Odgovori na česta pitanja o testiranju otpornosti na stres u 2023.

Frankfurt na Majni, 31. siječnja 2023.

Što je testiranje otpornosti na stres koje se provodi na razini EU‑a u 2023.? Koji je cilj testiranja?

U testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a cilj je, s pomoću podataka na kraju 2022., analizirati kako će se kapitalna pozicija banke razvijati u sljedećem trogodišnjem razdoblju do kraja 2025. u osnovnom i u nepovoljnom scenariju. Nadzornim tijelima, bankama i drugim tržišnim sudionicima time se pruža zajednički analitički okvir za usporedbu i procjenu otpornosti banaka u EU‑u na gospodarske šokove specifične za pojedine države.

Na temelju rezultata testiranja otpornosti na stres ESB će procijeniti potrebu pojedinačnih banaka za kapitalom u sklopu drugog stupa u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP). Kvalitativni rezultati upotrijebit će se u dijelu postupka nadzorne provjere i ocjene koji se odnosi na upravljanje rizicima, što će utjecati na utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 requirement, P2R). Kvantitativni rezultati upotrijebit će se kao ključne informacije u utvrđivanju preporuke u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 Guidance, P2G) i, prvi put, u utvrđivanju preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge.

Svrha je testiranja jačanje tržišne discipline objavljivanjem usklađenih i granularnih podataka na razini pojedinačnih banaka iz kojih je vidljivo kako zajednički šokovi utječu na bilance. Nadzorna testiranja otpornosti na stres ne zamjenjuju unutarnja testiranja otpornosti na stres koja banke provode na temelju scenarija prilagođenih njihovim specifičnim profilima rizičnosti i ranjivostima.

Kako se odabire uzorak banaka u europodručju u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a i usporednom testiranju otpornosti na stres koje provodi ESB?

Banke koje će sudjelovati u testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira EBA biraju se tako da uzorkom bude obuhvaćeno otprilike 75 % imovine banaka u europodručju. U uzorak mogu biti uključene samo banke čija imovina iznosi najmanje 30 mlrd. EUR. Međutim, banke s posebnim poslovnim modelima iz njega se mogu isključiti ako se metodologija testiranja smatra manje prikladnom za procjenu njihove otpornosti i adekvatnosti njihova kapitala. EBA‑in uzorak za 2023. sastavljen je od ukupno 57 banaka u europodručju koje ESB izravno nadzire.

Usporedno s tim testiranjem ESB provodi vlastito testiranje otpornosti na stres u izravno nadziranim bankama koje zbog svoje manje veličine nisu uključene u EBA‑in uzorak. U 2023. to će testiranje obuhvatiti 42 banke.

Neke izravno nadzirane banke ne sudjeluju ni u jednom testiranju otpornosti na stres, primjerice, društva kćeri ili podružnice banaka koje ne sudjeluju u SSM‑u i uključene su u testiranje na razini EU‑a. Iz testiranja mogu biti izostavljene i banke u postupku restrukturiranja, spajanja ili stjecanja.

Kada će se objaviti rezultati testiranja otpornosti na stres i koje će informacije biti dostupne javnosti?

Rezultati testiranja otpornosti na stres objavit će se do kraja srpnja 2023.

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavit će granularne rezultate za pojedinačne banke koje sudjeluju u testiranju na razini EU‑a.

ESB će objaviti agregatne rezultate i odabrane informacije o pojedinačnim bankama koje sudjeluju u usporednom testiranju otpornosti na stres u sklopu SSM‑a. Pri objavi slijedit će se načelo proporcionalnosti jer su banke u tom uzorku manje veličine od onih koje sudjeluju u testiranju na razini EU‑a.

Što će ESB poduzeti u vezi s bankama koje budu imale (velik) manjak u nepovoljnom scenariju?

Budući da se testiranje otpornosti na stres u 2023., kao i prethodnih godina, ne provodi radi dobivanja prolazne ili neprolazne ocjene, ne postoji manjak u uobičajenom smislu, već se rezultati testiranja upotrebljavaju kao ključne informacije u postupku nadzorne provjere i ocjene za svaku banku. U praksi to znači da će se rezultati testiranja, posebno kada je riječ o smanjenju kapitala, upotrijebiti kao ishodište za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa, kako je predviđeno EBA‑inim smjernicama o postupku nadzorne provjere i ocjene te nadzornom testiranju otpornosti na stres.

Prema tome, banke s (velikim) smanjenjem kapitala u nepovoljnom scenariju trebale bi u pravilu očekivati višu razinu preporuke u sklopu drugog stupa u odnosu na banke s boljim rezultatima.

Ako veliko smanjenje kapitala upućuje na konkretne rizike na određenim područjima poslovanja, zajednički nadzorni timovi poduzimat će u skladu s tim daljnje ciljane nadzorne aktivnosti i, prema potrebi, mjere za pravilno upravljanje tim rizicima.

Kako se rezultati testiranja otpornosti na stres uključuju u postupak nadzorne provjere i ocjene?

U postupak nadzorne provjere i ocjene uključuju se i kvalitativni i kvantitativni rezultati testiranja otpornosti na stres.

1. Kvalitativni rezultati

• Testiranjem otpornosti na stres nadzorna tijela stječu jasniju sliku o rizicima i ranjivostima banke te njezinoj sposobnosti upravljanja rizicima. Zajednički nadzorni timovi razmatraju različite aspekte kad procjenjuju unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima banke u postupku nadzorne provjere i ocjene, što u konačnici utječe na izračun zahtjeva u sklopu drugog stupa. Ti aspekti uključuju, među ostalim, pravodobnost i točnost podataka te kvalitetu dostavljenih informacija. Osim toga, zajednički nadzorni timovi na temelju kvantitativnih parametara koji se generiraju izravno iz IT sustava dobivaju mjerljive kriterije za procjenu poslovanja banaka u okviru sustava ocjenjivanja na temelju četiriju razina. Pritom se mjeri sposobnost banaka da ispunjavaju zahtjeve u pogledu podataka i njihove reakcije tijekom testiranja otpornosti na stres. Zajednički nadzorni timovi obavljaju i kvalitativnu procjenu poslovanja banaka u ciklusima osiguranja kvalitete tijekom testiranja otpornosti na stres.

2. Kvantitativni rezultati

• Metodologija utvrđivanja preporuke u sklopu drugog stupa temelji se na pristupu koji se sastoji od dvaju koraka. U prvom koraku banka se razvrstava u razred prema najvećem smanjenju redovnog osnovnog kapitala tijekom nadzornog testiranja otpornosti na stres. Razredi su osmišljeni na temelju nedavnih iskustava nadzornih tijela, tolerancije rizika jedinstvenog nadzornog mehanizma i težine scenarija testiranja otpornosti na stres. U drugom koraku zajednički nadzorni timovi na temelju stručne prosudbe prilagođavaju preporuku u sklopu drugog stupa idiosinkrastičnom profilu svake banke. Prilagodbe se mogu provoditi unutar raspona odgovarajućeg razreda i, u iznimnim slučajevima, izvan njega.
• U postupku nadzorne provjere i ocjene u 2023. ESB će prvi put primijeniti novu metodologiju za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa kako bi odgovorio na rizik prekomjerne financijske poluge. Cilj je te preporuke postići da banke imaju dovoljno kapitala da mogu apsorbirati moguće gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija. Za određivanje preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge ESB će kao polazište upotrijebiti projekcije omjera financijske poluge u nepovoljnom scenariju testiranja otpornosti na stres i provoditi postupak u dvama koracima koji je jednak opisanom postupku za određivanje preporuke u sklopu drugog stupa.