Postupak nadzorne provjere i ocjene u 2016.

Postupkom nadzorne provjere i ocjene (SREP) promiče se otpornost bankovnog sustava, bez koje nema održivog i pouzdanog financiranja gospodarstva.

SREP u 2016.

ESB skreće pozornost na sljedeće:

• U skladu s uredbom o zlouporabi tržišta Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. od institucija koje imaju vrijednosne papire s kojima se javno trguje očekuje se da ocijene ispunjavaju li zahtjevi u sklopu drugog stupa kriterije za povlaštene informacije i trebaju li se objaviti.
  uredba o zlouporabi tržišta od 16. travnja 2014.
• U EBA-inu mišljenju od 16. prosinca 2015. kaže se da bi »nadležna tijela trebala razmotriti mogućnost da na temelju odredbi članka 438 stavka (b) uredbe o kapitalnim zahtjevima od institucija zatraže da dostave podatke o kapitalnim zahtjevima koji su važni za najveći raspodjeljivi iznos […], ili bi se barem trebala uzdržati od sprječavanja ili odvraćanja od davanja takvih informacija«.
  EBA-ino mišljenje od 16. prosinca 2015.

S obzirom na to, ESB ne sprječava institucije da dostave podatke o kapitalnim zahtjevima koji su važni za najveći raspodjeljivi iznos i ne odvraća ih od toga.

Brošura o metodologiji SREP‑a

Kapitalni zahtjevi

Općenito govoreći, iznos redovnog osnovnog kapitala koji bi izravno nadzirane banke trebale držati, a koji je određen na temelju SREP-a, bit će uglavnom stabilan u 2016. i 2017. Prosjek i medijan i dalje su na razini oko 10 % ukupne imovine ponderirane rizikom.

• S obzirom na položaj europodručja unutar gospodarskog ciklusa, uglavnom treba održati razinu kapitala u bankovnom sustavu, pri čemu se od pojedinih banaka sada traži da drže dodatni kapital, dok se od drugih traži da drže malo manje kapitala.
• U SREP-u 2016. uzeto je u obzir okružje daljnjeg sporog gospodarskog rasta u kojem banke moraju prilagoditi svoje poslovne modele trenutačnim financijskim uvjetima i pripremiti se za druge izazove, na primjer višak kapaciteta i fragmentaciju tržišta, što sve nepovoljno utječe na njihovu profitabilnost. S tim u vezi važno je napomenuti da neprihodonosni krediti i dalje negativno utječu na profitabilnost banaka u nekim državama.

Osim što određuje kapitalne zahtjeve banaka, nadzorno tijelo tijekom SREP-a može odlučiti da će bankama naložiti dodatne mjere, uključujući likvidnosne i kvalitativne mjere.