Menu

Nadzorni prioriteti, koji se utvrđuju za svaku godinu, važan su mehanizam usklađene, učinkovite i razmjerne koordinacije nadzornih radnji u sklopu jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Utvrđivanjem skupa jasnih nadzornih prioriteta i transparentnim obavještavanjem javnosti o tim prioritetima pridonosi se jačanju utjecaja nadzora na banke i stvaranju jednakih uvjeta za sve.

Nadzorni prioriteti za 2021. proizlaze iz procjene glavnih rizika i ranjivosti u bankarskom sektoru. Pandemija koronavirusa (COVID-19) dosad je nezabilježen događaj koji je pogodio realno gospodarstvo i stavio na kušnju otpornost europskih banaka. U kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju i dalje će vladati velika nesigurnost u pogledu konačnih razmjera ukupnog utjecaja pandemije.

Nadzor banaka ESB-a kontinuirano procjenjuje rizike i može prilagoditi nadzorne prioritete i radnje u skladu s kretanjima u gospodarskom okružju u kojem nadzirane institucije posluju. S obzirom na to, nadzor banaka ESB-a usredotočit će sljedeće nadzorne aktivnosti na četiri prioritetna područja koja su znatno pogođena trenutačnom krizom. Četiri prioritetna područja u 2021.:

  • upravljanje kreditnim rizikom
  • kapitaliziranost
  • održivost poslovnih modela
  • unutarnje upravljanje.

Nadalje, u 2021. nastavit će se nadzorne aktivnosti povezane s drugim srednjoročnim i dugoročnim strukturnim rizicima za europske banke, neovisno o utjecaju pandemije koronavirusa. Nadzornici će se usredotočiti i na usklađenost banaka s očekivanjima iznesenima u ESB-ovu Vodiču o klimatskim i okolišnim rizicima, bonitetne rizike koji proizlaze iz pranja novca, rizike za kibersigurnost i rizike povezane s digitalizacijom te spremnost banaka za završne faze provedbe Basela III. Ovisno o tijeku krize, posebne nadzorne aktivnosti mogu se prilagoditi profilima rizičnosti pojedinačnih banaka.

1. Kreditni rizik

Pandemija koronavirusa i pogoršanje makroekonomskog okružja izravno će utjecati na kvalitetu imovine banaka jer će vjerojatno doći do daljnjih pogoršanja kreditne kvalitete, rasta broja dužnika u poteškoćama te umanjenja vrijednosti kolaterala. Mjerama javne potpore, uključujući monetarne, fiskalne, regulatorne i nadzorne mjere, postignut je cilj i spriječena je financijska kriza: smanjeni su likvidnosni pritisci na banke i dužnike, te poteškoće s likvidnošću nisu prerasle u probleme solventnosti. Velika financijska kriza, u kojoj su s vremenom nagomilani neprihodonosni krediti zakrčili bilance banaka, naučila nas je da je ključno prepoznati privremene financijske poteškoće prouzročene pandemijom te ih razlikovati od pogoršanja kreditne kvalitete trajnije ekonomske naravi. Izdvajanjem odgovarajućih rezervacija i priznavanjem gubitaka prije prestanka moratorija i fiskalnih mjera potpore, među ostalim, izbjeći će se učinci litice i prociklički učinci koji bi mogli povećati ekonomsku cijenu pandemije.

S tim u vezi, važno je dodatno ojačati inicijative pokrenute u 2020. kako bi praksa banaka na području upravljanja rizicima omogućila prepoznavanje, mjerenje i ublažavanje učinka kreditnog rizika te kako bi se banke bile operativno sposobne nositi s očekivanim porastom broja dužnika u poteškoćama.

Nadalje, nadzor banaka ESB-a usredotočit će svoje aktivnosti na prikladnost upravljanja kreditnim rizikom te aktivnosti povezanih s tim rizikom, njegova praćenja i izvještavanja o njemu. Poseban naglasak stavit će se ne samo na sposobnost banaka da u ranoj fazi prepoznaju pogoršanje kvalitete imovine te u skladu s tim pravodobno izdvoje dostatne rezervacije nego i na njihovu sposobnost da i dalje poduzimaju potrebne korake za primjereno upravljanje dospjelim neplaćenim i neprihodonosnim kreditima. Zajednički nadzorni timovi preispitat će praksu banaka na tim područjima i, po potrebi, provesti ciljane dubinske analize te nadzore na licu mjesta i na daljinu.


2. Kapitaliziranost

Povišena razina kreditnog rizika te moguće usklađivanje s tržišnim vrijednostima mogu prouzročiti smanjenje stopa kapitala banaka. Bit će važno postići dostatnost kapitalne pozicije banaka i u ranoj fazi utvrditi ranjivosti pojedinačnih banaka kako bi se, po potrebi, mogle poduzeti korektivne mjere.

Stoga je ključno da banke imaju pouzdanu praksu planiranja kapitala koja se temelji na projekcijama kapitala i koju mogu prilagoditi okružju koje se brzo mijenja, a posebno kriznim situacijama. Zajednički nadzorni timovi stoga će preispitivati primjerenost planiranja kapitala u bankama i, s tim u vezi, dovoditi u pitanje primjerenost politika isplate dividendi i otkupa dionica. Nadalje, u 2021. provest će se testiranje otpornosti na stres na razini EU-a koje će koordinirati Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i koje će biti važan element u ocjeni otpornosti kapitala banaka u sklopu nadzornog dijaloga o planiranju kapitala.


3. Održivost poslovnog modela

Profitabilnost banaka i održivost njihovih poslovnih modela pod pritiskom su u trenutačnom gospodarskom okružju niskih kamatnih stopa, viška kapaciteta, niske troškovne učinkovitosti i konkurencije banaka i nebankovnih društava. U uvjetima pandemije koronavirusa ti su se pritisci pojačali.

Tijekom 2021. nadzor banaka ESB-a nastavit će kritički preispitivati strateške planove banaka i povezane mjere koje je više rukovodstvo banaka poduzelo kako bi se otklonile utvrđene manjkavosti. Nadalje, pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju, pa će nadzornici procjenjivati i napredak koji banke ostvare odgovarajući na ta kretanja. Zajednički nadzorni timovi će, prema potrebi, voditi strukturirani nadzorni dijalog s rukovodstvom banaka o nadzoru njihovih poslovnih strategija.[1]


4. Unutarnje upravljanje

Dobra praksa unutarnjeg upravljanja i pouzdane unutarnje kontrole ključni su za ublažavanje rizika kojima su banke izložene u normalnim vremenima, a još više u kriznim vremenima. Snaga upravljanja upravljačkog tijela jedan je od ključnih pokretača prevladavanja krize, tako da će nadzor biti usredotočen na procjenu unutarnjeg upravljanja u tom smislu. Osim toga, aktivnosti nadzornika i dalje će biti usredotočene na primjerenost okvira banaka za upravljanje rizicima i sposobnost banaka da te okvire prilagode i pravilno provedu u uvjetima trenutačne krize. Od upravljačkih tijela očekivat će se da imaju pristup informacijama o riziku, da te informacije ocjenjuju i da učinkovito dovode u pitanje točnost tih informacija, posebno kada je riječ o informacijama o praksi upravljanja kreditnim rizikom, među ostalim o operativnoj sposobnosti i primjerenosti mehanizama rezerviranja u trenutačnom okružju. Nadzor banaka ESB-a kritički će pristupati bankama u vezi s njihovom sposobnošću agregiranja podataka o rizicima i informacijama o rizicima koje se dostavljaju rukovodstvu. Nadalje, nadzornici će provesti daljnje aktivnosti povezane s praksom upravljanja rizicima za kibersigurnost i IT rizicima te unutarnjim upravljanjem, uključujući rizike koji proizlaze iz eksternaliziranja aktivnosti vanjskim pružateljima usluga. Naposljetku, nadzor banaka ESB-a nastavit će procjenjivati bonitetni učinak rizika pranja novca i financiranja terorizma, i to posebno u vezi s okvirima banaka za unutarnju kontrolu.

© Europska središnja banka, 2021.

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefon +49 69 1344 0
Mrežne stranice www.bankingsupervision.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku SSM‑a (samo na engleskom jeziku).

HTML ISBN 978-92-899-4606-3 ISSN 2599-8641 doi:10.2866/222392 QB-BZ-21-001-HR-Q


[1]U skladu s nadzornim pristupom konsolidaciji, ako banke ESB-u dostave projekt konsolidacije, pomno će se procijeniti njihova profitabilnost i održivost njihovih poslovnih modela.