ESB-ova analiza osjetljivosti na kamatni rizik u bankovnoj knjizi – testiranje na stres u 2017.

28. veljače 2017.

Česta pitanja

1. Zašto nadzor banaka ESB-a provodi analizu osjetljivosti na kamatni rizik u bankovnoj knjizi – testiranje na stres u 2017.?

Nadzor banaka ESB-a obvezan je jednom godišnje organizirati nadzorno testiranje otpornosti na stres (u skladu s člankom 100. direktive o kapitalnim zahtjevima) i u 2017. će ga provesti za banke koje izravno nadzire.

ESB provodi ovogodišnje testiranje kako bi prikupio dovoljno informacija za stjecanje uvida u osjetljivost na promjene kamatnih stopa imovine i obveza pojedinačnih banaka u bankovnoj knjizi te njihovih neto kamatnih prihoda. Hipotetski šokovi koji se primjenjuju u tom testiranju temelje se na standardima Bazelskog odbora za nadzor banaka (»Standards – Interest rate risk in the banking book«), objavljenim u travnju 2016.

2. Na što je usmjerena ESB-ova analiza osjetljivosti na kamatni rizik u bankovnoj knjizi – testiranje na stres u 2017.? Kako će se rezultati upotrijebiti?

Nadzornici će istraživati kako bi hipotetske promjene u okružju kamatnih stopa utjecale na banke.

Pri analizi utjecaja koji bi kamatni šok imao na banke naglasak je na promjenama ekonomske vrijednosti imovine i obveza u bankovnoj knjizi te na kretanjima neto kamatnih prihoda koji proizlaze iz te imovine i obveza. Bankovna knjiga obuhvaća imovinu i obveze koji nisu povezani s aktivnostima trgovanja banke. Testiranjem se želi istražiti i kako modeli ponašanja klijenata banaka utječu na mjerenje kamatnog rizika, s obzirom na to da se njihovo ponašanje može promijeniti zbog promjene kamatnih stopa.

Rezultati testiranja upotrijebit će se, na nemehanički način, u postupku nadzorne provjere i ocjene za 2017., kojim se određuje koliko kapitala banke trebaju držati. Iznos zahtijevanog kapitala koji će se utvrditi odlukom utemeljenom na postupku nadzorne provjere i ocjene za 2017. neće se zasnovati samo na kvantitativnim rezultatima tog postupka, nego će se u obzir uzeti i relativna izloženost banaka različitim kamatnim šokovima. Točnije, na temelju rezultata testiranja procijenit će se koliko kapitala institucije trebaju držati u skladu sa zahtjevima i uputama u sklopu drugog stupa.

3. Hoće li se zbog testiranja zahtijevati da banke drže više kapitala?

Ako ostale okolnosti ostanu nepromijenjene, očekuje se da će ukupni iznos zahtijevanog kapitala za banke koje ESB izravno nadzire ostati stabilan.

4. Koje se pretpostavke o promjenama u okružju kamatnih stopa upotrebljavaju u ovom testiranju na stres?

Upotrijebit će se šest različitih kamatnih šokova. Oni se temelje na šokovima koje je u travnju 2016. utvrdio Bazelski odbor za nadzor banaka (vidi dokument »Standards – Interest rate risk in the banking book«), a primijenit će se na bankovnu knjigu. Tim se šokovima obuhvaćaju različite promjene razine i oblika krivulje kamatnih stopa, a nadzornici s pomoću njih zaključuju na koji će se način pod utjecajem svakog šoka promijeniti ekonomska vrijednost vlasničkog kapitala u bankovnoj knjizi te izgledi za neto kamatne prihode. Šokovi su hipotetski i ni na koji način ne predstavljaju predviđanje budućih kretanja kamatnih stopa u europodručju, nego služe za uočavanje mogućih izloženosti u bankovnim knjigama pojedinačnih banaka.

Stoga se više primjenjuju u smislu analize osjetljivosti. Analiza osjetljivosti uvelike se razlikuje od makroekonomskog testiranja na stres, koje u scenarijima obično obuhvaća ekonomske projekcije utemeljene na modelu.

5. Koji će se dijelovi bilance banaka podvrgnuti analizi osjetljivosti?

Naglasak će biti na pozicijama bankovnih knjiga. Za svaku je banku raspon testiranja ograničen na imovinu i obveze nominirane u valutama koje su najvažnije za tu banku. Testiranjem će se obuhvatiti samo imovina i obveze u valutama u kojima je nominirano više od 20 % imovine u bankovnim knjigama pojedinačnih banaka. Kako bi se smanjio teret izvješćivanja, odlučeno je da se neće uzimati u obzir držanja u drugim valutama koja su ispod tog praga. Osim toga, malo je vjerojatno da bi rezultati takvih manjih držanja prouzročili znatne promjene u ukupnim rezultatima.

6. Koliko će testiranje trajati?

Testiranje započinje 28. veljače 2017., a njegovi će se rezultati upotrijebiti ponajprije u postupku nadzorne provjere i ocjene te će pridonijeti kalibriranju uputa u sklopu drugog stupa. O rezultatima će se raspravljati u sklopu dijaloga o nadzoru povezanog s postupkom nadzorne provjere i ocjene, koji će se ovoga ljeta održati između banaka i zajedničkih nadzornih timova.

U sklopu testiranja, koje će se provoditi po načelu »odozdo prema gore«, banke izrađuju projekcije za određene kamatne šokove koje se temelje na njihovim vlastitim modelima. Rezultati će se uzeti u obzir pri donošenju kvalitativnih mjera te u raspravama koje će se održati između zajedničkih nadzornih timova i banaka u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene.