Što su neprihodonosni krediti?

12. rujna 2016. (posuvremenjeno 14. siječnja 2021.)

Među prioritetima u nadzornim aktivnostima ESB‑a jesu sprječavanje nastanka neprihodonosnih kredita i rješavanje problema povezanih s njima u sklopu europskog bankovnog sustava. Što su neprihodonosni krediti i zašto su loši?

Odgovorimo prvo na pitanje što je bankovno poslovanje. Jedna je od temeljnih zadaća banke odobravati kredite koji poduzećima omogućuju ulaganja i stvaranje radnih mjesta, a pojedincima kupnju, na primjer automobila ili kuća. Banka dobiva kamate na kredite i tako zarađuje.

Kada je dužnik financijski zdrav i pravodobno plaća ugovorene rate i kamate, kažemo da je kredit prihodonosan. No uvijek postoji rizik da poduzeće ili pojedinac neće moći otplatiti kredit u ugovorenom roku. Ako se to dogodi ili je vjerojatno da će se dogoditi, banka mora klasificirati taj kredit kao »neprihodonosan«. Neprihodonosni krediti često se nazivaju »loši krediti«.

Kada kredit postaje neprihodonosan?

Kredit postaje neprihodonosan ako postoje naznake da ga dužnik vjerojatno neće otplatiti ili ako dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate. To se može dogoditi kada osoba izgubi posao i zato ne može otplaćivati hipotekarni kredit u skladu s ugovorom ili kada se poduzeće nađe u financijskim poteškoćama.

Banke trebaju pomno pratiti kredite koje su odobrile i u ranoj fazi utvrditi koji bi krediti mogli postati neprihodonosni. To se zove »priznavanje neprihodonosnih kredita«.

Zašto su neprihodonosni krediti loši?

Među kreditima banaka ima neprihodonosnih kredita jer su gubitak posla za pojedince i financijske poteškoće za poduzeća nažalost redovite pojave. No banke zbog takvih kredita uvijek imaju troškove, stoga ih trebaju održavati na najnižoj mogućoj razini.

Neprihodonosni krediti nepovoljno utječu na banke na dva načina. Smanjuju profitabilnost banaka jer stvaraju gubitke i tako smanjuju iznos novca koji banke zarađuju kreditnim poslovanjem. Kako bi se pripremile za te gubitke, banke moraju izdvojiti rezervacije. To znači da moraju izdvojiti novac kojim će pokriti očekivane gubitke. Taj im novac više ne stoji na raspolaganju za odobravanje novih kredita ili apsorbiranje drugih gubitaka. Time se dodatno smanjuju prihodi banaka i slabi njihov položaj.

Banka koja ima previše neprihodonosnih kredita ne može kreditirati poduzeća u mjeri u kojoj im je to potrebno za ulaganje i stvaranje radnih mjesta. Dogodi li se to velikom broju banaka i ako je riječ o velikom iznosu, ta pojava može nepovoljno utjecati na gospodarstvo u cjelini.

Kako banka može izbjeći gomilanje neprihodonosnih kredita?

Prvo, banke bi uvijek trebale izbjegavati odobravanje pretjerano rizičnih kredita. Trebale bi primjenjivati pouzdane kriterije za odobravanje kredita i pravilno ocjenjivati kreditnu sposobnost dužnika kako bi kredite odobrile samo onim klijentima koji će ih vjerojatno otplatiti.

Također je važno uspostaviti odgovarajući sustav praćenja kako bi banka otkrila da je dužnik u financijskim poteškoćama dovoljno rano, odnosno u fazi u kojoj još može utjecati na stanje. U nekim se slučajevima jednostavnim savjetovanjem klijenta o financijama može spriječiti da kredit postane neprihodonosan.

Banke također trebaju pravodobno izdvojiti dostatne rezervacije.

Hoće li kriza prouzročena pandemijom koronavirusa dovesti do porasta neprihodonosnih kredita?

Pandemija koronavirusa izazvala je još nezabilježen šok za gospodarstvo i mnoga poduzeća imaju poteškoća s održavanjem poslovanja. Neće sva ta poduzeća opstati niti će sva kućanstva moći otplatiti kredite koje su podignula prije ili tijekom pandemije. To znači da je porast neprihodonosnih kredita neizbježan jer dio kredita neće biti u cijelosti otplaćen.

Kako bi se taj porast smanjio na najmanju mjeru, ESB neprestano naglašava da bi banke čak i u teškim vremenima trebale kreditirati samo one klijente koji će vjerojatno otplatiti kredite. Također podsjeća banke na potrebu pomnog praćenja rizika kako bi dovoljno rano prepoznale neprihodonosne kredite i počele rješavati problem.

Nadzor: o čemu je riječ? Stvaraju li se pandemijskim mjerama zombi tvrtke?

Što banke mogu poduzeti da bi smanjile razinu neprihodonosnih kredita?

Osim izdvajanja dostatnih rezervacija, banke bi trebale pokušati aktivno rješavati problem neprihodonosnih kredita.

Jedna je mogućnost dogovaranje novih kreditnih uvjeta, na primjer odobravanje dužeg roka otplate. To bi pojedincu ili poduzeću koji imaju privremenih poteškoća moglo omogućiti da opstanu u financijskom smislu i naposljetku otplate kredit.

Banka također može prodati loše kredite ulagačima, koji obično traže popust na njihovu vrijednost. Ona će takvom transakcijom možda ostvariti gubitak, ali bi potpuni otpis vjerojatno prouzročio još veći gubitak.

Ako nijedan pokušaj pronalaska rješenja ne uspije, npr. zato što je dužnik insolventan, banka može zakonskim putem pokušati vratiti barem dio svojeg novca.

U nekim slučajevima banka može prenijeti svoje neprihodonosne kredite na »lošu banku«. Loše su banke društva za upravljanje imovinom, koja obično osniva država, čija je posebna namjena rješavanje problema neprihodonosnih kredita. Njima se bankama omogućuje da očiste bilance od neprihodonosnih kredita i brže obnove sposobnost kreditiranja. Loše banke brinu se za povrat pozajmljenog novca, primjerice prodajom kredita ulagačima.

Što može poduzeti nadzorno tijelo?

Nadzornim tijelima u interesu je riješiti problem neprihodonosnih kredita jer oni slabe banke i ugrožavaju njihovu pouzdanost. ESB je izdvojio taj problem kao jedno od ključnih područja na koje su usmjerene njegove nadzorne aktivnosti. Osim toga izradio je opsežne upute bankama o neprihodonosnim kreditima i svojim očekivanjima.