Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

ESB uglavnom nije promijenio kapitalne zahtjeve za 2027. a njegovi prioriteti usmjereni su na financijsku i operativnu otpornost banaka

19. studenog 2026.

  • Iz rezultata postupka nadzorne provjere i ocjene banaka koje ESB nadzire provedenoga u 2026. vidljive su, općenito govoreći, dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, snažna profitabilnost i stabilne ocjene.
  • Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuke za redovni osnovni kapital, koji su u 2026. iznosili 11,2 %, ostali su uglavnom stabilni i za 2027. iznose 11,3 % imovine ponderirane rizikom.
  • Zahtjev u sklopu drugog stupa koji se mora ispuniti redovnim osnovnim kapitalom ostao je uglavnom stabilan i iznosi 1,2 %.
  • Prvi je put primijenjena revidirana metodologija za određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa, kojom se jača veza kapitalnih zahtjeva i profila rizičnosti pojedinačnih banaka te istodobno izbjegava preklapanje zahtjeva u sklopu prvog i drugog stupa na pojedinačnoj osnovi.
  • Nove kvalitativne mjere uglavnom su se odnosile na kreditni rizik, unutarnje upravljanje i operativni rizik.
  • Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2027. do 2029. usmjereni su na otpornost banaka na geopolitičke rizike i makrofinancijske šokove te operativnu otpornost na rizike koji proizlaze iz tehnologije.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) za 2026. te svoje nadzorne prioritete za razdoblje od 2027. do 2029. Postupkom je obuhvaćeno 108 banaka koje ESB izravno nadzire. Predmet provjere bili su kapital, likvidnost, poslovni model, unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima.

Bankarski sektor europodručja održao je dobre kapitalne i likvidnosne pozicije u uvjetima povećanih geopolitičkih rizika i makrofinancijske neizvjesnosti. Ponderirani prosjek stope ukupnoga kapitala iznosio je 20,1 % u drugom tromjesečju 2026. a potpuno uvedeni omjer financijske poluge iznosio je 5,8 %.

Zaštitni slojevi likvidnosti ostali su znatno iznad minimalnog zahtjeva od 100 %: agregatni koeficijent likvidnosne pokrivenosti u drugom tromjesečju 2026. iznosio je 155 %. Bankarski sektor zadržao je dobar pristup financiranju od stanovništva i pribavljanju sredstava na financijskom tržištu a prosječni omjer neto stabilnih izvora financiranja iznosio je 125 %.

Profitabilnost je ostala snažna. Agregirani godišnji povrat na kapital, koji je u 2025. iznosio 9,5 %, povećao se na gotovo 11 % u drugom tromjesečju 2026. Neto prihodi od naknada i provizija poduprli su rast prihoda a neto kamatnim prihodima pridonijelo je povećanje obujma kredita i rast kamatnih marži. Snažni prihodi pridonijeli su blagom smanjenju agregatnog omjera troškova i prihoda, i to s 55 % na 53 %.

Kvaliteta imovine i nadalje je bila relativno stabilna, pri čemu je ukupni udio neprihodonosnih kredita ostao na niskim razinama i iznosio 1,9 % u drugom tromjesečju 2026. a ukupni udio kredita u fazi 2 smanjio se. No u nekim su portfeljima i nadalje bile prisutne ranjivosti, primjerice u portfeljima potrošačkih kredita te malih i srednjih poduzeća. Unatoč naznakama stabiliziranja uvjeta na tržištima poslovnih nekretnina, neizvjesnost i negativni rizici nisu nestali.

Utjecaj nedavnih geopolitičkih šokova mogao bi se u cijelosti pokazati u bilancama banaka tek poslije određenog vremena. Banke stoga moraju primjenjivati razborit pristup preuzimanju rizika, zajedno s pouzdanim upravljanjem i prospektivnim planiranjem kapitala i likvidnosti kako bi odgovorile na moguće šokove i apsorbirale ih te nastavile financirati kućanstava i poduzeća i u stresnim okolnostima.

Kvantitativne i kvalitativne nadzorne mjere

Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuke za redovni osnovni kapital, koji su u 2026. iznosili 11,2 %, ostali su uglavnom stabilni i za 2027. iznose 11,3 % imovine ponderirane rizikom. Zahtjev u sklopu drugog stupa koji se mora ispuniti redovnim osnovnim kapitalom također je ostao uglavnom stabilan i iznosio je 1,2 %, u odnosu na 1,1 %, koliko je iznosio u 2026. Neobvezujuća preporuka u sklopu drugog stupa ostala je jednaka za 2027. i iznosi 1,1 %.

Slično tome, kada je riječ o ukupnom kapitalu, ukupni kapitalni zahtjevi i preporuke, koji su u 2026. iznosili 15,6 %, ostali su uglavnom stabilni i za 2027. iznose 15,7 % imovine ponderirane rizikom a ukupni kapitalni zahtjevi u sklopu drugog stupa ostali su na razini od otprilike 2 %.

Radi smanjivanja rizika prekomjerne financijske poluge ESB je za 14 banaka odredio obvezujuće zahtjeve u sklopu drugog stupa koji se odnose na omjer financijske poluge. Osim toga, za pet banaka utvrđene su neobvezujuće preporuke u sklopu drugog stupa koje se odnose na omjer financijske poluge kako bi se ojačala njihova otpornost u stresnim uvjetima.

Prosječna ukupna ocjena na temelju SREP‑a u 2026. bila je nepromijenjena: 2,5. Jednaku ukupnu ocjenu kao u 2025. dobilo je 86 % banaka a povećanja ili smanjenja ocjena uglavnom se odnose na nefinancijske rizike.

ESB je u 2026. odredio nove kvalitativne mjere za 78 banaka. U odnosu na prethodnu godinu broj takvih novih mjera smanjio se za oko 50 %. Prednost se daje značajnim slabostima i pitanjima koja izazivaju najveću zabrinutost nadzornih tijela. Brzo se provode daljnje aktivnosti u vezi s ozbiljnim i dugotrajnim nedostatcima a ako banke ne otklone te nedostatke, poduzimaju se provedbene mjere. Nove kvalitativne mjere uglavnom su se odnosile na kreditni rizik (33 %), unutarnje upravljanje (24 %) i operativni rizik (12 %). Te su mjere bile usmjerene na nedostatke u upravljanju neprihodonosnim izloženostima, učinkovitosti upravljačkog tijela te agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima.

Ponovno su među najslabije ocijenjenim kategorijama bili operativni rizik i IKT rizik: u 92 % značajnih institucija utvrđeni su nedostatci na području kibernetičke sigurnosti, upravljanja rizicima povezanima s trećim stranama i kontrolama IKT rizika. Banke su također morale ojačati svoje sposobnosti agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima jer slabosti u kvaliteti podataka i IT arhitekturi te prekomjerno oslanjanje na ručne postupke i nadalje koče učinkovito upravljanje rizicima.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2027. do 2029.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2027. do 2029. u skladu su s okružjem rizika. Istodobno između njih i prethodnog skupa nadzornih prioriteta postoji kontinuitet. Dva su glavna prioriteta u ovom ciklusu jačanje financijske otpornosti banaka na geopolitičke rizike i makrofinancijske šokove te jačanje njihove operativne otpornosti i kapaciteta na području IKT‑a.

Prvi prioritet usmjeren je na razborite standarde odobravanja kredita i određivanje cijena kredita na temelju rizika. Nadalje, nadzorna tijela nastavit će procjenjivati je li Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR III) pravilno i dosljedno provedena, osobito u pogledu izračuna rizikom ponderirane imovine za kreditni i operativni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom.

Osim toga, nadzorna tijela bavit će se potencijalnim ranjivostima banaka sa značajnim izloženostima nebankovnim financijskim institucijama, uključujući financiranje fondova i druge aktivnosti na privatnom tržištu. Preispitat će strategije sekuritizacije prijenosa značajnog rizika i način na koji su one uključene u upravljanje rizicima i planiranje kapitala u bankama.

Prvi prioritet i nadalje obuhvaća rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom. Tematskom provjerom u 2027. procijenit će se planiranje tranzicije iz bonitetne perspektive u bankama. Osim toga, nastavit će se rad na dugotrajnim slabostima u upravljanju fizičkim rizikom.

Drugi prioritet usmjeren je na otklanjanje značajnih nedostataka u upravljanju IKT rizikom u bankama. Aktivnosti će uključivati nadzore na licu mjesta u vezi s kibernetičkom sigurnošću i upravljanjem rizicima povezanima s trećim stranama, penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama u skladu s Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti i ciljane provjere ovisnosti o pružateljima usluga u oblaku.

Nadzorna tijela procijenit će odgovore banaka na kibernetičke prijetnje omogućene umjetnom inteligencijom i njihovu spremnost za prelazak na postkvantnu kriptografiju. Osim toga, u sve će većoj mjeri surađivati s bankarskim sektorom i odgovarajućim tijelima u vezi s upravljanjem rizicima koji proizlaze iz primjera uporabe umjetne inteligencije.

Naposljetku, od banaka će se očekivati da u dogovorenim rokovima otklone značajne slabosti u sposobnosti agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima te će se prema potrebi odrediti provedbene mjere.

Reforma SREP‑a i metodologije

Zahvaljujući reformi SREP‑a koju je ESB proveo u 2026. nadzorne su procjene učinkovitije i djelotvornije te u većoj mjeri utemeljene na rizicima. Revidirani okvir tolerancije rizika i višegodišnje procjene znače da se banke i nadzorna tijela mogu usredotočiti na najznačajnije rizike i najveće nove razloge za zabrinutost. Zbog toga su odluke na temelju SREP‑a kraće i usmjerene na ključne ranjivosti banaka te se određuje manje kvalitativnih mjera. Zahvaljujući potpunoj integraciji prospektivnog planiranja nadzornih aktivnosti, programi ispitivanja i rezultati SREP‑a sada se priopćavaju prije.

Revidirana metodologija za određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa prvi je put primijenjena u ovogodišnjem ciklusu SREP‑a za određivanje kapitalnih zahtjeva koji će se primjenjivati od siječnja 2027. Njome se smanjuje složenost i izravnije povezuju kapitalni zahtjevi i pokretači rizika. Zbog nje nije došlo do promjene ukupnih kapitalnih zahtjeva na razini sustava, nego se mijenjaju zahtjevi pojedinačnih banaka u skladu s tretmanom profila rizičnosti pojedinačnih banaka prema revidiranoj metodologiji.

Osim toga, nadzorna tijela posvetila su posebnu pozornost mogućem preklapanju zahtjeva u sklopu prvog i drugog stupa u provedbi konačnih reformi Basel III u EU‑u, koje utječu na izračun imovine ponderirane rizikom. Učinci CRR‑a III dosad su uglavnom bili neznatni i razlikovali su se među bankama, što je često dovodilo do smanjenja kapitalnih zahtjeva u sklopu prvog stupa. U slučajevima kada bi se zahtjevi u sklopu prvog stupa povećali te se utvrdila preklapanja, ESB je smanjivao zahtjeve u sklopu drugog stupa. ESB će nastaviti pratiti te učinke i rješavati moguće dvostruko računanje rizika na pojedinačnoj osnovi kako se budu uvodila nova pravila.

Nakon uvođenja revidirane metodologije za određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa ove godine i metodologije za likvidnost koja će se primjenjivati od 2027. ne očekuju se daljnje promjene metodologija SREP‑a u sljedećim dvjema godinama i buduće izmjene bit će rjeđe nego u razdoblju provedbe reforme SREP‑a. Na taj će se način bankama pružiti stabilniji nadzorni okvir za planiranje kapitala i likvidnosti te strateško planiranje i pritom če se održati potrebni standardi nadzorne strogosti i otpornosti.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Timu Breutneru, tel. +49 69 1344 4463.

Napomene

  • U SREP‑u se ocjenjuju četiri glavna elementa: održivost poslovnih modela, adekvatnost unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, rizici za kapital te rizici za likvidnost i financiranje. Svakom elementu dodjeljuje se ocjena od 1 do 4 (1 je najbolja, a 4 najlošija ocjena). Te se ocjene zatim kombiniraju kako bi se dobila ukupna ocjena (također od 1 do 4).
  • Ciklus SREP‑a 2026. uglavnom se zasnivao na podatcima zabilježenima na kraju 2025. Odluke koje su proizišle iz SREP‑a 2026. primjenjuju se u 2027. Od 110 nadziranih institucija u rujnu 2026. procjenom u sklopu SREP‑a bilo je obuhvaćeno 107 banaka, koje će dobiti odluku ili operativni dopis na temelju SREP‑a. Tri banke ove godine neće dobiti novu odluku ni dopis na temelju SREP‑a zbog spajanja i pripajanja koje je u tijeku, obilježja ili posebnih okolnosti institucije. U sklopu SREP‑a ocijenjeno je 108 banaka. Agregirani podatci o kapitalnim zahtjevima i preporukama temelje se na uzorku od 109 subjekata. Procjene zahtjeva za kombinirane zaštitne slojeve primjenjivih u 2027. u skladu su s objavljenim kamatnim stopama monetarne politike.
  • Očekivanja povezana s držanjem kapitala u bankama na temelju SREP‑a imaju dva elementa. Prvim elementom, zahtjevom u sklopu drugog stupa, obuhvaćeni su rizici koji nisu, uopće ili u dovoljnoj mjeri, uzeti u obzir prvim stupom. Drugim elementom, preporukom u sklopu drugog stupa, određuje se razina kapitala koju bi banka trebala održavati kako bi imala dovoljan zaštitni sloj kapitala da izdrži stresne uvjete (ta razina procjenjuje se u prvom redu na osnovi nepovoljnog scenarija u nadzornim testiranjima otpornosti na stres). Zahtjev u sklopu drugog stupa obvezujući je i povrede mogu imati izravne pravne posljedice za banke, dok preporuka u sklopu drugog stupa nije obvezujuća.
  • Redovni osnovni kapital najkvalitetnija je sastavnica regulatornog kapitala jer apsorbira gubitke čim se pojave. Dodatni osnovni kapital također omogućuje apsorpciju gubitaka prema načelu trajnosti poslovanja iako instrumenti dodatnog osnovnog kapitala ne ispunjavaju sve kriterije za redovni osnovni kapital. Dopunski kapital rabi se u slučaju prekida poslovanja: ako banka propadne, instrumenti dopunskog kapitala moraju apsorbirati gubitke prije nego što to učine imatelji depozita i neosigurani vjerovnici. Ukupni dostupni regulatorni kapital zbroj je tih dvaju elemenata: osnovnog kapitala, koji obuhvaća redovni osnovni kapital i dodatni osnovni kapital, i dopunskog kapitala.
  • Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka jesu zahtjevi u sklopu prvog i drugog stupa + zahtjev za kombinirani zaštitni sloj + preporuka u sklopu drugog stupa. Dodatne informacije o redoslijedu sastavnica kapitala možete pronaći na mrežnim stranicama o nadzornoj metodologiji. Svi podatci navode se kao postotci imovine ponderirane rizikom.
  • U skladu s Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRD V), koja je stupila na snagu 1. siječnja 2021., sastav kapitala kojim se ispunjava zahtjev u sklopu drugog stupa trebao bi biti isti kao sastav kapitala u sklopu prvog stupa, tj. udjel redovnog osnovnog kapitala trebao bi biti najmanje 56,25 % a udjel osnovnog kapitala najmanje 75 %, u skladu s minimalnim zahtjevima.
  • Zahtjevi za kombinirani zaštitni sloj odnose se na zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj kapitala i sistemske zaštitne slojeve (pri čemu se sistemski zaštitni slojevi sastoje od zaštitnih slojeva za globalne sistemski važne institucije, ostale sistemski važne institucije i sistemski rizik). Rriječ je o zakonskim zahtjevima koji su određeni u Direktivi o kapitalnim zahtjevima EU‑a ili u nacionalnom pravu.
  • Koeficijent likvidnosne pokrivenosti regulatorni je standard iz okvira Basel III kojim se od banaka traži da drže dovoljno visokokvalitetne likvidne imovine za pokriće predviđenih likvidnosnih odljeva tijekom stresnog scenarija od 30 dana.
  • Omjer neto stabilnih izvora financiranja pokazatelj je kojim se mjeri stabilnost izvora financiranja banke usporedbom dostupnih stabilnih izvora financiranja sa zahtijevanim stabilnim izvorima financiranja kako bi se pokrile potrebe tijekom jednogodišnjeg razdoblja.
  • Programom nadzornog ispitivanja za pojedinačnu značajnu instituciju utvrđuju se glavne nadzorne zadaće i aktivnosti za sljedećih 12 mjeseci, njihov okvirni raspored i ciljevi te potreba za nadzorom na licu mjesta i provjerama internih modela. Određuje ga odgovarajući zajednički nadzorni tim za svaku značajnu instituciju.
KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije