Što su rezervacije i pokrivenost neprihodonosnih kredita?
21. prosinca 2020.
Kada banke odobravaju kredite klijentima, uvijek se izlažu kreditnom riziku, odnosno riziku da dužnik neće otplatiti kredit. Kada se taj rizik ostvari, kredit postaje neprihodonosan. Banka će kredit svrstati u neprihodonosne kredite ako smatra da ga dužnik vjerojatno neće otplatiti ili ako dužnik kasni s plaćanjem 90 dana.
Neprihodonosni krediti smanjuju prihod i uzrokuju gubitke banaka te time narušavaju njihovu pouzdanost. Banke s visokim razinama neprihodonosnih kredita nisu sposobne kreditirati kućanstva i poduzeća, što ima nepovoljan utjecaj na gospodarstvo u cjelini.
Zaštita od gubitaka: rezervacije i pokrivenost
Svaka banka mora biti spremna za moguće gubitke po kreditima. Kako bi neutralizirala kreditni rizik, banka procjenjuje očekivani budući gubitak po kreditu i izdvaja odgovarajuću rezervaciju. Drugim riječima, banka unaprijed priznaje gubitak po kreditu. Banke upotrebljavaju svoj kapital za apsorpciju tih gubitaka: izdvajanjem rezervacije banka ostvaruje gubitak i smanjuje svoj kapital za iznos koji neće moći naplatiti klijentu.
Banke ne moraju izdvojiti rezervacije za puni iznos neprihodonosnog kredita jer postoji mogućnost da će klijent ipak otplatiti dio kredita. Osim toga, banke bi mogle djelomično povratiti iznos kredita prodajom imovine ili nekretnine koju je klijent dao kao kolateral. Rezervacijom bi trebao biti pokriven samo očekivani neto gubitak. Udio neprihodonosnih kredita pokrivenih rezervacijama naziva se pokrivenost neprihodonosnih kredita banke i pokazuje u kojoj je mjeri banka unaprijed priznala gubitke koje očekuje zbog neprihodonosnih kredita.
Kako banka izdvaja rezervaciju?
Recimo da banka ima neprihodonosne kredite u vrijednosti od 100 EUR i očekuje da će zbog njih ostvariti neto gubitak od 40 EUR. Ona će taj gubitak pokriti tako što će izdvojiti rezervacije za 40 EUR, što znači da će njezin omjer pokrivenosti neprihodonosnih kredita iznositi 40 %.
Stvaranje dostatnih rezervacija: minimalni omjer pokrivenosti
Kako bi banke izdvajale dostatne rezervacije, pravom EU‑a propisan je minimalni omjer pokrivenosti koji moraju održavati. Ako banka nije izdvojila dovoljno rezervacija za pokriće novih neprihodonosnih kredita, mora nadoknaditi taj manjak iz svojeg kapitala. Banka bi se mogla naći u poteškoćama ako nema dovoljne rezerve kapitala povrh kapitala koji drži u skladu s minimalnim zahtjevima za sigurno poslovanje.
Pravodobna pokrivenost: raspored rezerviranja
Banke ne bi smjele predugo odlagati pokrivanje neprihodonosnih kredita. Mnogi su alati i mehanizmi uspostavljeni ne samo kako bi banke imale dostatne rezervacije za gubitke već i kako bi ih pravodobno izdvojile. Jedan je od njih unaprijed utvrđen raspored rezerviranja kojim se sprječava nedostatna pokrivenost neprihodonosnih kredita.
Što to znači? Rasporedom se određuje potrebna razina pokrivenosti u različitim trenutcima, počevši od datuma na koji je kredit postao neprihodonosan. Što je dulje razdoblje u kojem je kredit neprihodonosan, manje je vjerojatno da će ponovno postati prihodonosan i za njega se treba izdvojiti veća rezervacija. Potrebna razina pokrivenosti stoga s vremenom postupno raste dok ne dosegne 100 %.
Vremenski okvir pritom ovisi o osiguranosti kredita, odnosno o tome je li kredit osiguran imovinom ili nekretninom. Ako kredit nije osiguran, banka mora osigurati pokriće za puni iznos najkasnije u roku od tri godine. Osigurani krediti moraju biti potpuno pokriveni u razdoblju od sedam do devet godina.
Određivanjem minimalne razine rezervacija za gubitke pridonosi se odgovarajućoj zaštiti banaka od gubitaka po kreditima. Međutim, ona se primjenjuje samo na kredite koje su banke svrstale u neprihodonosne. Banke stoga moraju pozorno pratiti kredite koje su odobrile, odmah utvrditi one kredite koji bi mogli postati neprihodonosni i prikladno ih razvrstati.
Dodatne informacije
Zahtjev za pokrivenost propisan pravom EU‑a (»minimalna razina u sklopu prvog stupa«) obvezuje sve banke u Europskoj uniji i primjenjuje se na kredite odobrene poslije 26. travnja 2019. Krediti odobreni prije tog datuma podliježu neobvezujućim očekivanjima koji proizlaze iz nadzora banaka ESB‑a (»očekivanja u sklopu drugog stupa«), a koja se temelje na sličnom pristupu. Više pojedinosti o međudjelovanju obvezujućih zahtjeva i neobvezujućih nadzornih očekivanja možete pronaći u obavijesti o nadzornim očekivanjima povezanima s pokrivenošću neprihodonosnih izloženosti iz kolovoza 2019.
Obavijest o nadzornim očekivanjima povezanima s pokrivenošću neprihodonosnih izloženosti