Reformiramo europski nadzor kako bi bio učinkovitiji, uspješniji i usmjereniji na rizike
Stabilne banke temelj su snažna gospodarstva. Otkako je uspostavljen europski nadzor banaka, banke u europodručju postale su stabilnije i bolje kapitalizirane a razina neprihodonosnih kredita smanjila se. Postojeći nadzorni i regulatorni okvir pomogao je bankarskom sektoru da ostane otporan i nastavi pružati usluge kućanstvima i poduzećima, među ostalim i u stresnim razdobljima.
Napredak postignut nakon globalne financijske krize snažan je temelj, ali okružje u kojem banke posluju brzo se mijenja. Zbog brzih tehnoloških promjena i promjena povezanih s rizicima nadzor se mora prilagoditi novim izazovima kako bi i dalje bio što učinkovitiji i uspješniji. Banke i nadzorna tijela moraju imati analitičke sposobnosti za otklanjanje rizika u nastajanju. Zato radimo na sveobuhvatnom planu reformi kako bismo riješili problem nepotrebne složenosti nadzora i preusmjerili resurse bez ugrožavanja otpornosti banaka.
Plan reforme europskog nadzora banaka
Četirima posebnim inicijativama povećavamo učinkovitost i uspješnost europskog nadzora banaka te njegovu usmjerenost na rizike.
Reforma SREP‑a: redovite provjere stanja banaka
U rujnu 2022. europski nadzor banaka pokrenuo je neovisno stručno preispitivanje svoje redovite provjere stanja banaka: postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP). Na osnovi preporuka proizišlih iz tog preispitivanja povećavamo učinkovitost i uspješnost SREP-a te stavljamo veći naglasak na nadzor usmjeren na rizike. Više informacija o tim promjenama može se pronaći u Čestim pitanjima o budućem postupku SREP.
Reforma SREP‑a temelji se na prethodnim odlukama i provodi tijekom trogodišnjeg razdoblja, od 2024. do 2026., te će se njezine prednosti razvijati tijekom vremena. Napredak ćemo pratiti i dokumentirati na osnovi pokazatelja kao što su trajanje ciklusa SREP‑a, duljina i jasnoća odluka na temelju SREP‑a te informacije o nalazima koji još nisu riješeni.
Više o reformi SREP‑a:
Sljedeći koraci: reforma drugih nadzornih aktivnosti
Naš cilj da budemo učinkovitiji i uspješniji te i dalje potpuno usmjereni na rizike nije ograničen na SREP. Služeći se iskustvima nadzornih tijela i povratnim informacijama vanjskih dionika, osnovali smo šest radnih skupina koje će optimizirati nadzorne procese i postupke.
U skladu s pristupom prilagođenom riziku opći je cilj svake radne skupine usredotočiti se na važne rizike kako bi banke i nadalje bile otporne uz istodobno smanjenje vremena potrebnog za ispunjavanje standardnih zahtjeva i zadaća. To će omogućiti usmjeravanje resursa na smanjivanje rizika u nastajanju i na složenija područja koja izazivaju veću zabrinutost.
- Unaprjeđenje postupka odlučivanja i iskorištavanje digitalizacije
-
Digitalnim alatima i ubrzanim postupkom odlučivanja ubrzavamo donošenje nadzornih odluka. Na primjer, prosječno trajanje procjena sposobnosti i primjerenosti, na koje se odnosi daleko najveći broj odluka ESB‑a, smanjilo se u 2024. na 97 dana, što je znatno ispod cilja od 120 dana koji su utvrdili Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Osim toga, pokusno provodimo ubrzani postupak procjene prijenosa značajnog rizika u sekuritizacijama, koji smo osmislili u dijalogu s Europskim udruženjem banaka. Njime se vrijeme potrebno za procjenu prilično jednostavnih i standardnih sekuritizacija smanjuje s tri mjeseca na deset radnih dana, pri čemu se ne ugrožava otpornost. Kada je riječ o složenim i inovativnim sekuritizacijama, ESB će i nadalje provoditi detaljnu procjenu i pomno provjeravati je li postignut značajan prijenos rizika.
- Interni modeli
-
Interni modeli, kojima se izračunava imovina ponderirana rizikom, pomažu u utvrđivanju razine kapitala koji banka mora imati, što znači da utječu na njezinu otpornost. Poboljšanje okružja modela stoga je od samog početka među prioritetima jedinstvenog nadzornog mehanizma. Nadzorna tijela moraju unaprijed odobriti primjenu tih modela i nastaviti pratiti njihovu uporabu, među ostalim u slučaju (značajnih) promjena. Istražujemo načine za optimizaciju nadzornih postupaka povezanih s internim modelima. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo preispituje svoje regulatorne tehničke standarde o klasifikaciji promjena modela, što je dobra prilika za smanjenje broja značajnih promjena modela za koje je potrebno odobrenje nadzornih tijela.
- Testiranje otpornosti na stres
-
Nadzornim testiranjem otpornosti na stres procjenjuje se koliko se uspješno banke mogu nositi s financijskim i gospodarskim šokovima. Rezultati pomažu u otkrivanju ranjivosti i upozoravanju na njih u ranoj fazi nadzornog dijaloga s bankama. Želimo poboljšati testiranje otpornosti na stres, po potrebi u bliskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, uklanjanjem nepotrebno složenih postupaka koji zahtijevaju mnogo resursa. Tako ćemo povećati svoju sposobnost bržeg reagiranja na rizike u nastajanju uz istodobno smanjenje izvještajnih zahtjeva povezanih s testiranjem otpornosti na stres i troškova usklađivanja za banke.
- Odluke povezane s kapitalom
-
Primjerena kapitalizacija ključna je za sigurnost i pouzdanost. Banke preuzimaju rizike i, ako se oni ostvare, mogu imati gubitke. Kako bi nastavile pružati usluge klijentima i u nepovoljnim vremenima, moraju biti sposobne apsorbirati te gubitke. Zbog te važne uloge za određene je odluke povezane s kapitalom potrebno odobrenje nadzornih tijela. Svoje ćemo interne postupke za donošenje odluka povezanih s kapitalom, kao što je odobrenje otkupa dionica, više usmjeriti na rizike i ubrzati, među ostalim uporabom digitalnih alata. Za banke će to značiti jasnije nadzorne upute, standardiziranije predloške i brže obavljanje zadaća.
- Izvješćivanje
-
Kako bi nadzorna tijela mogla pratiti rizike i provoditi propise, potrebne su im odgovarajuće informacije, koje se obično prikupljaju u postupku standardiziranog izvješćivanja. Izvještajni okvir banaka s vremenom se razvija u skladu s potrebama različitih područja ekonomskih politika na nacionalnoj i europskoj razini. Zbog složenosti izvještajnog okvira pripremamo cjelovit pregled bonitetnog izvješćivanja i objavljivanja podataka za značajne i manje značajne banke uzimajući u obzir zaduženja na nacionalnoj i europskoj razini, kako bismo utvrdili preklapanja, zastarjele zahtjeve i područja na kojima se izvješćivanje može pojednostavniti.
- Nadzori na licu mjesta
-
Nadzori na licu mjesta ključan su alat za nadzor banaka. Obuhvaćaju dubinsku analizu različitih rizika, sustava unutarnje kontrole, poslovnih modela i pravila upravljanja. Pružaju podrobne informacije o stanju određene banke, što uključuje prospektivnu analizu. Povećavamo učinkovitost nadzora na licu mjesta, među ostalim u fazama planiranja, provedbe i daljnjih aktivnosti. Pri određivanju opsega i intenziteta nadzora na licu mjesta primjenjivat ćemo pristup prilagođeniji riziku.
Procjena uspješnosti nadzora
Procjena uspješnosti nadzora ključan je element našeg plana reforme. No ta se uspješnost ne može utvrditi samo na osnovi financijskih pokazatelja. Na primjer, postoji više mogućih razloga za poboljšanje financijskih omjera banaka, uključujući bolje makroekonomske uvjete. Kako bismo razlučili te činitelje, unaprjeđujemo analitičke alate radi bolje procjene uspješnosti nadzora.
Redovita procjena
U godišnji postupak planiranja ugradili smo redovitu procjenu uspješnosti nadzora. Pritom se usredotočujemo na mjerljive ishode i vodimo računa o tome da naše aktivnosti i nadalje budu učinkovite i usmjerene na rezultate. Novi višerazinski pristup daljnjim aktivnostima povezanima s nalazima i mjerama omogućuje nam uspješnije rješavanje najkritičnijih pitanja.
Poticanje kulture nadzora usmjerenog na rizike
ESB i nacionalna nadzorna tijela surađuju u provedbi europskog nadzora banaka. Značajne banke nadziru zajednički nadzorni timovi sastavljeni od zaposlenika ESB‑a i nacionalnih tijela, a manje značajne banke nadziru nacionalna tijela, koja nadgleda ESB.
S ciljem ostvarenja planirane reforme potičemo kulturu nadzora usmjerenog na rizike u cijelom sustavu te osposobljavamo timove da donose prosudbe i odlučuju čemu treba posvetiti najviše pozornosti.
Radi veće dosljednosti u cijelom europskom nadzoru banaka pokrenuli smo posebnu inicijativu za poticanje promjena na području kulture nadzora, pri čemu je naglasak na razvoju kulture koja će biti integriranija, učinkovitija, uspješnija i usmjerenija na rizike. Jedinstvena kultura nadzora ojačat će naš nadzor i pridonijeti nesmetanijoj provedbi postupaka u bankama.