Menu

Neprihodonosni krediti

Kreditni rizik svojstven je bankovnom poslovanju: odobravanje kredita uvijek uključuje rizik da kredit neće biti otplaćen. Zbog toga je kreditni rizik jedno od područja na koje su usmjerene nadzorne aktivnosti ESB‑a. Pritom se posebna pozornost posvećuje neprihodonosnim kreditima.

Nadzor: o čemu je riječ? Što su neprihodonosni krediti?

Razina neprihodonosnih kredita važna je za gospodarstvo jer ti krediti nepovoljno utječu na profitabilnost banaka i jer se na njih troše vrijedna sredstva, zbog čega su banke manje sposobne odobravati nove kredite. Osim toga problemi iz bankarskog sektora brzo se mogu proširiti na druge dijelove gospodarstva i tako ugroziti izglede za zapošljavanje i rast. ESB stoga podupire banke u rješavanju tog pitanja, čime pridonosi sigurnosti i pouzdanosti europskog bankovnog sustava.

Razina neprihodonosnih kredita vjerojatno će porasti

Banke pod izravnim nadzorom ESB‑a u svojim su knjigama sredinom 2020. imale neprihodonosne kredite ukupne vrijednosti veće od 550 mlrd. EUR, a njihov je udio u ukupnom iznosu kredita bio gotovo 3 %. Iznos neprihodonosnih kredita postojano se smanjuje od 2016., kada je dosegnuo najveću razinu od otprilike 1 bil. EUR. Međutim, gospodarska kriza prouzročena pandemijom koronavirusa vjerojatno će dovesti do snažna rasta neprihodonosnih kredita. Prema ozbiljnom, ali vjerojatnom scenariju njihova bi razina do kraja 2022. mogla dosegnuti čak 1,4 bil. EUR.

Više informacija o razini neprihodonosnih kredita može se pronaći u tromjesečnim statističkim podatcima ESB-a o nadzoru banaka.

Statistički podatci ESB‑a o nadzoru banaka

Nadzorni fokus

Neprihodonosni krediti mogu znatno utjecati na pouzdanost banke. Nadzornici ESB-a stoga pomno prate razinu neprihodonosnih kredita u bankama. Također provjeravaju upravljaju li banke rizičnošću svojih kredita na prikladan način te jesu li uspostavile odgovarajuće strategije, upravljačke strukture i postupke. Čine to u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene koji se svake godine provodi za svaku banku.

Rizik da će krediti postati neprihodonosni i da će banke nagomilati loše kredite može se smanjiti primjerenim standardima odobravanja kredita i upravljanjem kreditnim rizikom. Kako bi se taj rizik što više smanjio, banke bi trebale:

  • odobravati kredite samo onim klijentima koji će ih vjerojatno otplatiti
  • pratiti podatke o kreditima kako bi u ranoj fazi prepoznale dužnike u poteškoćama i popravile stanje
  • surađivati s održivim dužnicima u poteškoćama kako bi restrukturirale njihove kredite
  • pravodobno izdvojiti dostatne rezervacije kako bi omogućile odgovarajuće pokriće gubitaka
  • raditi na smanjenju razine neprihodonosnih kredita.

Pouzdani standardi odobravanja kredita, pravilno upravljanje rizicima i proaktivno upravljanje neprihodonosnim kreditima osobito su važni u krizi prouzročenoj pandemijom koronavirusa jer će kršenje odredaba o plaćanju vjerojatno snažno porasti nakon što se prestanu primjenjivati mjere za prevladavanje krize.

Kako bi pomogao bankama da prebrode krizu i nastave odobravati kredite, ESB im omogućuje veću fleksibilnost, među ostalim u klasifikaciji kredita održivim dužnicima koji su samo privremeno u poteškoćama. No potreban je oprez kako ta fleksibilnost ne bi dovela do podupiranja neodrživih dužnika i zakašnjele klasifikacije njihovih kredita u neprihodonosne.

ESB je izradio upute bankama o postupanju s lošim kreditima i o primjerenom rezerviranju.

Zajednički napori

Kako bi se riješio problem visoke razine neprihodonosnih kredita, osim nadzornih radnji potrebno je poduzeti mjere na još dvama područjima. Prvo, treba djelovati na području prava: u nekim europskim državama dostupna pravna sredstva možda nisu dostatna ili ne omogućuju pravodobno rješavanje pitanja loših kredita.

Drugo, treba djelovati na sekundarnim tržištima: ta tržišta, koja mogu poslužiti bankama za prijenos rizika držanja neprihodnosnih kredita na nebankovne ulagače, često su nedovoljno razvijena. To postaje osobito važno u uvjetima krize prouzročene pandemijom koronavirusa i s obzirom na očekivani rast razine neprihodonosnih kredita.

Predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Andrea Enria napomenuo je da bi u rješavanju problema moglo sudjelovati i europsko društvo za upravljanje imovinom ili mreža društava za upravljanje imovinom.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU‑a izradilo je 2017. akcijski plan za rješavanje problema neprihodonosnih kredita na europskoj razini. Planom je predviđeno djelovanje na svim trima područjima: nadzor banaka, reforme okvira za insolventnost i naplatu duga te razvoj sekundarnih tržišta. Europska komisija prati napredak u smanjenju neprihodonosnih kredita. U prosincu 2020. predstavila je i strategiju za sprječavanje budućeg rasta neprihodonosnih kredita zbog krize prouzročene pandemijom koronavirusa.