene ili analize | tehnički okviri, metode i postupci | transparentnost i odgovornost |
| Izvješće | istaknuti i usredotočiti se na učinkovite prakse zabilježene u bankama na određenom području nadzora iznijeti rezultate ciljane nadzorne provjere | ilustrativni primjeri dobre prakse i/ili nalazi i analiza u sklopu određenog postupka | usporedna analiza i učenje, ex post analitičko izvješćivanje |
Vodiči
Nadzorni vodiči izrađuju se i objavljuju kad ESB namjerava obavijestiti bankarski sektor o nadzornim očekivanjima.
Ta su očekivanja neobvezujuće izjave koje ESB objavljuje kako bi pomogao bankama u primjeni odgovarajućeg regulatornog okvira. Svrha im je povećati sigurnost i pouzdanost banaka promicanjem prikladnog upravljanja rizicima i odgovarajućeg pokrića rizika te služe kao osnova za nadzorni dijalog. Izdavanjem vodiča ESB nastoji povećati transparentnost i predvidljivost nadzornih radnji.
Nadzorni vodiči mogu pridonijeti transparentnosti:
- postupaka koje ESB primjenjuje u obavljanju svojih nadzornih zadaća u mjeri u kojoj su ti postupci važni za banke ili javnost kada trebaju komunicirati s ESB‑om (na primjer u vezi s izdavanjem odobrenja, internim modelima ili upravljanjem rizicima)
- načina na koji ESB namjerava primijeniti odgovarajuće odredbe prava Unije (na primjer o ključnim nadzornim ili tržišnim temama kao što je tretman neprihodonosnih kredita ili upravljanje bankama) s obzirom na primjenjive smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i u skladu s konačnim tumačenjem Suda Europske unije, ako je dostupno
- očekivanja ESB‑a od nadziranih banaka kada primjenjuju te odredbe.
U nadzornim vodičima ne utvrđuju se obveze. Njih donosi isključivo zakonodavac. Međutim, u vodičima se obično upućuje na zakonodavne obveze. Svrha je tog pristupa u jednom dokumentu objediniti odgovarajuća pravila i način na koji ih ESB namjerava primjenjivati u obavljanju nadzornih zadaća. Tako se čitateljima olakšava pristup odgovarajućem okviru.
Nisu obvezujuća ni nadzorna očekivanja navedena u vodičima ESB-a, koja se mogu smatrati polazištem za suradnju i dijalog s bankama. Taj se dijalog uvijek vodi na pojedinačnoj osnovi i u skladu s načelom proporcionalnosti. U vodičima se stoga ne isključuje mogućnost drukčijeg pristupa u određenim slučajevima.
Pisma
ESB može uputiti nadzorna pisma upravi nadziranih banaka i objaviti ih na svojim mrežnim stranicama kako bi priopćio neobvezujuće nadzorne preporuke ili očekivanja o određenim ograničenim pitanjima te pojasnio nadzorna stajališta, postupke i dvojbe u vezi s tim pitanjima. Često to čini u slučaju novih rizika ili kretanja na tržištu koja iziskuju brzo davanje preporuka.
Metodologije
Javne metodologije mogu poslužiti za objašnjavanje metoda, okvira i tehničkih pristupa koje ESB primjenjuje, ponajprije na područjima kao što su nadzorne procjene (npr. postupak nadzorne provjere i ocjene, engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP), sastavljanje statističkih podataka i izrada podataka. U njima se opisuje kako se obavljaju procjene, izrada podataka ili analize te se objašnjava tehnička osnova na kojoj se temelje dokumenti ili nadzorni procesi ESB-a. Ne uključuju nadzorna očekivanja.
Druga sredstva komunikacije
ESB i njegovo vodstvo mogu na različite načine (kao što su govori, razgovori, objave na blogu, bilteni, priopćenja za javnost ili druge publikacije) iznositi, objašnjavati i dodatno razrađivati stajališta o politikama, nadzorno promišljanje i kontekst. Pritom ne iznose nova nadzorna očekivanja ni smjernice, ali mogu upućivati na postojeće te pružiti dodatna objašnjenja i kontekst.