ESB od banaka traži da drže neznatno više kapitala u 2022.

10. veljače 2022.

• Iz rezultata SREP‑a vidi se da banke imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije te da su ocjene uglavnom stabilne.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka, koji su u 2021. iznosili 14,9 % imovine ponderirane rizikom, u 2022. neznatno se povećavaju na 15,1 %.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka u redovnom osnovnom kapitalu, koji su iznosili 10,5 % imovine ponderirane rizikom, povećali su se na 10,6 %.
• Ključna područja nadzornih radnji i dalje su kreditni rizik i unutarnje upravljanje.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) za 2021. Iz nalaza tog godišnjeg postupka vidljivo je da su značajne institucije održale dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, pri čemu većina banka posluje s razinama kapitala koje su više od onih koje se od njih traže kapitalnim zahtjevima i preporukom. Općenito gledano, ocjene banaka i dalje su uglavnom stabilne.

Iz rezultata ciklusa SREP‑a 2021. vidljiva je otpornost europskog bankarskog sektora, koja je odigrala važnu ulogu u gospodarskom oporavku u europodručju, kao i budući izazovi.

Prije svega, poremećaji u opskrbnim lancima trenutačno nepovoljno djeluju na trgovinu i cjelokupnu gospodarsku aktivnost te i dalje postoji neizvjesnost povezana s tijekom i razvojem pandemije. Naziru se i drugi rizici koji proizlaze iz različitih područja neizvjesnosti, uključujući mogućnost kibernapada, rizike povezane s klimatskim promjenama, kontinuirani pritisak na profitabilnost te mogućnost poremećaja pri izlasku iz okružja niskih kamatnih stopa.

Nadzorni ciklus 2021. obilježen je normalizacijom nakon pragmatičnog pristupa u 2020., kada je održana nepromijenjena razina kapitalnih zahtjeva zbog pandemije i pitanja koja su izazvala zabrinutost nadzornika rješavala su se češće preporukama nego zahtjevima.

U skladu s tim, u ciklusu SREP‑a 2021. procjenjivao se kapital banaka, cjelokupnim profilima rizičnosti banaka i njihovim glavnim elementima dodjeljivale su se ocjene na temelju SREP‑a te su se osim preporuka donosile i službene odluke.

Banke su, u prosjeku, održale dobre kapitalne i likvidnosne pozicije tijekom pandemije. Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka, koji su na temelju pragmatičnog SREP‑a 2020. iznosili 14,9 %, malo su se povećali za 2022. i u prosjeku iznose oko 15,1 % imovine ponderirane rizikom. Prosječni iznos ukupnih kapitalnih zahtjeva i preporuke u redovnom osnovnom kapitalu povećao se sa 10,5 % na oko 10,6 % imovine ponderirane rizikom.

Neznatno povećanje ukupnih kapitalnih zahtjeva prouzročili su zahtjevi u sklopu drugog stupa, koji su se povećali s 2,1 % na 2,3 %. Do toga je u prvom redu došlo zbog uvođenja posebnog zahtjeva (dodatnog zahtjeva zbog manjka u rezervacijama) koji je određen bankama koje nisu knjižile dovoljno rezervacija za pokriće kreditnog rizika povezanog s neprihodonosnim kreditima odobrenima prije 26. travnja 2019. Banke koje aktivno rješavaju problem manjka u rezervacijama u odnosu na očekivanja ESB‑a moći će taj novi dodatni zahtjev brzo smanjiti tijekom 2022. i neće morati čekati sljedeći SREP.

Preporuka u sklopu drugog stupa, koja se odnosi na rizike na koje upućuju rezultati testiranja otpornosti na stres, povećala se za 0,2 postotna boda s 1,4 % na 1,6 %. Na kraju 2021. samo šest banaka nije bilo usklađeno s preporukom u sklopu drugog stupa, i to zbog strukturnih problema iz vremena prije pandemije.

U sklopu ESB‑ovih mjera potpore, banke mogu u potpunosti upotrijebiti zaštitne slojeve kapitala ili preporuku u sklopu drugog stupa do kraja 2022. Kao što je rečeno u zasebnom priopćenju za javnost, ESB od banaka očekuje da do 1. siječnja 2023. počnu poslovati s razinom kapitala koja je viša od preporuke u sklopu drugog stupa.

»Uglavnom smo zadovoljni načinom na koji su banke dosad poslovale u pandemiji. Pridonijele su otpornosti gospodarstva u europodručju i nastavile odobravati kredite kućanstvima i poduzećima,« rekao je predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Andrea Enria. »Međutim, pandemija i dalje utječe na gospodarstvo. Banke moraju i dalje biti svjesne mogućih posljedica za svoje bilance i ojačati, prije svega, okvire za kontrolu rizika i upravljanje.«

Iz rezultata SREP‑a 2021. vidi se da su ocjene uglavnom stabilne, što također upućuje na otpornost bankovnog sustava jer su se ukupne ocjene banaka mogle znatno pogoršati tijekom pandemije.

Najviše korektivnih mjera koje su zatražene od banaka u ciklusu 2021. bilo je na područjima kreditnog rizika i unutarnjeg upravljanja.

Nadzornici su pomno ispitivali adekvatnost kontrola kreditnog rizika u institucijama. Za nekoliko banaka utvrđeno je da imaju nedovoljno jaku praksu upravljanja kreditnim rizikom, dok su neke imale neadekvatne procese rezerviranja. U tim je slučajevima ESB smanjio ocjene za kreditni rizik i zatražio više daljnjih radnji.

Količine neprihodonosnih kredita nastavile su se smanjivati, zahvaljujući prije svega dosljednom provođenju planova smanjivanja i prodaje neprihodonosnih kredita u bankama. Općenito govoreći, kvaliteta kredita u bilancama banaka ostala je prilično dobra, djelomično zbog iznimnih mjera javne potpore. Međutim, postoje i naznake pogoršanja kreditne kvalitete, posebno u gospodarskim sektorima koji su u najvećoj mjeri iskoristili mjere potpore, i ta kretanja treba pomno pratiti.

Nalazi na području unutarnjeg upravljanja upućuju na slabosti upravljačkih tijela kada je riječ o njihovoj sposobnosti usmjeravanja te slabosti sustava upravljanja kao što su okviri za kontrolu rizika. Te slabosti mogu ugroziti funkcije upravljanja rizicima i usklađenosti s propisima te planove za preobrazbu IT sustava, što bi ugrozilo rješavanje problema agregiranja podataka. Mnoge bi banke, osim toga, trebale poduzeti korake kako bi poboljšale sastav i kolektivnu prikladnost svojih upravljačkih tijela jer i dalje ne posvećuju dovoljno pozornosti raznolikosti (npr. rodnoj raznolikosti ili raznolikosti stručnog znanja). Imajući to u vidu, ESB se služi operativnim aktima u kojima od banaka traži da uspostave politike raznolikosti i odrede ciljeve povezane s rodnom ravnopravnošću.

U međuvremenu je ocjena poslovnih modela pokazala da mnoge banke i dalje ne ostvaruju prinose koji bi nadmašili trošak kapitala. U 2021. profitabilnost se oporavila, ali je i dalje uglavnom strukturno slaba. S tim u vezi nadzornici su prije svega zabrinuti zbog dugotrajnih problema koji su nastali prije pandemije, primjerice nezadovoljavajućih strateških planova i/ili neadekvatne provedbe takvih planova.

Zahtjevi u sklopu drugog stupa za pojedinačne banke u 2022. objavljeni su na našim mrežnim stranicama. Sve su banke koje su bile obuhvaćene odlukom na temelju SREP‑a 2021. dale odobrenje za objavu te informacije.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Andrei Zizoli, tel. +49 69 1344 6551.

Napomene

• SREP je godišnji postupak u kojem nadzorna tijela ispituju rizike banaka te određuju kapitalne zahtjeve i preporuku za svaku pojedinu banku (kao dopunu zakonski propisanim minimalnim kapitalnim zahtjevima). U SREP‑u se ocjenjuju četiri glavna elementa: održivost poslovnih modela, adekvatnost unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, rizici za kapital te rizici za likvidnost i financiranje. Za svaki se element dodjeljuje ocjena od 1 do 4 (pri čemu je 1 najbolja a 4 najgora ocjena) i te se ocjene spajaju u ukupnu ocjenu, također od 1 do 4.
• Ciklus SREP‑a 2021. uglavnom se zasnivao na podatcima zabilježenima na kraju 2020. godine. Odluke koje su proizišle iz SREP‑a 2021. primjenjuju se u 2022.
• Zahtjevi za kombinirani zaštitni sloj odnose se na zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj kapitala i sistemske zaštitne slojeve (pri čemu se sistemski zaštitni slojevi sastoje od zaštitnih slojeva za globalne sistemski važne institucije, ostale sistemski važne institucije i sistemski rizik), a riječ je o zakonskim zahtjevima koji su određeni u direktivi o kapitalnim zahtjevima EU‑a (CRD IV) ili u nacionalnom pravu.
• Očekivanja o držanju kapitala na temelju SREP‑a izražavaju se kao zahtjev i preporuka u sklopu drugog stupa. Zahtjev u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 requirement, P2R) obuhvaća rizike koji nisu, uopće ili u dovoljnoj mjeri, uzeti u obzir prvim stupom. Preporukom u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 guidance, P2G) određuje se razina kapitala koju banka treba održavati kako bi imala dovoljan zaštitni sloj kapitala da može izdržati stresne situacije, a procjenjuje se u prvom redu na osnovi nepovoljnog scenarija u nadzornim testiranjima otpornosti na stres. Zahtjev u sklopu drugog stupa obvezujući je i povrede mogu imati izravne pravne posljedice za banke, dok preporuka u sklopu drugog stupa nije obvezujuća.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka jesu zahtjevi u sklopu prvog i drugog stupa + zahtjev za kombinirani zaštitni sloj + preporuka u sklopu drugog stupa. Ovdje možete pronaći dodatne informacije o redoslijedu sastavnica kapitala. Svi podatci navode se kao postotci imovine ponderirane rizikom.