Sprječavanje pranja novca
Kako bi upotpunili postojeći pravni okvir EU‑a, zakonodavci EU‑a poduzeli su niz koraka u objašnjavanju i isticanju važne povezanosti sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma s jedne strane i bonitetnih pitanja s druge strane. Jedan od tih koraka izmjene su direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD), kojima se dodatno objašnjava povezanost bonitetnog nadzora s nadzorom u sklopu sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma te uvodi obveza bonitetnih nadzornih tijela da postupaju na osnovu informacija povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma (podrobnije informacije mogu se pronaći u Mišljenju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o komunikaciji s nadziranim subjektima o rizicima pranja novca i financiranja terorizma u sklopu bonitetnog nadzora).
Osim toga, Vijeće Europske unije donijelo je akcijski plan za sprječavanje pranja novca. U akcijskom planu, koji sadržava više ciljeva s očekivanim rezultatima i vremenskim rokovima za njihovo ostvarenje, ističe se da treba povećati učinkovitost nadzora u sklopu sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma. Premda je nadzor usklađenosti financijskih institucija sa zahtjevima povezanima sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma i dalje isključivo odgovornost nadležnih nacionalnih tijela, u akcijskom planu kaže se da su bolja razmjena informacija i suradnja tih tijela i bonitetnih nadzornih tijela, osobito prekogranična suradnja, ključne za učinkovitost nadzora.
U skladu s tim i u sklopu provođenja zadaća bonitetnog nadzora nadzor banaka ESB-a poduzimat će korake na osnovu informacija da bi pitanja povezana s pranjem novca i financiranjem terorizma mogla utjecati na sigurnost i pouzdanost institucije. Uzimat će u obzir zabrinutost povezanu s mogućim pranjem novca ili financiranjem terorizma, posebno ako se ta zabrinutost temelji na ocjeni nadležnih tijela o izloženosti pojedinačnih institucija rizicima pranja novca ili financiranja terorizma, u sklopu bonitetnog nadzora posebno, ali ne isključivo:
- u postupku izdavanja odobrenja, u mjeri u kojoj rizici pranja novca ili financiranja terorizma proizlaze iz poslovnog modela podnositelja zahtjeva, predloženog sustava upravljanja rizicima i njihovih kontrola te prikladnosti dioničara, članova, upravljačkog tijela, višeg rukovodstva i nositelja ključnih funkcija
- u sklopu kontinuiranog nadzora, u ocjeni stjecanja kvalificiranih udjela te procjeni sposobnosti i primjerenosti upravljačkog tijela
- u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene, u provjeri rizika, poslovnih modela, kreditnih poslova, upravljanja uopće i unutarnjeg upravljanja rizicima
- u sklopu poduzimanja eventualnih bonitetnih administrativnih mjera, posebno izricanja kazni ili oduzimanja odobrenja za rad, kako bi se u provedbi bonitetnih nadzornih mjera i ovlasti uzele u obzir slabosti povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma koje imaju bonitetne posljedice i time smanjila bonitetna zabrinutost.
S obzirom na to treba istaći stalnu potrebu za bližom suradnjom i intenzivnijom razmjenom informacija između bonitetnih nadzornih tijela i tijela nadležnih za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Kao što je rečeno, bonitetna nadzorna tijela upotrijebit će informacije tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma u svojim nadzornim postupcima, dok će ta tijela upotrijebiti informacije dobivene od bonitetnih nadzornih tijela u oblikovanju pristupa nadzoru usklađenosti institucija sa zahtjevima povezanima sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma.
Sve veći regulatorni i nadzorni fokus neće biti dovoljan za uspješnu borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u financijskom sektoru. U toj borbi vodeću ulogu imaju institucije. One su prve koje se moraju pobrinuti za to da ih se ne upotrebljava u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma te za to da rukovodstvo bude upoznato s povezanim pitanjima. S tim u vezi institucije moraju osigurati, među ostalim, da članovi upravljačkog tijela i više rukovodstvo imaju u svakom trenutku dovoljno dobar ugled i posjeduju dostatno znanje, vještine i iskustvo za obavljanje svojih dužnosti. Isto tako, institucije moraju osigurati da su upravljanje uopće i upravljanje rizicima adekvatni i omogućuju utvrđivanje i procjenu rizika te upravljanje rizicima kojima su izložene, ili bi mogle biti izložene, što uključuje rizike pranja novca i financiranja terorizma.