Sažetak

Nadzornim prioritetima određuju se područja na koja se nadzor treba usredotočiti u 2019. Temelje se na procjeni glavnih izazova s kojima se nadzirane banke suočavaju u sadašnjem gospodarskom, regulatornom i nadzornom okružju.

Nadzor banaka ESB-a utvrdio je izvore rizika za bankarski sektor u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima na temelju informacija dobivenih od zajedničkih nadzornih timova, ESB-ovih mikrobonitetnih i makrobonitetnih analiza te izvješća međunarodnih tijela. Utvrđeni su sljedeći glavni čimbenici rizika za bankarski sektor: geopolitička neizvjesnost, razina neprihodonosnih kredita i mogućnost njihova rasta, kiberkriminalitet i poremećaji u informacijskoj tehnologiji, moguće ponovno određivanje cijene rizika na financijskim tržištima, okružje niskih kamatnih stopa, reakcije banaka na nove i postojeće propise, gospodarski i fiskalni uvjeti u europodručju, povrede dužnosti, kretanja na tržištima nekretnina, strukturni poslovni izazovi, konkurencija nebankarskog sektora te rizici povezani s klimatskim uvjetima. ^[1]

Nadzor banaka ESB-a preispitao je i pojednostavnio svoje nadzorne prioritete kako bi omogućio bankama da uspješno odgovore na te glavne izazove. S obzirom na opisano stanje rizika jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) odredio je sljedeća prioritetna područja za 2019.:

1. kreditni rizik
2. upravljanje rizicima
3. aktivnosti koje obuhvaćaju različite dimenzije rizika.

Prioritetna su područja uglavnom ista kao i u 2018., osim što su izostavljeni poslovni modeli jer su najvažnije nadzorne aktivnosti na tom području završene.^[2] Poslovni modeli i nadalje će se nadzirati tijekom svakodnevnog nadzora zajedničkih nadzornih timova, primjerice u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene.

U vezi sa svakim prioritetnim područjem provest će se niz nadzornih aktivnosti. Podrobnije informacije o tim aktivnostima mogu se pronaći u nastavku teksta. Za potpunu provedbu tih različitih aktivnosti moglo bi biti potrebno više od godinu dana.

1. Kreditni rizik

Daljnje aktivnosti povezane s uputama o neprihodonosnim kreditima

Kreditni rizik bit će važan nadzorni prioritet i u 2019. Unatoč napretku koji je postignut u smanjenju razine neprihodonosnih kredita u europodručju, njihova je agregatna razina i nadalje visoka u odnosu na međunarodne standarde. Nadzor banaka ESB-a i nadalje će se baviti pitanjem razine neprihodonosnih kredita nastavljajući rad s pogođenim institucijama kako bi odredio posebna nadzorna očekivanja za pojedinačne banke u usklađenom okviru. Cilj je nastaviti ostvarivati napredak u smanjenju naslijeđenih rizika i postići trajnu pokrivenosti razine i toka neprihodonosnih kredita u srednjoročnom razdoblju.

Kriteriji odobravanja kredita i kvaliteta izloženosti

Nadzor banaka ESB-a procjenjivat će kvalitetu kriterija odobravanja kredita banaka, s naglaskom na novim kreditima. Da bi se umanjili potencijalni rizici ispitivat će se kvaliteta praksi kreditiranja banaka i pomno razmatrati standardi odobravanja kredita. Taj bi rad mogao rezultirati posebnim postupcima za pojedinačne banke. Nadalje, kvaliteta izloženosti u određenim kategorijama imovine ispitivat će se nadzorima na licu mjesta, posvećenim područjima kao što su poslovne nekretnine, stambene nekretnine i financiranje zaduživanjem.

2. Upravljanje rizicima

Na području upravljanja rizicima provodit će se brojne aktivnosti u sklopu svakodnevnog nadzora, uključujući ocjenu upravljačkih postupaka banaka. Posebna pozornost posvetit će se sljedećim inicijativama.

Ciljana provjera internih modela

Ciljana provjera internih modela nastavit će se u 2019., a najvažniji će joj ciljevi biti smanjenje neopravdane varijabilnost pri izračunu imovine ponderirane rizikom i potvrda primjerenosti internih modela prvog stupa koje su banke odobrile. Nadzor banaka ESB-a namjerava tijekom 2019. nastaviti svoje istrage na licu mjesta u sklopu ciljanih provjera internih modela, usredotočujući se ponajviše na modele procjene kreditnog rizika za izloženosti prema velikim i srednjim poduzećima i institucijama te izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja. Nadzor banaka ESB-a provodit će horizontalne analize završenih istraga i započeti pripreme za završno projektno izvješće. Također planira posuvremeniti postojeći ESB-ov Vodič za interne modele.

Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala i postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti

Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP) najvažniji su instrumenti kreditnih institucija za upravljanje rizikom. Preispitivanje kvalitete ICAAP-a i ILAAP-a institucija koje provodi nadzor banaka ESB-a temeljni je dio postupka nadzorne provjere i ocjene. Nakon intenzivnog dijaloga s bankama dovršeni su ESB-ovi vodiči za ICAAP i ILAAP, koji će postati raspoloživi 2019. Nastavit će se i rad na poboljšanju transparentnosti raščlambe rizika povezane s kapitalnim zahtjevima drugog stupa.

Rizici informacijske tehnologije i kiberrizici

Nadzor banaka ESB-a nastavit će procjenjivati rizike informacijske tehnologije i kiberrizike s kojima se banke suočavaju i provest će niz nadzora na licu mjesta koji će biti usmjereni na pitanja povezana s IT rizicima. Nadalje, u sklopu postupka izvješćivanja o kiberincidentima u sklopu SSM-a značajne institucije nastavit će izvješćivati ESB o svim važnim incidentima te vrste.

Testiranje otpornosti na likvidnosni stres

Kao i 2017., godišnje nadzorno testiranje otpornosti na stres bit će 2019. usmjereno na određeno pitanje, odnosno na procjenu otpornosti banaka na likvidnosne šokove. Rezultati testiranja otpornosti na stres pojedinačnih banaka upotrijebit će se za procjene u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene.

3. Različite dimenzije rizika

Nadzorne aktivnosti kojima se 2019. planira rješavati različite dimenzije rizika obuhvaćaju, među ostalim, kontinuirane pripreme za Brexit i aktivnosti povezane s rizikom trgovanja i vrednovanjem imovine.

Pripreme za Brexit

S obzirom na to da je izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije planiran za ožujak 2019., pripremljenost banaka za Brexit i nadalje je važan prioritet za nadzor banaka ESB-a. Nadzorna tijela pomno će pratiti provedbu planova banaka za Brexit kako bi osigurala njihovu usklađenost s nadzornim očekivanjima. Na te će aktivnosti vjerojatno utjecati ishod političkih pregovora i odluka o prijelaznom razdoblju. S obzirom na neizvjesnost koja i dalje traje, nadzor banaka ESB-a naglasio je da banke trebaju biti spremne za sve nepredviđene situacije i privesti svoje pripreme kraju. Nadalje, nadzor banaka ESB-a nastavit će pripreme za preuzimanje izravnog nadzora nad više institucija koje su nedavno određene kao značajne jer su zbog Brexita preselile poslovanje iz Ujedinjene Kraljevine u državu sudionicu SSM-a.

Rizik trgovanja i vrednovanje imovine

Nadzor banaka ESB-a nastavit će dijalog sa značajnim institucijama radi procjene njihove pripremljenosti za predviđeni osnovni pregled knjige trgovanja. U tom će se dijalogu nastojati osigurati da banke na odgovarajući način pripreme svoje sustave kako bi se uskladile s novim okvirom za tržišni rizik. Planira se također i niz misija na licu mjesta, koje će biti posebno usmjerene na aspekte rizika trgovanja i tržišnog rizika. U tom kontekstu, zajednički nadzorni timovi možda će prethodno provesti dubinske analize u odabranim bankama kako bi prilagodili obuhvat svojih misija na licu mjesta odgovarajućim rizičnim područjima.

Navedeni popis rizika i nadzornih prioriteta ne bi se trebao smatrati iscrpnim. Također se kontinuirano provode razne aktivnosti koje nisu izričito navedene u ovom dokumentu, na primjer aktivnosti povezane s provedbom MSFI-ja 9, praćenjem rizika ili procjenom planova za oporavak. Uz to će možda trebati provesti različite nadzorne aktivnosti na razini banaka, prilagođene specifičnim profilima rizika kreditnih institucija. Međutim, nadzorni prioriteti nužan su instrument za usklađenu, razmjernu i djelotvornu koordinaciju nadzornih mjera u bankama te pridonose osiguranju jednakih uvjeta i snažnijem utjecaju nadzora.