Uvodna izjava na konferenciji za novinare u vezi s Godišnjim izvješćem ESB-a o nadzornim aktivnostima u 2015.
Danièle Nouy, predsjednica Nadzornog odbora ESB-a, i Sabine Lautenschläger, potpredsjednica Nadzornog odbora ESB-a, u Frankfurtu na Majni 23. ožujka 2016.
Danièle Nouy, predsjednica Nadzornog odbora ESB-a
Dame i gospodo,
dobro došli na konferenciju za novinare u vezi s Godišnjim izvješćem ESB-a o nadzornim aktivnostima u 2015. S obzirom na to da sam izvješće jučer već predstavila Europskom parlamentu u Bruxellesu, ovom bih prilikom željela govoriti o razdoblju poslije 2015., koje nije obuhvaćeno Godišnjim izvješćem.
Bankarski sektor našao se u središtu zanimanja javnosti početkom godine, kada se povećala volatilnost i kada su pale cijene dionica banaka. S obzirom na to, činjenica da su europske banke u posljednjih nekoliko godina postale mnogo otpornije zahvaljujući znatnom povećanju stopa kapitala ulijeva mi osjećaj sigurnosti. Od 2012. stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) povećala se, na primjer, s 9 % na 13 %.
Bez obzira na to, nedavno razdoblje povećane volatilnosti pokazalo je nesigurnost investitora, premda više glede profitabilnosti banaka nego glede njihove otpornosti. U situaciji u kojoj se razdoblje niskih kamatnih stopa nastavlja, svjetsko gospodarstvo slabi, zemlje s tržištima u nastajanju su u teškoćama i cijene nafte padaju mnogi se investitori brinu jesu li banke sposobne prilagoditi svoje poslovne modele i održati profitabilnost.
I nama se prilagodba poslovnih modela čini najvećim izazovom za europski bankarski sektor. Među izazovima su i kreditni rizik i visoke razine loših kredita, prekid potrage za prinosom, rizik postupanja i upravljanja, rizik zemlje, geopolitički rizik, sve veće ranjivosti u zemljama s tržištima u nastajanju te rizici povezani s informacijskom tehnologijom i kibernetičkim kriminalom.
Polazeći od tih rizika odredili smo pet prioriteta kojima ćemo se rukovoditi u nadzoru u 2016.
- Prvo, promatrat ćemo poslovne modele banaka i njihovu profitabilnost.
- Drugo, promatrat ćemo kreditni rizik, posebno u vezi s lošim kreditima. S tim u vezi, prošle smo godine osnovali posebnu radnu skupinu sa zadatkom potpore smanjenju stanja loših kredita.
- Treće, promatrat ćemo adekvatnost kapitala, na primjer u vezi s kapitalom za unutarnju sanaciju (eng. bail-in).
- Četvrto, promatrat ćemo upravljanje rizicima i upravljanje uopće. U trenutačnom okružju vrlo niskih kamatnih stopa i obilne likvidnosti sve je važnije da banke pravilno upravljaju svojim rizicima.
- I peto, promatrat ćemo likvidnost.
Sigurna sam da bi banke dodale još jedan izazov, a to je izazov nošenja s brojnim promjenama regulatornog okvira. Istina je da je bilo mnogo promjena i da prilagodba tim promjenama zahtijeva napor. Shvaćamo to i nastojimo postići regulatornu sigurnost kako bismo bankama omogućili planiranje i odgovarajući odgovor na rizike.
No pritom ne smijemo zaboraviti da smo krenuli od rascjepkanog bankarskog sektora u Europi i svjetske financijske krize. Zbog toga je regulatorna reforma bila potrebna: ono što je učinjeno, moralo je biti učinjeno.
Novim kapitalnim i likvidnosnim zahtjevima povećana je otpornost pojedinačnih banaka i bankovnog sustava u cijelosti. Sistemski gledano, u mnogo smo boljem položaju nego što smo bili prije posljednje krize. Bez obzira na to odakle dođe sljedeća oluja, banke će biti otpornije. A ako neka banka ipak propadne, nova će pravila unutarnje sanacije zaštiti porezne obveznike. No to utječe i na poticaje za investitore. Porast razlika prinosa na određene instrumente kapitala pokazuje da se tržišta prilagođavaju tim novim pravilima.
Osim toga, središnji element regulatorne reforme, Basel III, trebao bi biti završen u 2016. godini. Ubuduće neće biti znatnih povećanja kapitalnih zahtjeva i ne razgovara se o Baselu IV. Regulatorna reforma bliži se kraju. Njome smo utrli put ka stabilnijem bankovnom sustavu. Trebalo je vremena za to i nije bilo lako. Kriza je poljuljala povjerenje i trebat će vremena i energije da se to povjerenje povrati, kao što je to pokazalo nedavno razdoblje povećane volatilnosti.
Kao nadzorna tijela, zajedno s regulatornim tijelima, doprinosimo obnovi povjerenja u bankovni sustav. No na samim bankama je da osiguraju održivost svojih poslovnih modela. Banke su te koje moraju oprezno upravljati rizicima. Kada one to prihvate i počnu postupati u skladu s tim, bit ćemo korak bliže stabilnom bankovnom sustavu koji podupire realno gospodarstvo.
Hvala na pozornosti.
Sabine Lautenschläger, potpredsjednica Nadzornog odbora ESB-a
Dame i gospodo,
i ja bih vam željela izraziti dobrodošlicu na našoj konferenciji za novinare. Danièle Nouy upravo je govorila o regulatornoj reformi kao uzroku promjena u bankovnom sustavu. No još je jedna reforma prouzročila veliku promjenu. Govorim, naravno, o europskom nadzoru banaka.
Uspostavljanje nadzora banaka na europskoj razini bilo je potrebno koliko i regulatorna reforma i, kao regulatorna reforma, pomoći će da se povrati povjerenje u bankovni sustav. Koje su konkretne prednosti europskog nadzora banaka?
Prvo, europski nadzor banaka ne zaustavlja se na državnim granicama, on je nadzor iz europske perspektive. Stoga može uspoređivati i ocjenjivati banke iz različitih zemalja kako bi se pravodobno utvrdilo postojanje problema.
Drugo, u europskom nadzoru banaka udružuju se iskustvo i znanje 19 nacionalnih nadzornih tijela i ESB-a. Zahvaljujući tomu na raspolaganju su mu ogromni analitički resursi.
Treće, europski nadzor banaka može djelovati kada je to potrebno. Naposljetku, zahvaljujući europskom nadzoru banaka banke u cijelom europodručju nadziru se u skladu s istim, visokim standardima – u okviru nacionalnog zakonodavstva.
U 2015. poduzeli smo važne korake u tom smjeru, na primjer u vezi s glavnim instrumentom nadzora banaka: postupkom nadzorne provjere i ocjene. Kapitalni zahtjevi ugrađeni u postupak nadzorne provjere i ocjene, koji se temelje na analizi rizika okrenutoj budućnosti, ključna su zaštita stabilnosti financijskog sustava.
Postupak nadzorne povjere i ocjene u 2015. prvi je put proveden po usklađenoj metodologiji. Banke u cijelom europodručju ocjenjivale su se prema zajedničkom mjerilu. Zbog toga je sada vidljiva jača korelacija između profila rizika institucija i nadzornih kapitalnih zahtjeva koji se na nju odnose.
U 2016. nastavit ćemo s usavršavanjem postupka nadzorne provjere i ocjene. S tim u vezi, zatražili smo objašnjenje pravne osnove tog postupka i dobili interni dokument Europske komisije za raspravu o kojem se možemo očitovati. Pozdravljamo Komisijina nastojanja s ciljem regulatorne sigurnosti, koja je iznimno važna za banke i tržišta.
U 2016. postupak nadzorne provjere i ocjene bit će dopunjen dvama testiranjima na stres: jedan će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) provesti u cijelom EU-u, a drugi će provesti ESB u europodručju. Jedinstveni nadzorni mehanizam tako će moći ocijeniti sve značajne institucije u europodručju iz perspektive okrenute budućnosti.
Metodologija EBA-e bit će važna za oba testiranja na stres. Uvid stečen testiranjima na stres koje će provesti EBA i ESB ugradit će se u postupak nadzorne provjere i ocjene u 2016. Dakle, nije riječ o provjeri koju će neki uspješno proći, a drugi neće. Osim toga, svi problemi glede kvalitete podataka i osiguranja kvalitete koji se uoče tijekom tog postupka bit će također ugrađeni u postupak nadzorne provjere i ocjene u 2016. godini za institucije u kojima su uočeni.
Europski propisi sadržavaju brojne odredbe koje nadzornim tijelima daju određenu slobodu odabira načina provedbe tih odredbi. Kada smo se u 2015. dogovorili o usklađenoj upotrebi tih mogućnosti i diskrecijskih prava u cijelom europodručju, bio je to još jedan korak prema usklađenom nadzoru banaka. Mjerodavna uredba i vodič stupit će na snagu u listopadu 2016.
Ukratko, u prvoj cijeloj godini europskog nadzora banaka postigli smo mnogo u vezi s usklađivanjem nadzora banaka u cijelom europodručju. Ali naš posao nije završen.
Pripremamo, na primjer, ciljani pregled internih modela banaka (eng. targeted review of banks’ internal models, TRIM). Provest ćemo ga zato što mnoge značajne institucije upotrebljavaju interne modele za određivanje regulatornih kapitalnih zahtjeva. Cilj našeg pregleda je smanjiti varijabilnost koja se ne temelji na rizicima u kapitalnim zahtjevima određenim pomoću modela.
Dame i gospodo, u današnjim izjavama naglasak smo stavili na značajne institucije, banke koje ESB izravno nadzire. Međutim, ne smijemo zaboraviti oko 3200 manje značajnih institucija. U mnogim su zemljama te male banke ili banke srednje veličine veoma važne za regionalno i nacionalno gospodarstvo. Kao skupina mogu biti važne i za financijsku stabilnost u nekoj zemlji.
Te banke izravno nadziru nacionalna nadležna tijela, nemamo to namjeru mijenjati i izravno ih nadzirati. Jedinstveni nadzorni mehanizam nadgleda funkcioniranje cijelog sustava. Zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima razvijamo zajedničke nadzorne standarde, koji uzimaju u obzir regionalne aspekte te veličinu, poslovne aktivnosti i profile rizika pojedinačnih institucija.
U skladu s tim, s nacionalnim nadzornim tijelima smo, na primjer, dogovorili zajednički standard za planiranje nadzora manje značajnih institucija. Standard omogućuje nacionalnim nadzornim tijelima da odrede nadzorne prioritete za »svoje« manje značajne institucije prema zajedničkoj metodologiji. Slično tomu, nedavno smo dogovorili zajednički nadzorni standard za planiranje oporavka manje značajnih institucija.
Osim toga, proučavamo institucionalne sustave zaštite, koji su posebno važni za manje značajne institucije. Prema pravu Europske unije bankama se mogu odobriti određene povlastice ako su uključene u sustav zaštite. Imajući u vidu naš cilj usklađivanja, velike su prednosti odobravanja takvih povlastica u skladu s usklađenim kriterijima. Odredili smo važne kriterije i provodimo javno savjetovanje koje će trajati do sredine travnja.
Ukratko, regulatorna reforma bliži se kraju, ali još uvijek usavršavamo nadzorne metode i postupke. Stvorit ćemo jak nadzorni okvir, koji doprinosi sigurnosti i pouzdanosti bankovnog sustava, uz puno poštovanje i dužnu pažnju prema jedinstvenosti i cjelovitosti unutarnjeg tržišta.
Hvala na pozornosti.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije