Što su kolegiji nadzornih tijela?

14. srpnja 2016. (posuvremenjeno 12. prosinca 2018.)

Kao što je jasno pokazala financijska kriza, svijet je sve globaliziraniji i iznimno je važno što učinkovitije nadzirati banke koje posluju u više država. Kolegiji nadzornih tijela imaju važnu ulogu u tome jer pridonose poboljšanju nadzora banaka s prekograničnim aktivnostima.

Najvažnije činjenice o kolegijima nadzornih tijela

Kolegij nadzornih tijela u suštini je trajna, ali fleksibilna struktura koja obuhvaća nadzorna tijela domaćine i matično nadzorno tijelo neke međunarodne banke. Bazelski odbor za nadzor banaka upotrebljava taj termin u vrlo širokom smislu održavanja odnosa među tim nadzornim tijelima, što obuhvaća sve vrste komunikacije, od telekonferencija, videokonferencija, dopisa i e-poruka do komunikacije na zaštićenim mrežnim stranicama.

Cilj je pomoći članovima kolegija da steknu bolji uvid u profil rizika i ranjivosti banke s prekograničnom aktivnostima te im pružiti okvir za rješavanje ključnih problema s aspekta nadzora. Kontinuirana razmjena informacija i suradnja ključni su instrumenti za unaprjeđenje nadzora takvih banaka.

Razmjena informacija u praksi

Intenzivnost međusobne komunikacije članova kolegija nadzornih tijela ovisi o samoj bankovnoj grupi i nadzornim tijelima, a primjenjuje se pristup koji se temelji na razmjernosti.

Članovi kolegija mogu, na primjer, razmjenjivati sljedeće informacije:

  • nadzorne procjene rizika, najvažnije zaključke nadzornih provjera i važne nadzorne mjere koje su poduzeli
  • analize utjecaja poslovnog okružja na bankovne grupe na ključnim tržištima ili u ključnim državama te rezultate testiranja na stres
  • planove povezane s pripravnošću na krize
  • kapitalne i likvidnosne pozicije i planove
  • strateške planove za cijelu bankovnu grupu i njezina društva kćeri
  • informacije o vanjskim činiteljima koje bi mogle biti korisne članovima kolegija, poput informacija o razvoju regulacije i makrobonitetnih informacija.

Kolegiji nadzornih tijela u EU-u

Osim što potiču blisku suradnju i razmjenu informacija, kolegiji nadzornih tijela u Europskoj uniji donose zajedničke odluke o, na primjer, internom modelu institucije, njezinoj izloženosti riziku ili kapitalnoj osnovi.

U Direktivi o kapitalnim zahtjevima IV (CRD IV), koja je dio pravnog okvira EU-a o nadzoru banaka, piše da bi kolegiji trebali osigurati usklađen program rada i usklađene nadzorne odluke. Nužan dio tog postupka su predlošci za mapiranje, koji, među ostalim, pokazuju opseg i narav prekogranične prisutnosti banke. Upotpunjuju ih pisani sporazumi o usklađivanju i suradnji, koji su temelj za ostvarivanje suradnje i razmjenu informacija među članovima kolegija, te tako i za zajedničke zadaće, aktivnosti i zajedničko odlučivanje.

Direktivom o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) uspostavljen je nov okvir prema kojem kolegiji moraju ocijeniti planove oporavka banaka s prekograničnom aktivnošću te donijeti zajedničku odluku o ocjeni tih planova.

Ključni instrumenti za provedbu okvira nadzornih kolegija u EU-u smjernice su koje je sastavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te uredbe koje je donijela Europska komisija.

ESB, koji je odgovoran za izravan nadzor značajnih banaka europodručja, može sudjelovati u kolegiju nadzornih tijela kao matično (konsolidirajuće) nadzorno tijelo ili kao nadzorno tijelo domaćin. Ako je riječ o prvoj situaciji, ESB predsjedava kolegijem.