Testiranje otpornosti na stres pokazuje da je bankarski sektor europodručja otporan na scenarij snažnog pada gospodarske aktivnosti

1. kolovoza 2025.

• Stopa redovnog osnovnog kapitala bankovnog sustava u nepovoljnom bi scenariju na kraju projekcijskog razdoblja iznosila 12,0 %, što je 4 postotna boda niže od početne vrijednosti.
• Snažna profitabilnost pruža bankama dobru zaštitu od povećanih predviđenih gubitaka.
• Testiranjem je obuhvaćeno 96 banaka u europodručju (51 velika banka i 45 banaka srednje veličine) koje ESB izravno nadzire.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate testiranja otpornosti na stres u 2025., koji pokazuju da je bankovni sustav europodručja otporan na scenarij snažnog pada gospodarske aktivnosti.

U nepovoljnom scenariju na kraju trogodišnjeg razdoblja obuhvaćenog testiranjem 96 uključenih banaka predviđa gubitke u iznosu od 628 mlrd. EUR zbog pogoršanja kreditnog, tržišnog i operativnog rizika, što je povećanje u odnosu na iznos od 548 mlrd. EUR predviđen testiranjem otpornosti na stres u 2023. Usprkos tim gubitcima smanjenje kapitala manje je nego u prethodnim testiranjima otpornosti na stres. Taj povoljniji ishod u pogledu smanjenja kapitala uglavnom je posljedica veće profitabilnosti banaka na početku testiranja zbog viših kamatnih stopa i stabilne kvalitete imovine. Međutim, održivost veće dobiti i nadalje je neizvjesna te se može razlikovati od banke do banke.

Ukupna stopa redovnog osnovnog kapitala, koja je ključna mjera financijske stabilnosti banaka, u nepovoljnom bi se scenariju nakon tri godine stresa smanjila na 12,0 %, u odnosu na 10,4 % u testiranju provedenom u 2023. To ukazuje na smanjenje stope redovnog osnovnog kapitala od 4,0 postotna boda u odnosu na početnu vrijednost. Na kraju 2027. stopa redovnog osnovnog kapitala bila bi za 5,1 postotni bod niža nego u osnovnom scenariju.

Rezultati testiranja otpornosti na stres ukazuju na zaključak da sadašnji zaštitni slojevi kapitala podupiru sposobnost bankarskog sektora europodručja da podnese negativne šokove. Testiranje otpornosti na stres provedeno je u uvjetima znatne makrofinancijske neizvjesnosti, zbog čega je i nadalje potrebno razborito pristupati planiranju kapitala i tumačenju rezultata. Banke moraju nastaviti jačati svoju financijsku i operativnu otpornost, uključujući ulaganje u otpornost IT sustava i kibernetičku otpornost.

ESB je proveo testiranje otpornosti na stres u 96 banaka koje izravno nadzire. Od tog broja 51 banka pripada skupini najvećih banaka u europodručju, te je uključena u testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (engl. European Banking Authority, EBA), a 45 banaka pripada skupini banaka srednje veličine, koje nisu uključene u EBA‑in uzorak. One zajedno raspolažu s otprilike 83 % ukupne imovine bankarskog sektora u europodručju. EBA je danas objavila detaljne rezultate za 51 najveću banku. ESB je objavio odabrane podatke za 45 banaka srednje veličine.

Banke su testirane na osnovi zajedničkog osnovnog scenarija i hipotetskog nepovoljnog scenarija. U nepovoljnom scenariju pretpostavlja se da će povećane geopolitičke napetosti i trgovinske politike usmjerene prema unutarnjem tržištu imati za posljedicu više cijene energije i rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca. To bi dovelo do povećane neizvjesnosti, gubitka povjerenja i znatnog smanjenja realnoga gospodarskog rasta. Tržišne kamatne stope u početku bi porasle, što bi dovelo do veće kolebljivosti te znatnih korekcija cijena imovine i vrednovanja nekretnina.

Kako bi se procijenile posljedice brzih promjena makrofinancijskog okružja, izvješće uključuje analize osjetljivosti koje se odnose na ranjivost banaka na promjene ključnih varijabli scenarija. Na primjer, promjenjive buduće kamatne stope mogle bi dovesti do smanjenja neto kamatnih prihoda a više carine do povećanja gubitaka po kreditima u ranjivim sektorima. Izvješće, međutim, ukazuje na to da su sektorske ranjivosti samo u određenoj mjeri obuhvaćene modelima banaka za testiranje otpornosti na stres.

Testiranje otpornosti na stres ne provodi se radi dobivanja prolazne ili neprolazne ocjene i nije određen prag kojim bi se utvrdila uspješnost ili neuspješnost banaka. Njime se pomaže bankama da poboljšaju svoju praksu upravljanja rizicima a nadzornim tijelima da procjenjuju otpornost banaka.

Glavni uzroci smanjenja kapitala

Smanjenje na razini cijelog sustava u nepovoljnom scenariju uglavnom je posljedica gubitaka povezanih s kreditnim i tržišnim rizikom te smanjenog ostvarenja prihoda banaka.

U nepovoljnom scenariju učinci kreditnog i tržišnog rizika potiču ukupno smanjenje kapitala a apsorpcijska uloga neto dobiti slabi. Rezervacije za gubitke po kreditima i iznosi izloženosti riziku znatno se povećavaju te smanjuju stopu redovnog osnovnog kapitala za 5,0 postotnih bodova (rezervacije za gubitke po kreditima) odnosno za 1,1 postotni bod (izloženost riziku) u odnosu na stopu na kraju 2024. jer nepovoljni makroekonomski šokovi utječu na sposobnost dužnika da otplaćuju dugove i na stope oporavka. Tržišni rizik pridonosi smanjenju kapitala za 1,3 postotna boda, uglavnom zbog promjena fer vrijednosti ostalih sveobuhvatnih prihoda i gubitaka od kreditnog rizika druge ugovorne strane povezanih s trgovanjem izvedenicama. Naposljetku, operativni rizik i drugi učinci na dobit i gubitak dodatno smanjuju redovni osnovni kapital za oko 0,7 postotnih bodova. Neto prihodi u nepovoljnom scenariju iznose 4,8 postotnih bodova i djeluju kao zaštita od projiciranih gubitaka.

U rezultatima testiranja otpornosti na stres uzima se u obzir donošenje nove Uredbe o kapitalnim zahtjevima (engl. Capital Requirement Regulation III, CRR3), koja uključuje minimalnu donju granicu. Izvješće sadržava pojedinosti o učincima te regulatorne promjene na ishod testiranja otpornosti na stres.

Uključivanje rezultata u postupak nadzorne provjere i ocjene

Testiranje otpornosti na stres dalo je kvalitativne i kvantitativne rezultate. Kvalitativni rezultati uključuju pravodobnost, točnost i kvalitetu podataka koje su dostavile banke. Nadzorna tijela uzet će u obzir te aspekte u procjeni unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima u bankama u sklopu godišnjeg postupka nadzorne provjere i ocjene. U skladu s prethodnim objavama ESB je posvetio posebnu pozornost konzervativnosti podnesaka banaka. U ovogodišnjem testiranju otpornosti na stres banke su uglavnom dostavile odgovarajuće podatke za testiranje, ali mnoge još imaju poteškoća u agregiranju granularnih podataka o pojedinačnim kreditima. ESB je u 2025. unaprijedio preispitivanje podnesaka provođenjem kratkotrajnih posjeta na licu mjesta tijekom postupka osiguranja kvalitete. Kao što je najavljeno uoči pokretanja testiranja, odabrane će se banke nakon testiranja podvrgnuti podrobnijem nadzoru na licu mjesta usmjerenom na njihovu sposobnost provedbe testiranja otpornosti na stres. Ti će se nadzori pomno uskladiti s drugim nadzornim aktivnostima.

Kvantitativni ishod testiranja otpornosti na stres rabi se kao polazna točka za određivanje razine preporuke u sklopu drugog stupa. To je neobvezujuća preporuka za svaku pojedinačnu banku o razini kapitala koju ESB očekuje da ta banka održava povrh obvezujućih kapitalnih zahtjeva kako bi imala dovoljno vlastitih sredstava za apsorbiranje mogućih gubitaka koji proizlaze iz nepovoljnih stresnih scenarija.

ESB primjenjuje i preporuku u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge kako bi smanjio rizik prekomjerne financijske poluge. Ukupni omjer financijske poluge banaka u europodručju u nepovoljnom se scenariju smanjio za 0,9 postotnih bodova. Do kraja projekcijskog razdoblja dosegnuo je 5,0 %, što je iznad zakonski propisanog minimuma od 3 %. Preporuka u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge utvrđuje se samo za određene banke, na primjer one čiji predviđeni omjer financijske poluge padne ispod razine ukupnog zahtjeva za omjer financijske poluge.

Istraživački scenarij za kreditni rizik druge ugovorne strane

ESB je dopunio testiranje otpornosti na stres u 2025. analizom istraživačkog scenarija za kreditni rizik druge ugovorne strane. Tom se analizom ispitivalo kako odabrane banke modeliraju kreditni rizik druge ugovorne strane u različitim stresnim uvjetima, s ciljem boljeg razumijevanja ranjivosti koja proizlazi iz međusobne povezanosti bankarskog sektora s nebankarskim financijskim posrednicima.

Analiza ukazuje na to da su izloženosti banaka kreditnom riziku druge ugovorne strane u stresnim uvjetima nakon uključenog kolaterala osobito velike u odnosu na nefinancijska društva i nebankarske financijske posrednike sa sjedištem u SAD‑u. Razina kolateralizacije u portfeljima kreditnog rizika druge ugovorne strane koji su izloženi stresu znatno se razlikuje od banke do banke. Osim toga, scenarij deprecijacije eura u odnosu na glavne strane valute uglavnom dovodi do većih gubitaka povezanih s kreditnim rizikom druge ugovorne strane u odnosu na scenarij smanjenja kamatnih stopa i EBA‑in scenarij tržišnog rizika. Istodobno se čini da je specifični povratni rizik, kod kojeg je izloženost prema određenoj drugoj ugovornoj strani povezana s vlastitom vjerojatnošću nastanka statusa neispunjavanja obveza, a ne s općim čimbenicima tržišnog rizika, u trenutačnim okolnostima relativno ograničen.

Za razliku od testiranja otpornosti na stres, ta analiza neće dovesti do izračuna smanjenja kapitala. Njezini rezultati, uključujući one o upravljanju rizikom druge ugovorne strane, uzet će se u obzir u nadzornom dijalogu s bankama sudionicama.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Ettoreu Fanciulliju, tel.: +49 172 2570849.

Bilješke

• U testiranju otpornosti na stres u 2025. metodologija za projiciranje neto kamatnih prihoda u trogodišnjem razdoblju bila je centralizirana za sve banke, uz primjenu zajedničkog pristupa koji su propisala nadzorna tijela.
• Projekcije banaka izračunane su na temelju računovodstvenih pravila koja su se primjenjivala 31. prosinca 2024. Međutim, budući da banke u EU‑u od 1. siječnja 2025. moraju biti usklađene s revidiranim pravilima iz Uredbe CRR3, od svih se banaka sudionica zahtijevalo da dostave polazne točke s krajem 2024. čije su vrijednosti preračunane u skladu s Uredbom CRR3. Sve spomenute stope redovnog osnovnog kapitala prije svega se temelje na »prijelaznom uređenju« za pojedine odredbe Uredbe CRR3, koje će se postupno ukidati do 2033.
• Regulatorne izmjene povezane s temeljitim preispitivanjem knjige trgovanja nisu obuhvaćene testiranjem otpornosti na stres jer su privremeno odgođene prije dovršetka metodologije testiranja otpornosti na stres u 2025.
• Za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa nadzor banaka ESB‑a primjenjuje pristup koji se sastoji od dvaju koraka. U prvom koraku svaka se banka razvrstava u razred na temelju svojeg najvećeg smanjenja redovnog osnovnog kapitala u testiranju otpornosti na stres. U drugom koraku nadzorna tijela utvrđuju konačnu preporuku u sklopu drugog stupa u rasponima svakog razreda ili, u iznimnim slučajevima, izvan tih raspona, u skladu s posebnostima svake banke.
• Za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge ESB kao polaznu točku rabi projekcije omjera financijske poluge u nepovoljnom scenariju testiranja otpornosti na stres i provodi postupak u dvama koracima sličan opisanom postupku za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa.
• Neto prihodi obuhvaćaju zbroj neto prihoda od trgovanja, neto kamatnih prihoda i neto prihoda od naknada i provizija umanjen za administrativne troškove.
• Minimalna donja granica regulatorna je mjera kojom se ograničava mogućnost banaka da rabe vlastite interne modele za izračun svoje imovine ponderirane rizikom. Njome se utvrđuje minimalna razina pondera rizika koji proizlaze iz tih modela, čime se postiže da banke ne podcjenjuju rizike kojima su izložene.