Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Česta pitanja o testiranju otpornosti na stres provedenom na razini EU‑a 2018.

2. studenoga 2018.

Koja je bila svrha testiranja otpornosti na stres provedenog na razini EU‑a 2018.?

Testiranje je provedeno radi analize promjena kapitalnih pozicija banaka u osnovnom i nepovoljnom scenariju na temelju podataka s kraja 2017. u trogodišnjem razdoblju do kraja 2020.

Nadzorna tijela, banke i drugi tržišni sudionici time su dobili zajednički analitički okvir za usporedbu i procjenu otpornosti banaka EU‑a na gospodarske šokove specifične za pojedine zemlje.

Testiranjem otpornosti na stres obuhvaćeno je 48 banaka, koje u ukupnoj imovini banaka u Europskoj uniji sudjeluju sa 70 %. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) bilo je u cijelosti odgovorno za testiranje: razvilo je metodologiju, odredilo scenarije i sve jednokratne prilagodbe te objavilo rezultate nakon završetka testiranja.

Kao ni testiranje iz 2016. ni ovo testiranje otpornosti na stres nije provedeno radi «prolaznih ili neprolaznih ocjena». Za potrebe testiranja nisu bile utvrđene zahtijevane stope kao mjerilo za neuspješnost ili uspješnost banaka. Rezultati testiranja otpornosti na stres bit će upotrijebljeni u kontinuiranom dijalogu o nadzoru. U skladu s tim, nadzorna funkcija Europske središnje banke (ESB) upotrijebit će i kvalitativne rezultate (kvalitetu i pravodobnost dostavljenih podataka banaka) i kvantitativne rezultate (smanjenje kapitala i otpornost banaka na nepovoljne tržišne uvjete) za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP). U sklopu SREP‑a rezultati testiranja otpornosti na stres upotrijebit će se i za određivanje zahtijevanog kapitala banaka.

Koje su banke pod nadzorom ESB‑a sudjelovale u EBA‑inom testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a?

Od 48 banaka obuhvaćenih EBA‑inim testiranjem otpornosti na stres, koje u ukupnoj imovini banaka u europodručju sudjeluju sa 70 %, 33 izravno nadzire nadzor banaka ESB-a. EBA je u petak, 2. studenoga 2018., objavila pojedinačne rezultate svih 48 banaka zajedno s detaljnim bilančnim podatcima i podatcima o izloženosti na kraju 2017.

ESB je paralelno proveo vlastito testiranje otpornosti na stres (testiranje otpornosti na stres u sklopu SREP-a) za banke koje također izravno nadzire, a koje ne spadaju u skupinu od 33 banke iz uzorka EBA‑e.

Također je ranije ove godine testirao četiri grčke banke koje izravno nadzire. Metodologija i pristup primijenjeni u tom testiranju bili su jednaki onima iz testiranja otpornosti na stres koje je EBA provela na razini EU‑a, ali raspored je bio ubrzan da bi se testiranje moglo završiti prije prestanka trećeg programa potpore Grčkoj u sklopu Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Kakav je ukupan ishod testiranja otpornosti na stres provedenog 2018.? Koji su bili glavni uzroci takvog ishoda i kako se mogu usporediti s testiranjem otpornosti na stres iz 2016.?

Nepovoljni scenarij rezultira ukupnim smanjenjem redovnog osnovnog kapitala (CET1) 33 banke pod izravnim nadzorom ESB‑a od 3,8 postotnih bodova na temelju pune zahtijevane stope, čime se CET1 na razini cijelog sustava smanjuje sa 13,7 %, koliko je iznosio na kraju 2017., na 9,9 % na kraju 2020. To uključuje učinak od 0,3 postotna boda koji proizlazi iz prve primjene Međunarodnog standarda financijskog izvješćivanja 9 (MSFI 9), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018. Odgovarajuće smanjenje veće je za 0,5 postotnih bodova u odnosu na testiranje iz 2016.

Umanjenje vrijednosti kredita među najvažnijim je uzrocima rezultata u nepovoljnom makroekonomskom scenariju. Zatim slijedi šok povezan s razlikama pri financiranju, koji je djelomično neutraliziran pozitivnim učincima viših dugoročnih kamatnih stopa. Na trećem je mjestu znatan stres za neto prihode od naknada i provizija, a na četvrtom učinak šokova povezanih s tržišnim cijenama i likvidnosnih šokova na portfelje koji se vrednuju po fer vrijednosti.

Ishod nepovoljnog scenarija posljedica je težeg makroekonomskog scenarija, uvođenja MSFI‑ja 9 i primjene metodologije koja je osjetljivija na rizik. Sve to više nego dovoljno kompenzira učinke poboljšanja kvalitete imovine, prvenstveno uzrokovano uspješnim smanjenjem obujma neprihodonosnih kredita i koristima od snažnijeg porasta dugoročnih kamatnih stopa u tom scenariju.

Unatoč većem smanjenju, agregatna stopa kapitala nakon stresa od 9,9 % za CET1 viša je od stope od 8,8 % koja je zabilježena 2016. To potvrđuje da je otpornost na makroekonomske šokove testiranih banaka poboljšana. Međutim, u testiranju su izašle na vidjelo i ranjivosti pojedinačnih banaka u vezi s kojima će nadzorna tijela poduzeti daljnje aktivnosti.

Nepovoljni scenarij rezultira smanjenjem omjera financijske poluge za 33 banke pod izravnim nadzorom ESB‑a od 0,98 postotnih bodova na temelju punog zahtijevanog omjera, čime se omjer financijske poluge smanjuje sa 5,11 %, koliko je iznosio na kraju 2017., na prosječnu razinu od 4,13 % na kraju 2020.

Očekujete li da će zbog testiranja otpornosti na stres zahtijevani kapital u sustavu u prosjeku porasti?

Ne očekujemo da će zahtijevani kapital u sustavu u prosjeku porasti zbog testiranja otpornosti na stres. Međutim, promjene u nekim komponentama mehanički povećavaju zahtijevani kapital. No to je bilo očekivano i nije uzrokovano testiranjem otpornosti na stres. Pritom se misli na komponente zahtijevanog kapitala koje će se nastaviti uvoditi i koje će dostići svoju punu zahtijevanu vrijednost 1. siječnja 2019., kao što su sistemski zaštitni slojevi koje određuju makrobonitetna tijela (zaštitni slojevi koji se primjenjuju na globalne sistemski važne institucije i ostale sistemski važne institucije te zaštitni slojevi za sistemski rizik). Kao što je navedeno u priručniku za metodologiju SREP‑a iz 2016. i 2017., banke bi ubuduće također trebale očekivati pozitivne upute u sklopu drugog stupa (P2G), bez obzira na uvođenje zaštitnih slojeva za očuvanje kapitala.

Kako će se rezultati testiranja otpornosti na stres uključiti u SREP?

Kvalitativni ishod testiranja otpornosti na stres uključit će se u određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa (P2R), a osobito u dijelu SREP-a koji se odnosi na upravljanje rizikom.

Kvantitativni rezultati, odnosno smanjenje kapitala u hipotetskom nepovoljnom scenariju, služe kao polazna točka za određivanje razine uputa u sklopu drugog stupa. Pri određivanju uputa u sklopu drugog stupa ESB će se koristiti raznovrsnim informacijama. Jedna će referentna vrijednost biti rezultat banke nakon nepovoljnog scenarija u odnosu na stopu kapitala od 5,5 % ili, ako je riječ o globalnim sistemski važnim bankama, 5,5 % plus zaštitni sloj za globalnu sistemski važnu banku.

Taj će se rezultat dodatno prilagoditi naviše ili naniže, pri čemu će se uzeti u obzir drugi čimbenici. Među njima su specifičan profil rizika pojedinačne institucije i njezina osjetljivost na stresne scenarije; privremene promjene u profilu rizika institucije od zaključnog datuma testiranja otpornosti na stres (31. prosinca 2017.) i mjere koje institucija poduzima radi smanjenja osjetljivosti na rizik, npr. prodaja imovine. Prema tome, rezultati testiranja otpornosti na stres neće se samo mehanički ugraditi u upute u sklopu drugog stupa.

Stoga se ni za koju instituciju upute u sklopu drugog stupa ne mogu izračunati mehanički i bez poznavanja tih drugih čimbenika.

Koji su najvažniji zaključci ovogodišnjeg testiranja otpornosti na stres?

Kreditni gubitci uglavnom se mogu objasniti makroekonomskim scenarijem. Zahvaljujući poboljšanjima u bilancama banaka razina neprihodonosnih kredita imala je manje važnu ulogu u testiranju provedenom 2018. nego u onom iz 2016.

U nepovoljnom scenariju učinak pune revalorizacije tržišnog rizika bio je najveći u globalnim sistemski važnim bankama. No pozitivno je to što su se zbog toga povećali prihodi njihovih klijenata. Učinak stresa na neizvjesnost modela i likvidnosne zalihe u tim je bankama također bio izraženiji nego u drugima.

Prilagodba dividendi, isplata kupona na instrumente dodatnog osnovnog kapitala i varijabilna naknada (najveći raspodjeljivi iznos) u skladu s člankom 141. Direktive o kapitalnim zahtjevima, kao odgovor na krizu, smanjila bi cjelokupan učinak u nepovoljnom scenariju za približno 40 baznih bodova.

Testiranjem otpornosti na stres dobivaju se važni dodatni uvidi u sposobnosti banaka za testiranje otpornosti na stres i upravljanje rizikom. Zajedno s ocjenom kvalitete i pravodobnosti dostavljenih podataka banaka tijekom testiranja te će se informacije uključiti u SREP i određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa te u planiranje nadzora na licu mjesta i drugih nadzornih aktivnosti.

Testiranje nam također omogućuje da provjerimo jesu li banke uspješno riješile slabosti utvrđene u prethodnim testiranjima, na primjer one koje se odnose na sposobnosti ispitivanja osjetljivosti na stres, agregiranja podataka ili modeliranja.

Što se točno testiralo i koje su ključne razlike u odnosu na testiranje otpornosti na stres iz 2016.?

Ovim se testiranjem procjenjivala otpornost banaka na nepovoljna tržišna kretanja. Pritom se analizirala promjena njihovih kapitalnih pozicija, uz pretpostavku nepromijenjene bilance tijekom trogodišnjeg razdoblja, od kraja 2017. do kraja 2020., u osnovnom i u nepovoljnom scenariju. Osnovni je scenarij bio u skladu s prognozama koje je ESB objavio u prosincu, dok je u nepovoljnom scenariju pretpostavljena materijalizacija četiriju sistemskih rizika koji su smatrani najvažnijim prijetnjama stabilnosti bankarskog sektora EU‑a. To su bili sljedeći rizici:

  1. iznenadno i znatno ponovno određivanje cijene premija rizika na globalnim financijskim tržištima
  2. negativne povratne sprege između niske profitabilnosti banaka i niskog nominalnog rasta uzrokovane padom gospodarske aktivnosti u EU‑u
  3. zabrinutost glede održivosti javnog i privatnog duga u kontekstu mogućeg ponovnog određivanja cijene premija rizika i povećane političke neizvjesnosti
  4. likvidnosni rizici u nebankarskom financijskom sektoru, s mogućim učincima prelijevanja na širi financijski sustav.

Testiranjem otpornosti na stres procjenjivao se učinak čimbenika rizika na solventnost banaka. Od banaka je zatraženo da testiraju otpornost na stres u odnosu na zajedničku skupinu rizika (kreditni rizik, uključujući sekuritizacije; tržišni rizik i kreditni rizik druge ugovorne strane; operativni rizik, uključujući rizik povezan s postupanjem). Nadalje, morale su predvidjeti učinak navedenih scenarija na neto kamatne prihode i testirati otpornost na stres računa dobiti i gubitka te kapitalnih stavaka koje nisu bile obuhvaćene drugim vrstama rizika.

Za banke koje primjenjuju MSFI‑jeve u projekcijama testiranja otpornosti na stres uzeto je u obzir uvođenje MSFI‑ja 9 1. siječnja 2018. Uzete su u obzir i odredbe iz Uredbe (EU) 2017/2395 u pogledu prijelaznih uređenja za ublažavanje učinka uvođenja MSFI‑ja 9. Obrasci za transparentnost koje je objavila EBA također obuhvaćaju učinak prve primjene MSFI-ja 9.

Kako je ESB sudjelovao u pripremi testiranja otpornosti na stres?

ESB je sudjelovao u procesu pripreme testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a tako što je pridonio razvoju EBA‑ine metodologije i odredio osnovni scenarij.

Taj je scenarij odražavao makroekonomska kretanja u uobičajenim uvjetima, uzimajući u obzir projekcije Eurosustava, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Nadalje, ESB je pod sveobuhvatnom koordinacijom Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) pridonio oblikovanju nepovoljnog scenarija za testiranje otpornosti na stres.

Koja je uloga ESB‑a u provođenju EBA‑inih testiranja otpornosti na stres?

U cjelokupnom okviru testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a koja koordinira EBA ESB je odgovoran za postupak osiguranja kvalitete za one banke koje izravno nadzire. Glavni je cilj te zadaće, koju zajednički izvršavaju ESB i nacionalna nadležna tijela, osigurati da banke ispravno primjenjuju zajedničku metodologiju koju je razvila EBA.

Osim testiranja na razini EU‑a, nadzor banaka ESB‑a provodi testiranje otpornosti na stres u sklopu SREP‑a za banke koje izravno nadzire, a koje nisu uključene u EBA‑in uzorak. To se testiranje otpornosti na stres provodi prema metodologiji koja je u skladu s EBA‑inom metodologijom, ali vodi se računa i o manjoj veličini i nižoj razini složenosti institucija koje sudjeluju u testiranju.

Kako ESB osigurava proporcionalnost u testiranju otpornosti na stres?

Proporcionalnost je već uključena u EBA‑inu metodologiju i obrasce, što se vidi iz toga što manje i jednostavnije banke mogu primjenjivati manje složene pristupe i moraju izvješćivati o manjem broju točaka podataka.

U testiranju otpornosti na stres u sklopu SREP-a nadzor banaka ESB-a proširuje načelo proporcionalnosti za manje i jednostavnije banke primjenjujući jednostavnije pristupe i manje stroge pragove za izvješćivanje.

Koja su bila ključna obilježja nepovoljnog scenarija koji je upotrijebljen u testiranju otpornosti na stres provedenom 2018. i koliko je on bio realističan?

Nepovoljni scenarij za testiranje otpornosti na stres provedeno 2018. bio je utemeljen na postojanim i teškim makroekonomskim uvjetima, uključujući smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u europodručju od 2,4 %, šokove cijena nekretnina od 17 % te smanjenje cijena vlasničkih vrijednosnih papira od 31 %.

Taj je scenarij odražavao glavne sistemske rizike utvrđene na početku testiranja: iznenadno i znatno ponovno određivanje cijena premija rizika na svjetskim financijskim tržištima, negativne povratne sprege između niske profitabilnosti banaka i niskog nominalnog rasta, zabrinutost glede održivosti javnog i privatnog duga te likvidnosne rizike u nebankarskom financijskom sektoru s mogućim učincima prelijevanja na širi financijski sustav.

Kada je riječ o vjerojatnosti, nepovoljni makroekonomski scenariji za testiranje otpornosti na stres trebali bi biti teški, ali mogući kako bi se osigurala pouzdanost rezultata testiranja.

Kalibracija EBA‑ina scenarija zasnivala se na glavnim rizicima za financijsku stabilnost koji su procijenjeni kao relevantni na početku testiranja otpornosti na stres. Scenarij je odražavao moguć razvoj događaja, iako bi takav niz negativnih šokova bio rijedak.

Na primjer, za većinu su država glavne komponente makroekonomskog scenarija u testiranju otpornosti na stres 2018. bile teže nego u testiranju iz 2016. Pretpostavljena je duboka globalna makroekonomska kriza koja bi trajala dvije ili tri godine. U scenariju je simuliran globalni šok koji bi na različite načine pogodio europska gospodarstva. Stoga bi uzroke rezultata trebalo tražiti u kombinaciji rizika države i idiosinkrastičnog bankovnog rizika.

Scenarij za testiranje provedeno 2018. morao je biti razrađen ranije nego onaj iz 2016. jer je testiranje otpornosti na stres grčkih banaka provedeno prije testiranja ostalih banaka i jer je glavni postupak trajao dulje zbog uvođenja MSFI‑ja 9. Unatoč tomu, scenarij je bio dovoljno opsežan da se njime obuhvati velik broj nepredviđenih situacija. To je osobito važno zbog toga što scenarij nije namijenjen za testiranje predviđanja nego je proces u kojem se postavljaju hipoteze s ciljem otkrivanja ranjivosti koje su relevantne u postupku procjene banaka, iako se povezani rizici mogu materijalizirati na različite načine.

Koje su sličnosti i razlike između testiranja otpornosti na stres provedenog 2018. i testiranja otpornosti na stres u drugim jurisdikcijama?

Unatoč određenom broju metodoloških razlika među okvirima različitih testiranja otpornosti na stres, sveukupni rezultati testiranja koje je provela EBA uglavnom se mogu usporediti s rezultatima nedavnih testiranja u drugim jurisdikcijama.

Na primjer, ako usporedimo EBA‑in nepovoljni scenarij iz 2018. s onim koji je američka središnja banka primijenila u svojoj sveobuhvatnoj analizi i ocjeni kapitala (CCAR) iz 2018., primijetit ćemo da se prema težini uvjeta za domaće gospodarstvo EBA‑in scenarij nalazi između nepovoljnog i izrazito nepovoljnog scenarija CCAR‑a. EBA‑in je nepovoljni scenarij iz 2018. prema težini uvjeta za domaće gospodarstvo usporediv s godišnjim cikličkim scenarijem Bank of England iz 2018. Usporediv je i s testiranjem otpornosti na stres u europodručju koje je provedeno u okviru Programa procjene financijskog sektora MMF-a i objavljeno u srpnju 2018.

Je li u testiranju otpornosti na stres uzet u obzir mogući utjecaj ishoda referenduma o članstvu Ujedinjene Kraljevine u Europskoj uniji? Jesu li razmotrene posljedice scenarija bez dogovora?

Elementi osnovnog scenarija odražavali su srednju vrijednost cijelog raspona mogućih posljedica Brexita na trgovinske odnose između Ujedinjene Kraljevine i EU‑a.

Primijenjeni nepovoljni scenarij bio je znatno nepovoljniji od negativnog učinka Brexita na gospodarstvo europodručja koji su prognozirali analitičari. Iako pretpostavke nisu uključivale pojedinačne događaje poput Brexita, projekcije BDP-a u europodručju u nepovoljnom scenariju bile su nepovoljnije za svaku godinu razdoblja na koje se odnosi testiranje od negativnog učinka Brexita na rast BDP-a koji su predviđali analitičari.

Nepovoljnim scenarijem bio je obuhvaćen širok raspon makroekonomskih rizika koji bi mogli biti povezani s Brexitom. Jedan od najvažnijih čimbenika nepovoljnog makroekonomskog scenarija bio je povezan s političkom neizvjesnosti, što uključuje i promjene uzrokovane Brexitom. Pretpostavljeno je da bi ta neizvjesnost, među ostalim, potaknula nepovoljne šokove povezane s povjerenjem u razvijenim gospodarstvima na početku projekcijskog razdoblja.

Posljedice scenarija bez dogovora nisu se izravno razmatrale, ali moguće implikacije za gospodarski rast načelno su obuhvaćene nepovoljnim scenarijem, u kojem je pretpostavljeno sveopće i oštro pogoršanje svih glavnih gospodarskih i financijskih varijabli za Ujedinjenu Kraljevinu. Međutim, za pojedinačne banke Brexit bi mogao imati ozbiljne posljedice.

Prijava povreda, tzv. zviždanje