1. Uvod

Nadzorni prioriteti jedinstvenog nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) proizlaze iz srednjoročne strategije nadzora banaka ESB‑a za sljedeće tri godine. Nadzorne prioritete određuje Nadzorni odbor, preispituju se svake godine i počivaju na sveobuhvatnoj procjeni glavnih rizika i ranjivosti kojima su izložene nadzirane institucije. U prioritetima se uzimaju u obzir i ishod postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP)^[1] i napredak postignut u provedbi prioriteta iz prethodnih godina. Oni pridonose učinkovitoj raspodjeli dostupnih nadzornih resursa i mogu se fleksibilno prilagođavati ako je to potrebno zbog promjena na području rizika.

Nadzirane institucije dobro su se snašle u odnosu na nepovoljne makrofinancijske i geopolitičke šokove proteklih godina. Snažni temeljni pokazatelji, kao što su dobre kapitalne pozicije i zaštitni slojevi likvidnosti odnosno niže razine neprihodonosnih kredita, pomogli su bankama da se lakše nose s izazovima koji su proizišli iz pandemije bolesti COVID‑19 i povezanih poremećaja u opskrbnim lancima, rata koji Rusija vodi u Ukrajini i posljedičnog šoka na strani opskrbe energijom te nedavnih propasti američkih i švicarskih banaka. Sposobnost bankarskog sektora da odoli snažnom padu gospodarske aktivnosti potvrđena je i rezultatima ovogodišnjeg testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a.^[2]

U nadolazećem razdoblju europski bankarski sektor suočit će se s nekoliko izazova koji zahtijevaju pojačan oprez i nadzornih tijela i banaka. Iako je brz rast kamatnih stopa dosad pozitivno utjecao na profitabilnost banaka, očekuje se da će više kamatne stope povećati kolebljivost nekih izvora financiranja i troškove financiranja banaka u srednjoročnom razdoblju, i to upravo u trenutku kad treba nadomjestiti znatne iznose financiranja kod središnje banke. Povrh toga, opet bi moglo doći do pogoršanja kvalitete imovine banaka ako se ostvare geopolitički rizici ili ako visoka inflacija u kombinaciji s pooštrenim uvjetima financiranja dovede u pitanje sposobnost kućanstava i nefinancijskih poduzeća da otplaćuju svoje dugove. Više premije za rizik mogu imati za posljedicu dodatna ponovna određivanja cijena financijske imovine i nove epizode velike kolebljivosti na financijskim tržištima. U tim okolnostima od ključne je važnosti da banke održavaju i dalje unaprjeđuju svoje okvire za upravljanje kreditnim rizikom te imovinom i obvezama kako bi, kad je riječ o ovom drugom, osigurale pokriće likvidnosnih rizika i rizika financiranja, ali i kamatnog rizika u bankovnoj knjizi.

Propast više banaka srednje veličine u SAD‑u i preuzimanje švicarske banke ponovno je stavilo u prvi plan potrebu banaka za snažnim unutarnjim upravljanjem i učinkovitim kontrolama rizika kako bi se mogle nositi s dinamičnim promjenama na području rizika. Zbog propasti banaka naglašena je i važnost pravodobnog i učinkovitog nadzornog odgovora i, ako je to potrebno, podizanja problema na višu razinu nadzora kad god se praksa banaka učini neadekvatnom, a korektivne mjere sporima. U takvim uvjetima nadzor banaka ESB‑a postupno će primjenjivati odgovarajuće eskalacijske mehanizme i alate kako bi se pobrinuo da banke promptno i uspješno otklanjaju nedostatke utvrđene u nadzornim prioritetima. To se osobito odnosi na unutarnje upravljanje s obzirom na to da neke banke unatoč dugogodišnjoj suradnji s nadzornim tijelima nisu na primjeren način otklonile glavne nedostatke, na primjer one povezane s funkcioniranjem i sposobnošću usmjeravanja upravljačkih tijela odnosno sposobnošću agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima. Banke se trebaju pobrinuti i za potpunu usklađenost svoje prakse s dobrim upravljanjem klimatskim rizikom i rizikom za okoliš. Krajnji rok za to im je kraj 2024., a nadzor banaka ESB‑a odredio je i privremene rokove do kojih banke moraju ispuniti određene zahtjeve.

Budući da je mnogim bankama koje nastoje ostati konkurentne digitalna transformacija postala prioritet, nužno je da uvedu primjerene zaštitne mehanizme kako bi ograničile moguće rizike koji proizlaze iz nove poslovne prakse i novih tehnologija. Nadzorne istrage pokazale su da, unatoč tomu što su neke banke već dobro napredovale u digitalnoj transformaciji, ostale nisu izdvojile resurse potrebne za ostvarenje svojih ciljeva. Osim toga, zbog rastućih kibernetičkih prijetnji potaknutih geopolitičkom napetošću i sve većeg oslanjanja na vanjske pružatelje usluga naglašena je potreba banaka da ostanu otporne i osiguraju kontinuitet svojih ključnih usluga čak i u slučaju ozbiljnih poremećaja poslovanja. U tim okolnostima i zajedno s nadzornim aktivnostima započetima u sklopu tih prioriteta od banaka će se sljedećih mjeseci tražiti da dokažu svoju sposobnost da odgovore na takve nepovoljne događaje i oporave se od njih.

Premda se stanje na području rizika dodatno promijenilo od prošle godine, nadzorni prioriteti i odgovarajuće aktivnosti utvrđeni 2022. i dalje su općenito valjani i usmjereni na otklanjanje glavnih ranjivosti u bankarskom sektoru. Iako je za planiranje u trogodišnjem razdoblju potrebna stabilnost, opravdano je uvođenje nekoliko odabranih prilagodbi kako bi se odgovorilo na spomenute rizike.

U vezi s nadzornim prioritetima SSM‑a za razdoblje od 2024. do 2026. od nadziranih institucija prije svega će se tražiti da ojačaju svoju otpornost na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove (1. prioritet), kao i da ubrzaju učinkovito otklanjanje nedostataka unutarnjeg upravljanja i upravljanja klimatskim rizikom i rizikom za okoliš (2. prioritet) te da ostvare daljnji napredak u digitalnoj transformaciji i izgradnji snažnih okvira operativne otpornosti (3. prioritet). Na Slici 1. prikazano je sedam ključnih ranjivosti u bankama, koje se mogu povezati s trima glavnim prioritetima.

Slika 1.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2024. do 2026. usmjereni na otklanjanje utvrđenih ranjivosti u bankama

Glavna je svrha strateškog planiranja nadzora banaka ESB‑a izrada pouzdane strategije za sljedeće tri godine. Prioritetima se promiče učinkovitost i usklađenost nadzornog planiranja zajedničkih nadzornih timova i podupire se učinkovitija raspodjela resursa u skladu s utvrđivanjem odgovarajućih razina tolerancije rizika. Oni pomažu i nacionalnim nadzornim tijelima da odrede vlastite prioritete za nadzor manje značajnih institucija prema načelu proporcionalnosti. Transparentnim obavješćivanjem o prioritetima bankama se pojašnjavaju nadzorna očekivanja te se jača utjecaj nadzora na dodatno povećanje otpornosti bankarskog sektora i pridonosi stvaranju jednakih uvjeta za sve.

U odjeljcima u nastavku podrobnije se opisuje ishod utvrđivanja i procjene rizika za 2023. te se iznose nadzorni prioriteti i temeljni programi rada za razdoblje od 2024. do 2026. Nadzorna tijela provode i druge redovite i ad hoc aktivnosti u sklopu svoje kontinuirane suradnje s bankama te one služe kao dopuna radu povezanom s prioritetima.

2. Procjena rizika i nadzorni prioriteti za razdoblje od 2024. do 2026.

2.1. Poslovno okružje nadziranih institucija

Europski bankarski sektor dokazao je veliku otpornost na vanjske šokove nakon što je stres u bankarskim sektorima SAD‑a i Švicarske u ožujku ove godine izazvao samo ograničene i privremene učinke prelijevanja. Europske banke pokazale su se snažnima u smislu kapitala, likvidnosti i kvalitete imovine, a mogle su se osloniti i na diversificirane izvore financiranja i baze klijenata. Njihova profitabilnost, koja je već niz godina problematično područje, nedavno se snažno oporavila zahvaljujući višim kamatnim stopama i ponovno je na razinama koje nisu zabilježene više od desetljeća. Međutim, povećana otpornost bankarskog sektora, koja je ostvarena i jačanjem europskih regulatornih i nadzornih okvira, u budućnosti bi ponovno mogla doći na kušnju i nema mjesta za opuštenost.

Izgledi za rast u europodručju i dalje su pod utjecajem velike neizvjesnosti u svjetlu pooštrenih uvjeta financiranja i povećane geopolitičke napetosti, dok su buduća kretanja cijena energije i hrane izložena pozitivnim rizicima.^[3] Nepovoljnom okružju dodatno pridonose inflacijski pritisci te se očekuje da će u kratkoročnom razdoblju rast u europodručju i dalje biti slab. U sektoru prerađivačke industrije još ima slabosti a aktivnost bi se trebala smiriti i u sektoru usluga, koji je do sada bio glavni pokretač gospodarskog rasta, jer slabi utjecaj ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije i nastavlja se znatan nepovoljan utjecaj pooštravanja uvjeta financiranja i povećane nesigurnosti potrošača. Tržište rada europodručja dosad je bilo otporno, ali u slučaju duže stagnacije gospodarske aktivnosti potražnja za radnom snagom može se usporiti.^[4] Uvjeti ponude kredita znatno su pooštreni od prosinca 2022. i dinamika kreditiranja usporila se s obzirom na sve veći utjecaj ubrzanog pooštravanja monetarne politike na realno gospodarstvo.^[5]

Predviđa se da će u srednjoročnom razdoblju doći do daljnjeg smanjenja ukupne inflacije u europodručju, dok bi pad temeljne inflacije trebao biti postupniji.^[6] Ako bude potrebno dodatno pooštravanje monetarne politike ili ako kamatne stope dulje ostanu na višim razinama u scenariju dugotrajno visoke inflacije, izgledi za gospodarski rast mogli bi se pogoršati i tako narušiti kvalitetu imovine banaka. Iako se čini da su bilance kućanstava i poduzeća općenito financijski stabilne, sve je veća zabrinutost zbog sposobnosti dužnika da otplaćuju dugove, osobito kad je riječ o kreditiranju nekretnina. Osim pogoršanja kvalitete imovine banaka u slučaju pada gospodarske aktivnosti, u nekim državama zaseban su negativan rizik za zaradu banaka jednokratni činitelji kao što je pristojba za banke.

Kombinacija povećane geopolitičke napetosti, viših kamatnih stopa na dulje razdoblje i mogućeg usporavanja gospodarstva u europodručju mogla bi dovesti do ponovnih poremećaja na financijskim tržištima. Previranje u bankarskim sektorima Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske početkom ožujka, koje je proizvelo raspoloženje izrazite nesklonosti riziku među američkim bankama, samo se djelomično i privremeno proširilo na europski bankarski sektor. Prelijevanje na europodručje bilo je ograničeno i kratkotrajno, smanjila se kolebljivost na tržištu i ubrzo nakon šoka cijene dionica u europodručju, osobito u bankarskom sektoru, ponovno su porasle, dok su se razlike prinosa na korporativne obveznice ponovno smanjile. No ipak bi naglo pogoršanje gospodarskih izgleda moglo izazvati ponavljanje epizoda povećane kolebljivosti i iznenadne korekcije cijena imovine, što bi za posljedicu moglo imati dodatno pooštravanje uvjeta financiranja.

2.2. Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2024. do 2026.

Nadzorni prioriteti određuju se nakon holističke procjene glavnih rizika i ranjivosti banaka. Tri glavna prioriteta za sljedeće tri godine usredotočena su kako na kratkoročne rizike za bankarski sektor (1. prioritet) tako i na potrebu hvatanja u koštac sa srednjoročnim izazovima strukturne prirode (2. i 3. prioritet). Svaki prioritet usmjeren je na skup ranjivosti u bankarskom sektoru, tzv. prioritetne ranjivosti, za koje su utvrđeni posebni strateški ciljevi te su izrađeni programi rada kako bi se smanjili temeljni rizici. Međuovisnost rizika uzeta je u obzir pri osmišljavanju programa rada, kojima je cilj jačanje učinkovitosti i djelotvornosti suradnje nadzornih tijela i banaka.

1. prioritet: jačanje otpornosti na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove

Neizvjesno makrofinancijsko okružje te dugotrajna geopolitička napetost i rizik ponavljanja epizoda financijskog stresa i dalje utječu na izglede europskog bankarskog sektora. Nadzirane institucije moraju biti razborite te izraditi otporne poslovne strategije i pridržavati ih se kako bi mogle odgovoriti na brze promjene makrofinancijskog i geopolitičkog okružja. U tim okolnostima glavni je cilj nadzora banaka ESB‑a omogućiti bankama koje izravno nadzire da ojačaju svoju otpornost na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove. Iako je rast kamatnih stopa dosad imao pozitivan utjecaj na profitabilnost, banke moraju biti spremne za veću kolebljivost izvora financiranja, veće troškove financiranja, mogući pad kvalitete imovine i dodatna ponovna određivanja cijena na financijskim tržištima u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Zbog toga banke moraju ojačati svoje okvire za upravljanje kreditnim rizikom te imovinom i obvezama.

Prioritetna ranjivost: nedostatci u okvirima za upravljanje kreditnim rizikom i kreditnim rizikom druge ugovorne strane

Strateški cilj: Banke bi trebale učinkovito otkloniti strukturne manjkavosti u svojim okvirima za upravljanje kreditnim rizikom, uključujući kreditni rizik druge ugovorne strane, te pravodobno ispraviti sva odstupanja od regulatornih zahtjeva i nadzornih očekivanja. Trebale bi biti u stanju brzo utvrditi i smanjiti svako povećanje rizika u portfeljima koji su osjetljiviji na trenutačno makrofinancijsko okružje.

Poduzeća i kućanstva dosad su se pokazala otpornima na usporavanje gospodarstva zahvaljujući snažnoj dobiti, niskim stopama nezaposlenosti i zaštiti u vidu velikih iznosa štednje. Iako su ukupni udio i iznos neprihodonosnih kredita nadziranih institucija i dalje blizu najnižih zabilježenih, na pomolu su rani znakovi pogoršanja kvalitete imovine. Udio kredita kućanstvima u fazi 2, osobito potrošačkih kredita, povećao se kako smanjenje realnog dohotka u kombinaciji s višim kamatnim stopama sve nepovoljnije utječe na sposobnost kućanstava da otplaćuju dugove. Isto tako, nakon niskih razina zabilježenih tijekom pandemije počeli su se povećavati broj stečajeva i stope neispunjavanja obveza poduzeća.

Došlo je do preokreta ciklusa na tržištu stambenih nekretnina u europodručju, uz usporavanje hipotekarnog kreditiranja i pad cijena stambenih nekretnina u većini država europodručja. Tržište poslovnih nekretnina i dalje je u padu, pri čemu se vrednovanje i obujam transakcija naglo smanjuju. Pooštrene uvjete financiranja i neizvjesno okružje na tržištu pogoršavaju strukturne ranjivosti i manja potražnja, osobito za maloprodajnim i uredskim prostorom niže kvalitete. Izloženosti banaka čine se osobito ranjivima u državama s postojećom precijenjenošću i znatnim udjelom kredita s promjenjivom kamatnom stopom te onih neamortizirajućih (npr. krediti s jednokratnom otplatom), koji mogu nositi viši rizik refinanciranja.

Kombinacija većih troškova financiranja povezanih s pooštrenim uvjetima financiranja i visoke razine kolebljivosti na financijskim tržištima povećava rizike za visokozadužene nebankovne financijske institucije, posebno one koje imaju velike pozicije u izvedenicama. Izloženost takvim institucijama mogla bi značiti povećan kreditni rizik druge ugovorne strane nekih banaka, a tim je veća potreba za praksom pouzdanog upravljanja rizicima.

Nadzorna tijela već nekoliko godina rade na otklanjanju strukturnih manjkavosti u okvirima banaka za upravljanje kreditnim rizikom.^[7] Iako nadzorne aktivnosti pokazuju da su banke ostvarile određeni napredak na tom području, istodobno otkrivaju nekoliko dugotrajnih nedostataka. Među njima su, na primjer, ograničena sposobnost banaka da predvide rizike u nastajanju (uključujući klimatski rizik i rizik za okoliš) te za njih izdvoje primjerene rezervacije za kreditni rizik, zatim nedostatci u pogledu njihove pripremljenosti za eventualno rješavanje pitanja naglog povećanja broja problematičnih dužnika i rizika refinanciranja te dokazi o precijenjenosti kolaterala u portfeljima poslovnih nekretnina. Iako su nalazi tih provjera uključeni u rezultate SREP‑a za 2023., bankama su priopćene posebne nadzorne mjere i nadzorna tijela pomno prate provedbu planiranih korektivnih mjera.

Kad je riječ o upravljanju kreditnim rizikom druge ugovorne strane, ciljanom provjerom provedenom 2022. i kasnijim nadzorima na licu mjesta utvrđeni su značajni nedostatci u postupcima dubinske analize klijenata banaka, definiciji sklonosti preuzimanju rizika, postupcima upravljanja u slučaju neispunjavanja obveza i okvirima za testiranje otpornosti na stres. Iako su nadzirane institucije ostvarile napredak u rješavanju utvrđenih problema, od njih se ipak očekuju dodatna nastojanja kako bi se uskladile s izvješćem o dobroj praksi u upravljanju kreditnim rizikom druge ugovorne strane i povezanom rukovođenju (»Sound practices in counterparty credit risk governance and management«), objavljenim u listopadu 2023.

U nadolazećem razdoblju uglavnom će se i dalje provoditi nadzorne aktivnosti iz prošlogodišnjeg programa rada usmjerene na ostvarenje strateškog cilja upravljanja kreditnim rizikom i kreditnim rizikom druge ugovorne strane. No potrebno je i ponovno određivanje smjera kako bi se uzelo u obzir promjenjivo gospodarsko okružje i napredak koji je dosad ostvaren. Preostali nedostatci utvrđeni u sklopu inicijative »Pismo glavnom izvršnom direktoru« iz 2020. i dalje će se pratiti u sklopu preispitivanja restrukturiranja, vjerojatnosti nepodmirenja obveza i prakse rezerviranja. Kad je riječ o potonjem, bit će ponovljena ciljana provjera usmjerena na MSFI 9 i prilagodbe rezultata modela (engl. overlay) kako bi se pratio napredak banaka i njihove mjere za ispravljanje prošlih nalaza. Nadalje, ciljane provjere i, u slučaju potrebe, nadzori na licu mjesta i provjere internih modela provodit će se u odnosu na osjetljivije portfelje kao što su nekretnine (stambene i poslovne) te mala i srednja poduzeća. Kad je riječ o kreditnom riziku druge ugovorne strane, zajednički nadzorni timovi i dalje će pomno pratiti izloženosti banaka i ispitivati primjerenost njihove prakse upravljanja rizicima tako što će provoditi ciljane daljnje nadzorne aktivnosti u pogledu napretka u otklanjanju nedostataka utvrđenih 2022.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za utvrđivanje nadzornih prioriteta

• ciljane provjere s naglaskom na otpornosti portfelja koji su osjetljiviji na trenutačnu makrofinancijsku situaciju i izloženi riziku refinanciranja, uključujući daljnje nadzorne aktivnosti na temelju nalaza prethodnih ciljanih provjera kreditiranja stambenih i poslovnih nekretnina te početak nove ciljane provjere ranjivih dužnika među malim i srednjim poduzećima
• daljnje nadzorne aktivnosti povezane s ciljanom provjerom MSFI‑ja 9 radi praćenja napretka u pogledu sposobnosti modela očekivanih kreditnih gubitaka banaka da uoče rizike u nastajanju, s naglaskom na prilagodbama rezultata modela
• produljenje trajanja dubinskih analiza politika restrukturiranja i vjerojatnosti nepodmirenja obveza
• produljenje trajanja nadzora na licu mjesta s naglaskom na skupnoj klasifikaciji i rezerviranju na razini portfelja (engl. collective staging) te rezerviranju za mala i srednja poduzeća prema MSFI‑ju 9, portfeljima kreditiranja stanovništva i poslovnih nekretnina, uključujući vrednovanje kolaterala
• produljenje trajanja provjera internih modela i daljnje nadzorne aktivnosti zajedničkih nadzornih timova radi procjene promjena modela zasnovanih na internim rejting‑sustavima koje su povezane s novim regulatornim zahtjevima i ispravljanjem nalaza ciljane provjere internih modela
• daljnje nadzorne aktivnosti povezane s ciljanom provjerom upravljanja kreditnim rizikom druge ugovorne strane koja je provedena 2022.
• ciljani nadzori na licu mjesta povezani s pojedinačnim aspektima upravljanja kreditnim rizikom druge ugovorne strane.

Prioritetna ranjivost: nedostatci u okvirima za upravljanje imovinom i obvezama

Strateški cilj: Banke bi se trebale pobrinuti za pouzdano i razborito interno upravljanje i strategije u sklopu upravljanja imovinom i obvezama, uključujući snažan nadzor njihovih upravljačkih tijela i primjeren obuhvat rizika koji proizlaze iz sadašnje monetarne politike i brzih promjena gospodarskog okružja. Prije svega trebale bi izraditi snažne i vjerodostojne planove financiranja s ciljem diversifikacije struktura financiranja te učinkovite planove postupanja u kriznim situacijama kako bi se mogle oduprijeti kratkoročnim likvidnosnim šokovima. Banke bi se trebale pobrinuti i za primjereno upravljanje svojim pozicijama osjetljivima na kamatni rizik, uzimajući u obzir razborite pretpostavke o ponašanju klijenata, te izraditi odgovarajuće strategije smanjenja rizika razmjerne svojim profilima rizičnosti.

Okružje kamatnih stopa u kojem banke posluju u posljednjim dvjema godinama iz temelja se promijenilo. Iako se višim kamatnim stopama u velikoj mjeri podupire profitabilnost nadziranih institucija, zbog njih bi moglo doći do povećanja troškova financiranja i poteškoća za stanje likvidnosti banaka te, općenitije govoreći, njihovo unutarnje upravljanje, strategije i okvire u sklopu upravljanja imovinom i obvezama.

Kolebljivost na financijskim tržištima i korekcije cijena na tržištima instrumenata s fiksnim prinosom u svjetlu sadašnjeg kretanja kamatnih stopa povećale su rizik porasta nerealiziranih gubitaka u portfeljima banaka po amortiziranom trošku. Iako posljedice mogu biti ozbiljne, kao što se pokazalo iz previranja kojem su u ožujku bile izložene neke američke banke srednje veličine, kombinacija činitelja koji su do toga doveli dosad nije zabilježena u bankama u nadležnosti europskog nadzora banaka. Naime, prema podatcima^[8] objavljenima u srpnju 2023. ukupan iznos takvih nerealiziranih gubitaka bio je relativno malen i iznosio je 73 mlrd. EUR u veljači 2023., u odnosu na 620 mlrd. USD u američkim bankama na kraju 2022.^[9] Nadzorna tijela preispituju upravljanje kamatnim rizikom i rizikom kreditne marže u bankama i njihovu procjenu tih rizika još od druge polovice 2021., kad su se pojavili prvi znakovi inflacijskih pritisaka. Nadzor banaka ESB‑a uključio je te rizike 2022. u svoje nadzorne prioritete te je proveo posebnu ciljanu provjeru kako bi proaktivno procijenio spremnost banaka za moguće povećanje kamatnih stopa. Nalazi utvrđeni u tom trenutku upućivali su na potrebu da banke češće preispituju kalibraciju svojih modela upravljanja imovinom i obvezama kako bi odgovorile na promjene ponašanja klijenata koje proizlaze iz novog sustava kamatnih stopa i slabosti nekih strategija zaštite od rizika.

Kad je riječ o likvidnosti i financiranju, nadzirane institucije pokazale su uglavnom snažnu otpornost na dosadašnje promjene financijskog okružja. Iako je zbog smanjenja pričuva središnjih banaka i slabe monetarne dinamike došlo do smanjenja zaštitnih slojeva likvidnosti banaka, njihovi koeficijenti likvidnosne pokrivenosti i omjeri neto stabilnih izvora financiranja i dalje su u prosjeku znatno viši od regulatornog minimuma. Osim toga, nadzirane institucije nemaju koncentraciju financiranja sličnu onoj nekih američkih banaka srednje veličine koje su propale početkom godine jer im kao glavni izvori financiranja prvenstveno služe depoziti. To su uglavnom depoziti stanovništva, od kojih je najveći dio pokriven osiguranjem depozita. Kako bi se zajamčilo neometano postupno ukidanje programa ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i radi procjene spremnosti banaka za to, 2023. provedena je ciljana provjera usmjerena na izlazne strategije banaka u vezi s ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja. U tim okolnostima od nekih se banaka tražilo da dodatno diversificiraju svoje izvore financiranja. Ciljanom provjerom procjenjuje se i pouzdanost te stabilnost planova financiranja banaka, a njezini rezultati bit će uključeni u rezultate SREP‑a za 2024.

U budućnosti će nadzor banaka ESB‑a i dalje snažno naglašavati potrebu da banke imaju uspostavljene stabilne mehanizme upravljanja imovinom i obvezama. Ciljanim aktivnostima preispitat će se interno upravljanje i strategije banaka u sklopu upravljanja imovinom i obvezama te će se procijeniti primjerenost pretpostavki na kojima se zasnivaju neki njihovi modeli ponašanja. Nadzorna tijela ocjenjivat će i otpornost banaka na kratkoročne likvidnosne šokove te vjerodostojnost i pouzdanost njihovih planova postupanja u kriznim situacijama u pogledu likvidnosti. Naposljetku, nadzorna tijela nastavit će s aktivnostima započetima prethodnih godina, i to dodatnim preispitivanjem načina na koji banke upravljaju kamatnim rizikom u bankovnoj knjizi te stabilnosti i pouzdanosti njihovih planova financiranja.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za utvrđivanje nadzornih prioriteta

• ciljane provjere stabilnosti i pouzdanosti planova financiranja, planiranja postupanja u kriznim situacijama i odgovarajuće sposobnosti optimizacije kolaterala te internog upravljanja i strategija u sklopu upravljanja imovinom i obvezama
• ciljani nadzori na licu mjesta kojima se procjenjuje pouzdanost i primjerenost planova financiranja i planova oporavka
• daljnje nadzorne aktivnosti na temelju nalaza ciljane provjere kamatnog rizika i rizika kreditne marže, uz primjenu provjere i na širi krug institucija
• kampanja nadzora na licu mjesta u pogledu kamatnog rizika u bankovnoj knjizi, kojima se istražuju osobito pozicioniranje i strategija upravljanja imovinom i obvezama, modeli ponašanja povezani s kamatnim rizikom u bankovnoj knjizi i strategija zaštite od rizika.

2. prioritet: ubrzano učinkovito otklanjanje nedostataka unutarnjeg upravljanja i upravljanja klimatskim rizikom i rizikom za okoliš

Rezultati SREP‑a za 2023. i dalje upućuju na to da neke banke nisu ostvarile dovoljan napredak u otklanjanju nedostataka u unutarnjem upravljanju. To se osobito odnosi na područja povezana s funkcioniranjem i strateškim usmjeravanjem upravljačkih tijela banaka, ali i s njihovom sposobnošću agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima. Nadalje, zbog propasti nekih američkih i švicarskih banaka početkom godine ponovno je naglašena važnost snažnog unutarnjeg upravljanja i pouzdanih kontrola rizika. Isto vrijedi i kad je riječ o stalnom povećanju klimatskog rizika i rizika za okoliš, čiji se negativan učinak već osjeća na globalnoj razini. Od banaka će se tražiti da pojačaju aktivnosti i u svojim poslovnim strategijama i okvirima za upravljanje rizicima na primjeren način uzmu u obzir relevantne dimenzije rizika kako bi se u potpunosti uskladile s odgovarajućim nadzornim očekivanjima do kraja 2024. Kako bi se ostvario taj cilj, nadzor banaka ESB‑a spreman je upotrijebiti alate kojima raspolaže (uključujući, po potrebi, dodatne kapitalne zahtjeve, provedbu pravila o nadzoru i sankcije te provjere procjena sposobnosti i primjerenosti) kako bi potaknuo banke da učinkovito otklanjaju utvrđene nedostatke, osobito kad su za ispunjenje nadzornih očekivanja određeni jasne mjere i konkretni rokovi.

Prioritetna ranjivost: manjkavosti u funkcioniranju upravljačkih tijela i njihovoj sposobnosti usmjeravanja

Strateški cilj: Banke bi trebale učinkovito otklanjati značajne manjkavosti u funkcioniranju, nadzoru i sastavu svojih upravljačkih tijela izradom i brzom provedbom pouzdanih planova korektivnih mjera, ispunjavajući pri tome nadzorna očekivanja.

Za otpornost i održivost poslovnih modela banaka ključni su snažni mehanizmi unutarnjeg upravljanja i učinkovito strateško usmjeravanje. Zbog neizvjesnih makrofinancijskih izgleda u ovom trenutku i stalnih promjena kamatnih stopa nakon godina akomodativnih uvjeta financiranja banke moraju primijeniti učinkovito strateško usmjeravanje i prilagoditi svoju praksu kako bi na primjeren način procjenjivale i kontrolirale povezane rizike te upravljale njima. Previranje u bankarskim sektorima SAD‑a i Švicarske u ožujku upozorilo je na ključnu ulogu odbora i uprava banaka, koji snose krajnju odgovornost za uspostavu primjerenih mehanizama unutarnjeg upravljanja i učinkovitih procesa upravljanja rizicima, kao i na mogućnost ozbiljnih posljedica za banku ako ih nema. Učinkovito strateško usmjeravanje potrebno je i kako bi poslovni modeli banaka bili prilagođeni razvoju trendova kao što su digitalizacija i ubrzana zelena tranzicija.

Rješavanje manjkavosti u upravljačkim tijelima jedan je od glavnih prioriteta nadzora banaka ESB‑a već nekoliko godina i unatoč poboljšanjima na nekim područjima potreban je veći napredak u pogledu sastava, kolektivne prikladnosti i nadzorne uloge odbora banaka. Nakon izravnog nadzornog djelovanja 2022. banke su uvele poboljšanja u svoje politike raznolikosti, koje sada obuhvaćaju kriterije obrazovanja, iskustva, geografskog podrijetla i dobi, kao i roda. U ovom trenutku gotovo sve nadzirane institucije imaju ciljeve za rješavanje pitanja rodne neravnoteže u svojim upravljačkim tijelima. Međutim, još nema dovoljnog napretka u ostvarenju tih ciljeva.^[10] Banke trebaju dodatno poboljšati i kolektivnu prikladnost svojih odbora te kritičko ispitivanje njihove sposobnosti, koje se odnosi na slabosti povezane sa sastavom odbora (npr. nedovoljan broj službenih neovisnih direktora i nedostatak znanja o posebnim područjima kao što je IT) i njihovim funkcioniranjem (npr. nedostatno vrijeme za rasprave i zabrinutost u vezi s postupcima imenovanja upravljačkih tijela). Potrebno je dodatno poboljšati i nadzornu ulogu odbora, kao što je pokazala ciljana provjera upravljačkih tijela 2023.^[11]

Nadzor banaka ESB‑a i dalje će ciljanim provjerama i nadzorima na licu mjesta surađivati s bankama radi otklanjanja tih dugotrajnih manjkavosti. Osim toga, nadzorna tijela posuvremenit će i objaviti nadzorna očekivanja u odnosu na unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za utvrđivanje nadzornih prioriteta

• ciljana provjera učinkovitosti upravljačkih tijela banaka i ciljani nadzori na licu mjesta
• posuvremenjivanje i vanjska objava nadzornih očekivanja i najbolje prakse povezane s unutarnjim upravljanjem i kulturom rizika banaka.^[12]

Prioritetna ranjivost: manjkavosti u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o njima

Strateški cilj: Banke bi trebale učinkovito otklanjati dugotrajne manjkavosti te imati primjerene i učinkovite okvire za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o njima kao potporu učinkovitom usmjeravanju upravljačkih tijela i kako bi mogle odgovoriti na nadzorna očekivanja, među ostalim u kriznim razdobljima.

Pravodobno i točno agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o njima ključni su za dobro odlučivanje i učinkovito strateško usmjeravanje u bankama, osobito u trenutačnom okružju, te u svrhu izvješćivanja o rizicima, financijskog i nadzornog izvješćivanja. Rezultati dosad provedenih nadzornih postupaka, uključujući SREP za 2023. i tekuću kampanju nadzora na licu mjesta, upućuju na nedovoljan napredak u otklanjanju nedostataka u odnosu na nadzorna očekivanja i usklađenost s načelima učinkovitog agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima Bazelskog odbora za nadzor banaka. Glavne manjkavosti odnose se na nedovoljnu pozornost i nadzor nad upravljačkim tijelima, slabosti arhitekture podataka te rascjepkano i neusklađeno IT okružje, slabu sposobnost agregiranja i neučinkovite okvire unutarnjeg upravljanja. Ključno je da upravljačka tijela odrede čvrste prioritete jer otklanjanje manjkavosti povezanih s agregiranjem podataka o rizicima i izvješćivanjem o njima često zahtijeva znatne resurse.

Kao što je već objavljeno u prošlogodišnjim nadzornim prioritetima, nadzor banaka ESB‑a jača svoje aktivnosti s ciljem da nadzirane institucije ostvare znatan napredak u ispravljanju dugotrajnih nedostataka utvrđenih na području agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima. Od 2024. nadalje sve više će se primjenjivati mehanizam strukturirane eskalacije, koji može obuhvatiti provedbu pravila o nadzoru i sankcije.^[13] U Vodiču o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima dodatno se naglašavaju i iznose nadzorna očekivanja. Javno savjetovanje^[14] o Vodiču održano je u razdoblju od srpnja do listopada 2023., a njegova objava predviđena je za 2024. Nadzorna tijela provodit će ciljane provjere i nadzore na licu mjesta te će surađivati s bankama kad budu utvrđeni dugotrajni nedostatci. Nadalje, ogledno izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka^[15] s početka 2023. i dalje će se pripremati u obliku godišnjeg upitnika bankama. Na taj način nastoji se postići da upravljačka tijela u bankama imaju primjerenu odgovornost za pitanja internog, financijskog i nadzornog izvješćivanja.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za utvrđivanje nadzornih prioriteta

• razrada nadzornih očekivanja povezanih s provedbom načela agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima te objava Vodiča o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima
• ciljane provjere prakse agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima
• kampanja nadzora na licu mjesta usmjerenih na agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o njima (nastavak na 2023.)
• izrada izvješća o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka – godišnji upitnik kako bi se postiglo da upravljačka tijela u bankama imaju primjerenu odgovornost za pitanja internog, financijskog i nadzornog izvješćivanja.

Prioritetna ranjivost: značajna izloženost pokretačima fizičkog i tranzicijskog rizika klimatskih promjena

Strateški cilj: Banke bi trebale na odgovarajući način uključiti klimatski rizik i rizik za okoliš u svoju poslovnu strategiju i okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima kako bi smanjile i objavile takve rizike te kako bi uskladile svoju praksu s trenutačnim regulatornim zahtjevima i nadzornim očekivanjima.

Globalne emisije stakleničkih plinova i dalje su u porastu^[16], što dovodi do daljnjeg globalnog zatopljenja u budućnosti te posljedično do povećanja brojnih i istodobnih opasnosti, što opetovano pokazuju rekordni toplinski valovi i šumski požari te poplave u Europi i drugim regijama u svijetu. Postojećim politikama ne ostvaruju se ciljevi povezani s globalnim zatopljenjem utvrđeni u Pariškom sporazumu iz 2015.^[17] Očekuje se da će se zbog odgođenog djelovanja na području klime dodatno povećati fizički i tranzicijski rizici, a možda i povezani gubitci za banke, što povećava rizik od veće štete, ovisnosti o infrastrukturi s visokim emisijama, neupotrebljive imovine i porasta troškova.^[18] Geopolitička napetost, kao i sve veća početna ulaganja i disruptivne promjene potrebne za ublažavanje i prilagodbu, mogli bi dodatno povećati tranzicijske rizike u pooštrenim uvjetima financiranja.

Dok je kod nekih banaka SREP za 2023. pokazao određeno poboljšanje definiranja njihovih strategija kad je riječ o klimatskom riziku i riziku za okoliš, kod drugih je otkrio i hitnu potrebu za otklanjanjem tih manjkavosti. Kvalitativne mjere na temelju SREP‑a uglavnom su bile usmjerene na slabosti strateškog i operativnog planiranja banaka i na slabo znanje upravljačkih tijela o ekološkim, društvenim i upravljačkim temama. Klimatski rizik i rizik za okoliš utjecali su na razine zahtjeva u sklopu drugog stupa za sve više banaka u odnosu na SREP proveden prošle godine.^[19]

Kako bi se učinkovito otklonile manjkavosti istaknute u testiranju otpornosti na stres za klimatski rizik^[20] i tematskoj provjeri^[21] koje je ESB proveo 2022., nadzor banaka ESB‑a odredio je rokove po pojedinačnim institucijama kako bi banke potpuno uskladile svoju praksu s nadzornim očekivanjima iznesenima u ESB‑ovu Vodiču o klimatskim i okolišnim rizicima iz 2020. do kraja 2024. U ožujku 2023. ostvaren je jedan od prijelaznih koraka u tom procesu jer se od banaka očekivalo da do tog mjeseca na odgovarajući način kategoriziraju klimatski rizik i rizik za okoliš te da provedu potpunu procjenu povezanog utjecaja tih rizika na svoje aktivnosti. U nekim su bankama ipak utvrđene ozbiljne slabosti u tom pogledu te su nadzorna tijela s njima surađivala operativnim aktima, kvalitativnim zahtjevima na temelju SREP‑a i ad hoc odlukama Nadzornog odbora. Od banaka se očekuje da do kraja 2023. u svoje unutarnje upravljanje, strategiju i upravljanje rizicima uključe klimatski rizik i rizik za okoliš te, naposljetku, a do kraja 2024. ispune sva preostala nadzorna očekivanja opisana 2020., uključujući potpunu integraciju u postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (engl. Internal Capital Adequacy Assessment Process, ICAAP) i testiranje otpornosti na stres. I ubuduće će se nadzor banaka ESB‑a služiti cijelim skupom svojih alata s ciljem da banke postupaju u skladu s tim nadzornim očekivanjima, među ostalim, po potrebi, i oštrijim nadzornim mjerama kao što su periodični penali bankama ili dodatni kapitalni zahtjevi za pojedinačne banke.^[22]

Osim toga, nadzorna tijela i dalje će preispitivati i procjenjivati primjerenost prakse banaka povezane s objavljivanjem. Iako su banke na tom području ostvarile određeni napredak, kao što je vidljivo iz rezultata treće procjene napretka europskih banaka u objavljivanju klimatskih rizika i rizika za okoliš, kvaliteta objavljenih informacija i dalje je niska. Među ostalim područja interesa sljedećih godina bit će rješavanje pitanja reputacijskog rizika i rizika pokretanja sudskih postupaka povezanih s klimatskim rizikom i rizikom za okoliš koji proizlaze iz objave tranzicijskih ciljeva odnosno obveza postizanja ugljične neutralnosti. Nadzorna tijela nastavit će i s pripremnim radnjama na izradi okvira za preispitivanje planiranja tranzicije i spremnosti banaka za ispunjavanje ekoloških, društvenih i upravljačkih zadaća iz direktive o kapitalnim zahtjevima (engl. Capital Requirements Directive, CRD VI). Naposljetku, klimatski rizici i dalje će se procjenjivati u sklopu nadzora na licu mjesta usmjerenih na određene rizike, dok se početak ciljanih samostalnih misija povezanih s klimatskim rizikom i rizikom za okoliš planira za 2024.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za utvrđivanje nadzornih prioriteta

• ciljane daljnje nadzorne aktivnosti povezane s nedostatcima utvrđenima u sklopu testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik i tematske provjere 2022. kako bi se postigla potpuna usklađenost s povezanim nadzornim očekivanjima do kraja 2024.
• provjera usklađenosti banaka s provedbenim tehničkim standardima o izvješćivanju i zahtjevima za objavljivanje informacija povezanih s klimatskim rizikom i rizikom za okoliš u sklopu trećeg stupa te provjera njihove međusobne usklađenosti, zajedno s usporedbom prakse banaka u odnosu na nadzorna očekivanja
• dubinske analize sposobnosti banaka za rješavanje pitanja reputacijskog rizika i rizika pokretanja sudskih postupaka koji se odnose na obveze povezane s klimatskim rizikom i rizikom za okoliš
• ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na klimatske aspekte, samostalni ili u sklopu planiranih provjera pojedinačnih rizika (npr. kreditni i operativni rizik te rizik poslovnog modela).

3. prioritet: daljnji napredak u digitalnoj transformaciji i izgradnji snažnih okvira operativne otpornosti

Iako većina nadziranih institucija napreduje u digitalizaciji svojeg poslovanja i usluga kako bi se mogle nositi sa sve većim konkurentskim izazovima, trebale bi ojačati i, ako je potrebno, prilagoditi svoje okvire operativne otpornosti kako bi smanjile moguće rizike. Postizanje operativne otpornosti trebalo bi pridonijeti održivosti poslovnih modela banaka u srednjoročnom razdoblju i omogućiti im, među ostalim, da iskoriste prednosti inovativnih tehnologija. Međutim, neke banke zaostaju u ostvarenju ciljeva na tom području. Osim toga, nadzirane institucije trebaju otklanjati ranjivosti koje proizlaze iz sve većeg operativnog oslanjanja na vanjske pružatelje usluga i unaprijediti svoje upravljanje IT sigurnosnim rizikom / rizikom za kibernetičku sigurnost. To je osobito važno s obzirom na sve veće kibernetičke prijetnje koje proizlaze iz sadašnjega geopolitičkog okružja.

Prioritetna ranjivost: manjkavosti u strategijama digitalne transformacije

Strateški cilj: Banke bi trebale izraditi i provesti pouzdane planove za digitalnu transformaciju u okviru odgovarajućih aranžmana (npr. poslovna strategija i upravljanje rizicima) kako bi poboljšale održivost svojeg poslovnog modela i smanjile rizike povezane s upotrebom inovativnih tehnologija.

Nadzirane institucije nedavno su izvijestile o rekordno visokoj razini profitabilnosti, potaknutoj uglavnom višim neto kamatnim maržama. No u njihovim poslovnim modelima i dalje postoje strukturne slabosti. Omjer troškova i prihoda banaka već dugo je visok neovisno o uvjetima na tržištu, a provedba mjera za obuzdavanje troškova mogla bi se pokazati teškom s obzirom na trenutačne velike inflacijske pritiske. S tim u vezi, nadzirane institucije trebale bi biti u stanju nositi se s predviđenim povećanjem operativnih troškova bez ugrožavanja prijeko potrebnih ulaganja u digitalnu transformaciju. Očekuje se da će digitalizacija ojačati konkurentske pozicije banaka i učiniti ih otpornijima na konkurenciju koja dolazi izvan bankarskog sektora.

Nadzor banaka ESB‑a 2023. proveo je horizontalnu procjenu i analizu referentnih vrijednosti na temelju podataka o digitalnoj transformaciji i upotrebi financijske tehnologije prikupljenih na razini cijelog SSM‑a. Rezultati te analize dostavljeni su bankama i pridonijeli su utvrđivanju niza rizika povezanih s digitalnom transformacijom, među ostalim strateških rizika i rizika provedbe, kibernetičkih rizika, rizika ovisnosti o trećim osobama te rizika pranja novca i prijevara. U ciljanim nadzorima na licu mjesta, koji su dopunili horizontalnu procjenu, izražena je zabrinutost u pogledu učinkovitog strateškog usmjeravanja i provedbe te je istaknuta važnost usavršavanja osoblja i upravljačkih tijela. Otkrivene su i manjkavosti u izradi proračuna i financijskom planiranju jer banke teško prate financijski utjecaj svojih inicijativa za digitalnu transformaciju. Rezultati tih aktivnosti upotrijebljeni su u nadzornoj procjeni poslovnih modela banaka u ciklusu SREP‑a u 2023. Nadzor banaka ESB‑a i ubuduće će biti usmjeren na digitalnu transformaciju provedbom ciljanih provjera u kombinaciji s posebnim nadzorima na licu mjesta te će objavljivati svoja nadzorna očekivanja o digitalnoj transformaciji banaka^[23]. Revidirana očekivanja pridonijet će jačanju metodologije nadzorne procjene.

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za utvrđivanje nadzornih prioriteta

• ciljane provjere usmjerene na utjecaj digitalne transformacije banaka na njihove poslovne modele/strategije, unutarnje upravljanje i utvrđivanje rizika te upravljanje njima, uz daljnje nadzorne aktivnosti zajedničkih nadzornih timova u bankama u kojima su utvrđene značajne manjkavosti
• ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na digitalnu transformaciju, u kojima se dimenzija poslovnog modela kombinira s aspektom IT‑a u strategijama digitalne transformacije banaka
• objava nadzornih očekivanja i razmjena informacija o najboljoj praksi u vezi sa strategijama digitalne transformacije.

Prioritetna ranjivost: manjkavosti okvira za operativnu otpornost, točnije za rizik eksternalizacije IT usluga i IT sigurnosni rizik / rizik za kibernetičku sigurnost

Strateški cilj: Banke bi trebale imati pouzdane aranžmane za rizik eksternalizacije te okvire za IT sigurnost i kibernetičku otpornost kako bi proaktivno pristupile rješavanju svih nesmanjenih rizika koji bi mogli dovesti do značajnih poremećaja ključnih aktivnosti ili usluga, uz istodobno ispunjavanje relevantnih regulatornih zahtjeva i nadzornih očekivanja.

Kibernetički rizik i sigurnost podataka i dalje su glavni pokretači operativnog rizika banaka. Broj kibernetičkih incidenata koje su nadzirane institucije prijavile nadzoru banaka ESB‑a naglo se povećao u prvoj polovici 2023. zbog znatne izloženosti bankarskog sektora kontinuiranim kibernetičkim prijetnjama, koja se između ostalog može pripisati ratu koji Rusija vodi u Ukrajini i povećanoj geopolitičkoj napetosti. Izraženiji su razorni napadi na rad državnih aktera, a i financijske institucije vjerojatna su meta s obzirom na svoju ulogu u kritičnoj infrastrukturi.^[24] U porastu su osobito napadi ucjenjivačkim softverom, pri čemu kibernetički kriminalci postaju sve sofisticiraniji i zbog razvoja tehnika iznude banke sve više stradavaju.

Slabosti sporazuma o eksternalizaciji IT usluga još jedna su ključna ranjivost s obzirom na to da se banke sve više oslanjanju na vanjske pružatelje usluga. Zbog sve duljih i složenijih opskrbnih lanaca banke bi morale bolje razumjeti i kontrolirati svoje odnose s dobavljačima i (među)ovisnost jednih o drugima kako bi proaktivno odgovorile na moguće koncentracijske rizike. Dobro upravljanje imovinom i pružateljima usluga stoga je ključno kako bi banke mogle ispuniti zahtjeve klijenata i povećati svoju učinkovitost u sve konkurentnijem okružju, a pritom se pobrinuti za pravilno upravljanje rizicima u sporazumima o eksternalizaciji i uvođenju rješenja u oblaku. Rezultati procjene u sklopu SREP‑a za 2023. dodatno su potvrdili kolike su manjkavosti banaka koje se odnose na upravljanje rizikom eksternalizacije IT usluga te IT sigurnosnim rizikom / rizikom za kibernetičku sigurnost jer su rezultati SREP‑a i dalje najlošiji upravo za element operativnog rizika.^[25]

U tim okolnostima nadzor banaka ESB‑a uspostavio je godišnje prikupljanje podataka iz registara eksternalizacije nadziranih institucija. Dosadašnjim analizama utvrđene su razne ranjivosti, uključujući veliku ovisnost o nekim vanjskim pružateljima usluga izvan Europe i znatan broj ugovora o eksternalizaciji. Pravilno upravljanje rizicima trećih osoba, među ostalim zbog eksternalizacije pružateljima usluga računalstva u oblaku, ostaje važan dio nadzornog programa i dodatno će se procjenjivati u sklopu kontinuiranih aktivnosti.

Osim horizontalne procjene sporazuma o eksternalizaciji banaka i analize koncentracijskog rizika nadzor banaka ESB‑a i dalje će provoditi ciljane provjere sporazuma o eksternalizaciji i kibernetičke otpornosti kako bi stekao bolji uvid u prirodu i razmjere rizika te mjere banaka za smanjenje tih rizika. Ciljane provjere dopunjavat će se i nadzorima na licu mjesta kako bi se utvrdile i procijenile manjkavosti u svakoj pojedinačnoj banci. S obzirom na povećan broj kibernetičkih napada i važnost koju ta tema ima u trenutačnom geopolitičkom okružju, sljedeće godine nadzor banaka ESB‑a dodatno će provesti tematsko testiranje otpornosti na stres usmjereno na kibernetičku otpornost kako bi procijenio sposobnost banaka da odgovore na uspješni kibernetički napad i oporave se od njega.^[26]

Glavne aktivnosti u sklopu programa rada za utvrđivanje nadzornih prioriteta

• prikupljanje podataka iz registara eksternalizacije i njihova horizontalna analiza radi utvrđivanja međusobne povezanosti nadziranih institucija i vanjskih pružatelja usluga te mogućih koncentracija rizika određenih pružatelja usluga
• ciljane provjere sporazuma o eksternalizaciji i kibernetičke otpornosti
• ciljani nadzori na licu mjesta usmjereni na upravljanje eksternalizacijom i kibernetičkom sigurnošću
• testiranje otpornosti na stres usmjereno na kibernetičku otpornost na razini cijelog sustava 2024. s naglaskom na sposobnosti odgovora i oporavka banaka nakon incidenta na području kibernetičke sigurnosti te na njihovoj sposobnosti pravodobnog ograničenja utjecaja incidenta i ponovne uspostave usluga.