Što znači da banka propada ili je vjerojatno da će propasti?

14. lipnja 2017.

Četiri su razloga zbog kojih se proglašava da banka propada ili je vjerojatno da će propasti:

• više ne ispunjava zahtjeve nadzornog tijela za izdavanje odobrenja za rad
• ima više obveza nego imovine
• nije sposobna platiti svoje dugove po dospijeću
• zahtijeva izvanredne javne financijske potpore.

U trenutku u kojem se proglašava da banka propada ili je vjerojatno da će propasti mora se ispuniti jedan od tih uvjeta ili mora postojati vjerojatnost da će se jedan od tih uvjeta ispuniti.

Zašto su potrebne posebne mjere ako se proglasi da banka propada ili je vjerojatno da će propasti?

Propast banke općenito se smatra iznimno važnom zbog ključne uloge koju banke imaju u gospodarstvu. Banke pružaju bitne usluge pojedincima i poduzećima, na primjer odobravanjem kredita, primanjem depozita i obradom plaćanja. Stoga je važno osigurati nastavak pružanja tih usluga u slučaju propasti banke.

Osim toga, financijski je sustav vrlo integriran. Nedavna financijska kriza pokazala je kako se problemi u financijskom sektoru mogu brzo i silovito proširiti ako se učinkovito ne riješe.

Što slijedi kada se proglasi da banka propada ili je vjerojatno da će propasti?

Kada se proglasi da banka propada ili je vjerojatno da će propasti, preuzima je Jedinstveni sanacijski odbor, odnosno sanacijsko tijelo za značajne banke u sklopu europskog nadzora banaka kao i za prekogranične manje značajne banke. Ono odlučuje je li sanacija banke u javnom interesu i koje se sanacijske mjere trebaju primijeniti. Ako ocijeni da sanacija nije u javnom interesu, banka se likvidira.

Ključni ciljevi sanacije su:

• očuvanje sistemski važnog dijela poslovanja banke, odnosno dijela čija bi propast mogla prouzročiti financijsku krizu
• zaštita deponenata
• osiguranje nastavka ključnih funkcija
• sprječavanje poremećaja na tržištu.

ESB, koji izravno nadzire oko 120 značajnih banaka, blisko surađuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom tijekom čitavog sanacijskog postupka.

Jedinstveni sanacijski odbor

Prvi korak – planiranje oporavka i sanacije

Planiranje je bitan dio učinkovite sanacije banaka koje propadaju ili je vjerojatno da će propasti.

Od banaka se svake godine zahtijeva da pripreme planove oporavka, koje ocjenjuje njihovo nadzorno tijelo. Za značajne banke to čini ESB. U planovima oporavka utvrđuju se mogući scenariji koji bi se mogli dogoditi ako se banka nađe u financijskim poteškoćama te se određuju mjere koje bi banka mogla poduzeti kako bi nastavila poslovati i tako spriječila propast. Banka u financijskim poteškoćama mogla bi na primjer prikupiti dodatan kapital, smanjiti planirano kreditiranje ili prodati imovinu.

S druge strane, sanacijski plan je vrsta ugovora u kojem se utvrđuje način na koji će banka likvidirati svoje aktivnosti ako se odluči da više nije solventna. Njegova je svrha odrediti ključne funkcije banke, utvrditi i riješiti prepreke provedivosti sanacije te stvoriti preduvjete za njezinu moguću sanaciju. Sanacijsko tijelo odgovorno je za pripremanje sanacijskog plana za svaku banku na temelju informacija koje mu dostave banka i nadzorno tijelo, s kojim se također savjetuje tijekom postupka.

Drugi korak – početak sanacije banke

Nakon donošenja odluke da banka propada ili je vjerojatno da će propasti Jedinstveni sanacijski odbor ocjenjuje mogu li se poduzeti alternativne mjere privatnog sektora kako bi se pravodobno spriječila njezina propast te je li nastavak sanacije u javnom interesu (umjesto likvidacije banke u sklopu redovitog postupka u slučaju insolventnosti). Drugim riječima, Jedinstveni sanacijski odbor ocjenjuje bi li propast banke primjerice mogla prouzročiti financijsku nestabilnost ili poremećaje na tržištu.

Ako Jedinstveni sanacijski odbor ocijeni da ne postoje izvedive alternativne mjere privatnog sektora te da je sanacija u javnom interesu, može donijeti sanacijski program.

Jedinstvenom sanacijskom odboru dostupni su brojni sanacijski instrumenti:

• dijelovi banke mogu se prodati
• dijelovi banke mogu se prenijeti na privremenu strukturu, odnosno tzv. prijelaznu banku, kako bi se osiguralo daljnje pružanje bankovnih usluga klijentima
• određena imovina i obveze mogu se prenijeti na »lošu« banku
• obveze banke mogu se poništiti ili smanjiti postupkom unutarnje sanacije.

Što će se dogoditi ako imam depozit u banci za koju je proglašeno da propada ili je vjerojatno da će propasti?

Sustavi osiguranja depozita sustavi su u svakoj državi članici kojima se deponentima nadoknađuju sredstva ako njihova banka propadne i ako im depozit više nije dostupan. Depoziti do 100.000 EUR su zaštićeni. Sve banke moraju biti članice tog sustava i plaćati doprinose u fond.

Europsko vijeće – sustavi osiguranja depozita