Česta pitanja

1. dio: Jedinstveni nadzorni mehanizam

Što je jedinstveni nadzorni mehanizam?

Jedinstveni nadzorni mehanizam (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) europski je sustav nadzora banaka. Jedan je od stupova bankovne unije, u kojem su ESB i nacionalna nadzorna tijela svih država europodručja. U njemu su i ostale države EU-a koje su odlučile sudjelovati u nadzoru.

Glavni su ciljevi SSM‑a:

• sigurnost i stabilnost europskog bankovnog sustava
• doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europi.

Zašto nam je potreban nadzor banaka na europskoj razini?

Financijske krize pokazale su kako se problemi financijskog sektora jedne države mogu brzo i silovito proširiti na drugu, posebno u monetarnoj uniji kao što je europodručje, i kako ti problemi potom mogu izravno utjecati na građane i njihov novac.

Cilj nam je zaštititi financijski sustav i održati povjerenje u europski bankarski sektor. Zajedničkim, europskim nadzornim mehanizmom postiže se dosljedan nadzor u svim državama sudionicama.

Koje države sudjeluju u nadzoru banaka?

U nadzoru banaka sudjeluje 21 država. Dvadeset država čija je valuta euro automatski sudjeluje u europskom nadzoru banaka. Države članice EU‑a čija valuta nije euro mogu se odlučiti za sudjelovanje u SSM‑u i uspostaviti tzv. blisku suradnju s ESB‑om, kao što je to učinila Bugarska.

Kad je riječ o državama članicama EU‑a koje ne sudjeluju u nadzoru i državama izvan EU‑a, ESB i odgovarajuća nacionalna nadzorna tijela mogu sklopiti memorandume o razumijevanju radi suradnje u nadzoru banaka i njihovih prekograničnih društava kćeri i podružnica.

2. dio: Provedba nadzora

Koju ulogu ima ESB?

ESB od studenoga 2014. nadzire najveće banke u Europi. Pritom, među ostalim:

• izdajemo i oduzimamo odobrenja za rad svim bankama u državama sudionicama
• procjenjujemo stjecanje udjela u bankama i raspolaganje tim udjelima
• brinemo se za usklađenost banaka sa svim zahtjevima iz pravila EU‑a na području bankarstva i, po potrebi, određujemo strože bonitetne zahtjeve za banke kako bi se zaštitila financijska stabilnost
• redovito pratimo rizike banaka radi procjene njihova financijskog stanja i stabilnosti
• brinemo se za učinkovito upravljanje i pouzdane postupke odlučivanja u bankama.

Kako djelujemo?

Nadzorni odbor planira i obavlja nadzorne zadaće ESB‑a. Među ostalim, sastavlja nadzorne odluke, koje glavno tijelo ESB‑a nadležno za odlučivanje, Upravno vijeće, potom donosi u postupku neisticanja prigovora.

Svakodnevni nadzor značajnih banaka provode zajednički nadzorni timovi. Horizontalni timovi stručnjaka provode i nadzore na licu mjesta i na daljinu te izrađuju nadzorne metodologije i vodiče o posebnim temama ili područjima rizika.

Što su zajednički nadzorni timovi?

Zajednički nadzorni timovi među glavnim su oblicima suradnje između ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela. Za svaku značajnu banku stvoren je tim koji čine zaposlenici ESB‑a i zaposlenici nacionalnih nadzornih tijela. Rad tima koordinira ESB uz pomoć odgovarajućeg nacionalnog nadzornog tijela.

Zajednički nadzorni timovi kontinuirano nadziru značajne banke. Pritom u prvom redu analiziraju rizike te predlažu nadzorne programe i odgovarajuće radnje.

Koga nadzire ESB?

Izravni nadzor

ESB izravno nadzire više od stotinu značajnih banaka, koje raspolažu s približno 85 % ukupne imovine banaka u državama sudionicama.

Banka se smatra značajnom na temelju sljedećih kriterija:

• veličina: ukupna vrijednost imovine banke veća je od 30 mlrd. EUR ili je banka jedna od triju najvećih banaka u određenoj državi
• važnost za gospodarstvo države u kojoj se nalazi ili za EU u cjelini
• značaj njezinih prekograničnih djelatnosti
• banka je zatražila ili dobila izravnu financijsku potporu Europskog stabilizacijskog mehanizma ili Europskog fonda za financijsku stabilnost.

Neizravni nadzor

Manje značajne banke u europodručju, kojih je oko 2000, izravno nadziru nacionalna nadzorna tijela, a neizravno ih nadzire ESB. Međutim, ESB se u svakom trenutku može odlučiti za izravan nadzor bilo koje od tih banaka radi dosljedne primjene visokih nadzornih standarda.

Kako mogu prijaviti povredu prava EU‑a o nadzoru banaka?

Prijave sumnje na povredu zakona EU‑a povezanih s nadzornim zadaćama ESB‑a podnose se ESB‑u. Obuhvaćene su sve povrede koje su navodno počinile nadzirane banke, nacionalna nadzorna tijela odnosno sam ESB. Na sve informacije koje dostavite primijenit će se najviši stupanj povjerljivosti.

3. dio: Stalna odgovornost

Kako je uređena odgovornost ESB‑a za nadzor?

Postoji nekoliko mehanizama odgovornosti kojima je uređena odgovornost ESB‑a za nadzorne radnje. Ti mehanizmi uključuju:

• redovite rasprave s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije
• obveze izvješćivanja nacionalnih parlamenata država članica koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka
• reviziju koju provodi Europski revizorski sud
• pravnu kontrolu koju provodi Sud Europske unije.

Kako ESB izbjegava moguće sukobe interesa između nadzornih zadaća i zadaća monetarne politike?

Odvojenost zadaća ESB‑a definirana je pravom EU‑a: nadzorne zadaće i zadaće monetarne politike obavljaju se neovisno jedne o drugima. Nadzorni odbor nadležan je za nadzorne zadaće ESB‑a a Upravno vijeće za pitanja povezana s monetarnom politikom. Nadzorni odbor predlaže nacrte nadzornih odluka koji se potom podnose Upravnom vijeću na donošenje.

Osim toga, zaposlenici koji izravno rade na zadaćama monetarne politike organizacijski su razdvojeni kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa.

4. dio: Zaštita potrošača

Što mogu učiniti ako imam pritužbu protiv banke?

Imate li pritužbu protiv svoje banke, molimo vas da se obratite izravno svojoj banci ili da pritužbu uputite tijelu nadležnom za zaštitu potrošača u svojoj državi.

ESB nadzire velike i značajne banke u europodručju i državama koje se odluče za sudjelovanje u europskom nadzoru banaka. Zadaće kao što su zaštita potrošača i borba protiv pranja novca nisu obuhvaćene zadaćama ESB‑a, one su u nadležnosti nacionalnih tijela. Navodne kriminalne aktivnosti u nadležnosti su odgovarajućih nacionalnih tijela za kazneni progon.

Mogu li od ESB‑a dobiti konkretne informacije o svojoj banci?

Ne možete. ESB iz pravnih razloga ne smije otkrivati informacije ni podatke o pojedinačnim nadziranim bankama. Molimo vas da se izravno obratite svojoj banci.

Kako europski nadzor banaka pridonosi sigurnosti mojeg novca?

U snažnim i stabilnim bankama vaš je novac na sigurnom. Cilj je europskog nadzora pomoći bankama da oprezno upravljaju unutarnjim i vanjskim rizicima i tako ostanu otporne na šokove. Stoga je ESB ovlašten zatražiti od banaka veće zaštitne slojeve kapitala kako bi bile zaštićene u slučaju poteškoća. Može i izdavati ili oduzimati odobrenja za rad bankama te izricati sankcije bankama koje prekrše pravila. Osim toga, u državama članicama EU‑a, zahvaljujući sustavima osiguranja depozita koje financiraju banke, depoziti su zaštićeni do iznosa od 100.000 EUR.

Imate li dodatnih pitanja, možete nam ih postaviti u obrascu zahtjeva za informacije ili nas nazvati na broj +49 69 1344 1300.