Što su neprihodonosni krediti?

12. rujna 2016. (posuvremenjeno 15. ožujka 2018.)

Non-performing loans

Među temeljnim je zadaćama banke odobravati kredite koji poduzećima omogućuju ulaganja i stvaranje radnih mjesta. Krediti pojedincima također omogućuju kupnju, na primjer automobila, kuće ili novog televizora. Od kamata koje dobiva na te kredite banka zarađuje novac.

No odobravanje kredita nije bez rizika jer banka nikad ne može biti sigurna hoće li joj poduzeće ili pojedinac vratiti novac u dogovorenu roku. Ako dužnik prestane otplaćivati kredit ili kamate, nakon određenog vremena banka taj kredit mora svrstati u »nenaplativa potraživanja« ili »neprihodonosne kredite«.

Kredit koji se otplaćuje osigurava kamatni prihod koji je banci potreban za ostvarenje dobiti i odobravanje novih kredita, a neprihodonosni kredit, općenito govoreći, ne osigurava taj prihod.

Kada kredit postaje neprihodonosan?

Europska nadzorna tijela općenito smatraju da je kredit neprihodonosan ako postoje naznake da ga dužnik zbog financijskih poteškoća vjerojatno neće otplatiti ili dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate.

To se može dogoditi, na primjer, kada osoba izgubi posao i stoga ne može otplaćivati hipotekarni kredit u skladu s ugovorom ili kada se poduzeće nađe u financijskim poteškoćama.

U najpesimističnijem scenariju dužnik uopće nije sposoban otplaćivati kredit te banka mora ispraviti vrijednost kredita u svojoj bilanci, neki puta i na nulu. To se često naziva »otpis« kredita.

Zašto su neprihodonosni krediti loši za banke i kako to utječe na društvo?

Neprihodnosni krediti životna su stvarnost banaka jer su gubitak posla za pojedince i financijske poteškoće za poduzeća česta pojava. Za dugoročan uspjeh banka treba zadržati loše kredite na najnižoj mogućoj razini kako bi i dalje mogla ostvarivati dobit od kreditiranja.

Kada vrijednost neprihodnosnih kredita premaši stanovitu razinu, profitabilnost banke pada jer se smanjuje njezina zarada od kreditnog poslovanja. Banka treba izdvojiti više novca, tj. rezervacija, kao zaštitu za slučaj da u nekom trenutku mora djelomično ili potpuno otpisati kredit.

I pad prihoda i izdvajanje novca za najpesimističniji scenarij pridonose smanjenju količine novca koja je banci na raspolaganju za odobravanje novih kredita, što dodatno smanjuje njezinu dobit.

Banka s previše nenaplativih potraživanja ne može poduzećima odobravati onoliko kredita koliko im je potrebno za ulaganje i stvaranje radnih mjesta. Dogodi li se to u znatnom iznosu velikom broju banaka, utjecat će na gospodarstvo u cjelini kao i na pojedinačne članove društva. Smanjenje ulaganja poduzeća i manji broj novih radnih mjesta imat će za posljedicu slabiji rast.

Kako banka može spriječiti gomilanje loših kredita?

Banka bi od samog početka primjerenim ocjenjivanjem kreditne sposobnosti dužnika trebala izbjegavati odobravanje suviše rizičnih kredita. Također je važno uspostaviti odgovarajući sustav praćenja kako bi banka dovoljno rano otkrila da je dužnik u financijskim poteškoćama i mogla primjereno postupiti.

U nekim se slučajevima jednostavnim savjetovanjem klijenta o financijama može spriječiti da kredit postane neprihodonosan.

Što banka može poduzeti?

Banci je na raspolaganju niz mogućnosti za sniženje razine loših kredita u knjigama. Jedna je od njih ponovno pregovaranje s dužnicima o uvjetima kreditnih ugovora, što može značiti, na primjer, produljenje vremena otplate.

To bi nekom tko je ostao bez posla ili poduzeću koje ima privremenih financijskih poteškoća moglo omogućiti da preživi u financijskom smislu i naposljetku otplati kredit.

Banka također može prodati loše kredite ulagačima, koji obično traže popust na njihovu vrijednost. Ona će takvom transakcijom možda ostvariti gubitak, ali bi potpuni otpis vjerojatno prouzročio još veći gubitak.

Ako nijedan pokušaj pronalaska rješenja ne uspije, npr. zato što je dužnik insolventan, banka može zakonskim putem pokušati vratiti barem dio svojeg novca.

Što može poduzeti nadzorno tijelo?

Rješavanje problema neprihodonosnih kredita unutar europskog bankovnog sustava jedan je od ključnih prioriteta nadzornih aktivnosti ESB-a. Ovdje možete pročitati više o tome što je ESB dosad učinio s tim u vezi.