Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Što su periodični penali?

Periodični penali vrsta su provedbenih mjera koje stoje na raspolaganju ESB‑u na temelju zakonodavstva EU‑a. Postoje kako bi se banke potaknulo da što prije ispune zahtjeve iz nadzornih odluka ESB‑a ili uredbi ESB‑a.

Ako ESB izrekne periodične penale, banka mora platiti kaznu u iznosu do 5 % svojeg prosječnog dnevnog prometa za svaki dan kada ne ispuni zahtjev, za razdoblje od najviše šest mjeseci.

Kako ESB izriče periodične penale?

Prva faza

Odlukom ESB‑a kojom se utvrđuju zahtjevi ESB obavještava banku o posebnim mjerama koje mora poduzeti kako bi u određenom roku otklonila utvrđene nedostatke.

Druga faza

Ako banka otkloni nedostatke u zadanom roku, postupak završava i banka ne podliježe nikakvim mjerama.

Ako banka ne otkloni nedostatke na vrijeme:

  • Ako je uz prvu odluku donesena odluka da penali automatski počinju teći ako zahtjev nije ispunjen, penali počinju teći nakon isteka roka, odnosno nije potrebna naknadna odluka o izricanju periodičnih penala.
  • Ako uz prvu odluku nije donesena odluka da penali automatski počinju teći ako zahtjev nije ispunjen, ESB izriče periodične penale u drugoj, zasebnoj odluci ESB‑a. U tom slučaju penali počinju teći od datuma navedenog u odluci. 

To ne znači da banka mora prenositi novac ESB-u svaki dan nakon isteka roka, nego da se konačni iznos koji banka treba platiti na kraju postupka povećava sa svakim danom tijekom kojeg banka ne ispunjava zahtjev. U oba slučaja periodični penali mogu se obračunavati najviše šest mjeseci nakon početnog datuma. Tijekom cijelog postupka banka i ESB redovito razmjenjuju informacije kako bi raspravljali o napretku koji banka ostvaruje prema ispunjavanju zahtjeva.

Treća faza

Kada banka ispuni zahtjev ili nakon što su se periodični penali obračunavali šest mjeseci, ovisno o tome što nastupi ranije, penali se prestaju obračunavati. ESB obavještava banku o nacrtu konačne provedbene odluke, u kojem navodi broj dana tijekom kojih banka nije ispunjavala zahtjev i ukupan iznos obračunate kazne. Banka se tada može očitovati o nacrtu odluke prije nego što ona bude formalno donesena.

Četvrta faza 

Nakon što je saslušao primjedbe banke, ESB donosi konačnu provedbenu odluku. ESB zatim na svojim mrežnim stranicama objavljuje informacije o odluci, uključujući ime banke, vrstu, prirodu i trajanje povrede te konačni iznos kazne koju banka treba platiti. Konačni iznos periodičnih penala utvrđuje se za svaku banku pojedinačno, međutim, može iznositi do 5 % prosječnog dnevnog prometa banke za svaki dan tijekom kojeg nije ispunjavala zahtjev.

Može li banka podnijeti žalbu na tu odluku?

Ako to želi, banka može podnijeti žalbu Administrativnom odboru za preispitivanja ili Sudu Europske unije. Može prvo podnijeti žalbu Administrativnom odboru za preispitivanja, a zatim Sudu Europske unije. 

Što ako banka ni nakon šest mjeseci ne ispunjava zahtjeve?

Ako banka ni nakon isteka zakonskog roka ne ispunjava zahtjeve, ESB može uporabiti druge mjere u sklopu svojih nadzornih alata radi provedbe svojih odluka, uključujući izricanje sankcija.

Zašto su klimatske promjene važne za banke?

Klimatski i okolišni rizici sve su važniji za banke. Pogledajte kako ekstremne vremenske prilike mogu utjecati na banke i što banke mogu učiniti da zadrže svoju važnu ulogu zajmodavca te pridonesu prelasku na niskougljično gospodarstvo.

Priprema za sljedeće desetljeće europskog nadzora banaka

Raspolažemo različitim nadzornim alatima i spremni smo se njima služiti, rekao je potpredsjednik Nadzornog odbora Frank Elderson. Razmjerna primjena nadzornih ovlasti kako bi se banke potaknulo na otklanjanje nedostataka nije samo poželjna već i dobra međunarodna praksa za očuvanje sigurnosti i pouzdanosti banaka.

Govor Franka Eldersona

Moramo poznavati rizike kako bismo mogli njima upravljati – procjene značajnosti koje provode banke

Otkako smo bankama počeli određivati rokove za procjenu njihove izloženosti klimatskim i okolišnim rizicima, većina je banaka poboljšala svoju praksu, rekao je potpredsjednik Nadzornog odbora Frank Elderson. Ali pred nama je još mnogo posla.

Objava na blogu o nadzoru banaka
Prijava povreda, tzv. zviždanje