Sprječavanje pranja novca
Nadzor sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma izričito je isključen iz nadzornih zadaća ESB‑a. Ipak, pranje novca i financiranje terorizma mogu znatno ugroziti sigurnost i pouzdanost banaka te se stoga ti rizici uzimaju u obzir u sklopu ESB‑ova bonitetnog nadzora.
Direktivom o kapitalnim zahtjevima pojašnjava se povezanost bonitetnog nadzora s nadzorom u sklopu sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma te se od bonitetnih nadzornih tijela zahtijeva da postupaju na osnovi informacija povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma. Njome se uvodi izričita obveza suradnje između bonitetnih nadzornih tijela, nadzornih tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma te financijsko-obavještajnih jedinica. Njihova suradnja pridonosi učinkovitom i djelotvornom nadzoru te omogućuje usklađene nadzorne radnje.
Vijeće Europske unije donijelo je 2024. nov zakonodavni paket o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma, kojim se radi zaštite građana i financijskog sustava EU‑a od pranja novca i financiranja terorizma prvi put usklađuju pravila EU‑a na tom području. Paket uključuje uredbu o osnivanju novog tijela EU‑a za borbu protiv pranja novca (Tijelo za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, engl. Authority for Anti‑Money Laundering and Countering the Financing of Terrorism, AMLA), koje će imati izravne i neizravne nadzorne ovlasti nad visokorizičnim obveznicima u financijskom sektoru.
U lipnju 2025. ESB je sklopio memorandum o razumijevanju s AMLA‑om, u kojem se definira zajedničko djelovanje te utvrđuju načela za razmjenu informacija i redovitu suradnju u vezi s politikama i standardima.
Nadzor usklađenosti financijskih institucija sa zahtjevima povezanima sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma i dalje je u isključivoj nadležnosti tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Međutim, zabrinutost zbog mogućeg pranja novca ili financiranja terorizma, posebno ako se temelji na ocjeni AMLA‑e i odgovarajućih nacionalnih tijela o izloženosti pojedinačnih institucija rizicima, uzima se u obzir u postupcima bonitetnog nadzora, i to osobito:
u postupku izdavanja odobrenja i procjeni sposobnosti i primjerenosti, pri razmatranju u kojoj mjeri rizici pranja novca i financiranja terorizma proizlaze iz poslovnog modela podnositelja zahtjeva, predloženog sustava upravljanja rizicima i njihovih kontrola te prikladnosti dioničara, članova, upravljačkog tijela, višeg rukovodstva i nositelja ključnih funkcija
u sklopu kontinuiranog nadzora i postupka nadzorne provjere i ocjene, pri provjeri rizika, kada su rizici pranja novca i financiranja terorizma povezani s poslovnim modelima, kreditnim poslovima, upravljanjem općenito i unutarnjim upravljanjem rizicima
u sklopu poduzimanja bonitetnih administrativnih mjera, posebno izricanja kazni ili oduzimanja odobrenja za rad, kako bi se u provedbi bonitetnih nadzornih mjera i ovlasti uzele u obzir slabosti povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma koje imaju bonitetne posljedice i time smanjila bonitetna zabrinutost.
U vezi s tim bliska suradnja i razmjena informacija između bonitetnih nadzornih tijela, AMLA‑e i nacionalnih tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i dalje su ključni. Naime, bonitetna nadzorna tijela u nadzornim se postupcima služe informacijama tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma a ta se tijela služe informacijama dobivenim od bonitetnih nadzornih tijela u oblikovanju pristupa nadzoru usklađenosti institucija sa zahtjevima povezanima sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma.
Snažniji regulatorni okvir i nadzor neće biti dovoljni za uspješnu borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u financijskom sektoru. Institucije se prve moraju pobrinuti za to da ih se ne rabi u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma te za to da rukovodstvo posveti dovoljno pozornosti tim pitanjima.
Kako bi se to postiglo, članovi upravljačkog tijela i više rukovodstvo moraju u svakom trenutku imati dovoljno dobar ugled i posjedovati dostatno znanje, vještine i iskustvo za obavljanje svojih dužnosti. Osim toga, institucije se moraju pobrinuti za to da unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima budu adekvatni i omogućuju utvrđivanje i procjenu rizika te upravljanje rizicima kojima su izložene, ili bi mogle biti izložene, što uključuje rizike pranja novca i financiranja terorizma.