Testiranje otpornosti na stres pokazuje da bi bankarski sektor europodručja mogao odoljeti snažnom padu gospodarske aktivnosti

28. srpnja 2023.

• Testiranje je pokazalo da bi se nakon trogodišnjeg razdoblja ozbiljnih gospodarskih poteškoća stopa redovnog osnovnog kapitala banaka koje nadzire ESB smanjila za 4,8 postotnih bodova i iznosila 10,4 %.
• Zahvaljujući poboljšanoj kvaliteti imovine i profitabilnosti banke su ostale otporne u vrlo nepovoljnim uvjetima.
• Testiranjem je obuhvaćeno 98 banaka u europodručju (57 velikih banaka i 41 banka srednje veličine) koje ESB izravno nadzire.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate testiranja otpornosti na stres u 2023., koji pokazuju da bi bankovni sustav europodručja mogao odoljeti snažnom padu gospodarske aktivnosti.

Nakon trogodišnje izloženosti stresu u vrlo teškim makroekonomskim uvjetima stopa redovnog osnovnog kapitala 98 banaka koje su sudjelovale u testiranju otpornosti na stres smanjila bi se u prosjeku za 4,8 postotnih bodova i iznosila 10,4 %. Stopa redovnog osnovnog kapitala jedno je od ključnih mjerila financijske stabilnosti banaka.

ESB je proveo testiranje otpornosti na stres u 98 banaka koje izravno nadzire. Taj broj čine 57 najvećih banaka u europodručju, koje su uključene u testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (engl. European Banking Authority, EBA), i 41 banka srednje veličine, koja nije uključena u EBA‑in uzorak. One zajedno raspolažu s otprilike 80 % ukupne imovine bankarskog sektora u europodručju. EBA je danas objavila detaljne rezultate za 57 najvećih banaka. ESB je objavio odabrane podatke za 41 banku srednje veličine.

Testiranjem otpornosti na stres mjeri se kakve bi rezultate banke ostvarile u hipotetskom nepovoljnom gospodarskom scenariju, kojim se pretpostavlja dulje razdoblje slabog rasta, povišenih kamatnih stopa i visoke inflacije. Testiranje se ne provodi radi dobivanja prolazne ili neprolazne ocjene i nije određen prag kojim bi se utvrdila uspješnost ili neuspješnost banaka. Umjesto toga rezultati testiranja uzet će se u obzir u kontinuiranom nadzornom dijalogu, u kojem nadzorna tijela objašnjavaju svoje ocjene bankama i raspravljaju o mogućim mjerama za otklanjanje nedostataka.

Na kapital su u nepovoljnom scenariju negativno utjecali kreditni i tržišni rizik te smanjeno ostvarenje prihoda. Gubitci po kreditima doveli su do smanjenja stope redovnog osnovnog kapitala za 4,5 postotnih bodova, pri čemu su najranjiviji bili neosigurani portfelji kreditiranja stanovništva. Od banaka se zahtijevalo i da izrade projekcije gubitaka po kreditima za pojedinačne sektore i projekcije o svojoj izloženosti financiranju financijskom polugom u kreditnom portfelju i garancijama u pripremi. Provjera je pokazala da su izloženosti financiranju financijskom polugom rizičnije u razdoblju gospodarskog pada i da mnoge banke trebaju poboljšati svoju sposobnost vrednovanja garancija u pripremi, modeliranja i agregiranja podataka.

Istodobno se 1,4 postotna boda od ukupnog smanjenja kapitala mogu pripisati tržišnom riziku, i to osobito učincima revalorizacije koji proizlaze iz pozicija koje se mjere po fer vrijednosti. U nepovoljnom scenariju narušena je i sposobnost banaka da ostvaruju prihode, pri čemu niži neto kamatni prihodi, prihodi od dividendi i neto prihodi od naknada i provizija zajedno dovode do smanjenja redovnog osnovnog kapitala za 3,6 postotnih bodova u odnosu na osnovni scenarij. Važno je naglasiti da je testiranje otpornosti na stres pokazalo kako sposobnost banaka da ostvaruju neto kamatne prihode u nepovoljnom scenariju rasta kamatnih stopa bitno ovisi o njihovu poslovnom modelu i s njime povezanoj strukturi imovine i obveza. Na primjer, banke s većim udjelom kredita s promjenjivom kamatnom stopom imaju više koristi od rasta kamatnih stopa nego banke koje se uglavnom oslanjaju na kredite s nepromjenjivom kamatnom stopom. ESB stoga trenutačno zahtijeva od banaka da posvete posebnu pozornost načinu na koji upravljaju kamatnim rizikom.

Smanjenje kapitala na kraju trogodišnjeg razdoblja bilo je manje nego u prethodnim testiranjima otpornosti na stres, uglavnom zbog toga što su banke općenito pristupile testiranju u boljem stanju, s kvalitetnijom imovinom i većom profitabilnošću. Kvaliteta kreditnog portfelja pojedinih banaka znatno se poboljšala od 2021. Ti su činitelji pomogli bankama da se lakše nose s uvjetima iz nepovoljnog scenarija, koji su uključivali dulje razdoblje visoke inflacije i povišenih kamatnih stopa. U mnogim slučajevima povoljni učinak rasta kamatnih stopa na kamatne prihode i dalje je neutralizirao napetosti povezane s troškovima financiranja. No predviđalo se da će zbog više inflacije rasti administrativni troškovi banaka.

Kapital manjih banaka u ESB‑ovu uzorku smanjio se za 6,6 postotnih bodova, a kapital većih banaka koje nadzire ESB za 4,6 postotnih bodova, i to zbog manje sposobnosti ostvarivanja prihoda i većih gubitaka po kreditima tijekom projekcijskog razdoblja. Međutim, njihova stopa redovnog osnovnog kapitala i dalje je bila viša nego u većim bankama (13,7 % u odnosu na 10,1 %) jer im je i početna pozicija bila viša (20,2 % u odnosu na 14,7 %).

Uključivanje rezultata u postupak nadzorne provjere i ocjene

U sklopu godišnjeg postupka nadzorne provjere i ocjene nadzorna tijela pri procjeni unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima u bankama uzimaju u obzir određene kvalitativne rezultate testiranja otpornosti na stres kao što su pravodobnost, točnost podataka i kvaliteta informacija.

Osim toga, kvantitativni učinak nepovoljnog scenarija testiranja otpornosti na stres jedan je od ključnih podataka na temelju kojeg nadzorna tijela utvrđuju razinu preporuke u sklopu drugog stupa. Preporukom u sklopu drugog stupa pojedinačnim se bankama preporučuje razina kapitala koju ESB očekuje da održavaju povrh zakonski propisanih kapitalnih zahtjeva kako bi imale dovoljno vlastitih sredstava za apsorbiranje mogućih gubitaka koji proizlaze iz stresnih scenarija.

U postupku nadzorne provjere i ocjene u 2023. ESB će prvi put primijeniti novu metodologiju za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge kako bi odgovorio na rizik prekomjerne financijske poluge. Na razini sustava omjer financijske poluge banaka u europodručju u nepovoljnom se scenariju smanjio za 1,1 postotni bod. Do kraja projekcijskog razdoblja dosegnuo je 4,4 %, što je iznad zakonski propisanog minimuma od 3 %. Preporuka u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge utvrđuje se samo za određene banke, na primjer one čiji predviđeni omjer financijske poluge padne ispod razine ukupnog zahtjeva za omjer financijske poluge.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Simonu Spornbergeru, tel.: +49 151 15661448, ili Esther Tejedor, tel.: +49 172 5171280.

Napomene

• Konačnim uzorkom obuhvaćena je 41 umjesto 42 banke srednje veličine, kako je najavljeno na početku testiranja, zbog toga što je početkom 2023. banka OTP Bank Nyrt pripojila banku Biser Topco S.à.r.l.
• Neke banke koje ESB izravno nadzire nisu sudjelovale ni u jednom testiranju otpornosti na stres, na primjer društva kćeri ili podružnice banaka koje ne sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu a koje su bile uključene u testiranje na razini EU‑a. Drugi su mogući razlozi za nesudjelovanje to što je banka u to vrijeme bila podvrgnuta postupku restrukturiranja ili uključena u spajanje odnosno stjecanje.
• Radi bolje usporedivosti sve spomenute stope redovnog osnovnog kapitala jesu „pune” stope, čime se podrazumijeva da banke već ispunjavaju sve kapitalne zahtjeve koji podliježu prijelaznim režimima.
• U sklopu testiranja otpornosti na stres u 2023. banke su prvi put primijenile propisane parametre za projekciju neto prihoda od naknada i provizija. Prethodno su se služile vlastitim modelima.
• Projekcije banaka izračunane su na temelju računovodstvenih pravila koja su se primjenjivala 31. prosinca 2022. Računovodstveni standard MSFI 17 za djelatnosti osiguranja stupio je na snagu tek 1. siječnja 2023. i stoga nije uzet u obzir u postupku testiranja. Radi dostatne transparentnosti EBA je, međutim, objavila odabrane bilješke koje uključuju učinak MSFI‑ja 17. To bi trebalo olakšati usporedbu rezultata testiranja otpornosti na stres i odgovarajućih stopa kapitala od 1. siječnja 2023. Za te bilješke, međutim, nije provedeno jednako temeljito osiguranje kvalitete kakvo su nadležna tijela provela za druge objavljene podatke o testiranju otpornosti na stres.
• Za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa nadzor banaka ESB‑a primjenjuje pristup koji se sastoji od dvaju koraka. U prvom koraku svaka se banka razvrstava u razred na temelju svojeg najvećeg smanjenja pune stope redovnog osnovnog kapitala u testiranju otpornosti na stres. U drugom koraku nadzorna tijela utvrđuju konačnu preporuku u sklopu drugog stupa u rasponima svakog razreda ili, u iznimnim slučajevima, izvan tih raspona, u skladu s posebnostima svake banke.
• Za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge ESB će kao ishodište uporabiti projekcije omjera financijske poluge u nepovoljnom scenariju testiranja otpornosti na stres i provoditi postupak u dvama koracima sličan opisanom postupku za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa.