Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Reformiramo europski nadzor kako bi bio učinkovitiji, uspješniji i usmjereniji na rizike

Stabilne banke temelj su snažna gospodarstva. Otkako je uspostavljen europski nadzor banaka, banke u europodručju postale su stabilnije i bolje kapitalizirane a razina neprihodonosnih kredita smanjila se. Postojeći nadzorni i regulatorni okvir pomogao je bankarskom sektoru da ostane otporan i nastavi pružati usluge kućanstvima i poduzećima, među ostalim i u stresnim razdobljima. 

Napredak postignut nakon globalne financijske krize snažan je temelj, ali okružje u kojem banke posluju brzo se mijenja. Zbog brzih tehnoloških promjena i promjena povezanih s rizicima nadzor se mora prilagoditi novim izazovima kako bi i dalje bio što učinkovitiji i uspješniji. Banke i nadzorna tijela moraju imati analitičke sposobnosti za otklanjanje rizika u nastajanju. Zato radimo na sveobuhvatnom planu reformi kako bismo riješili problem nepotrebne složenosti nadzora i preusmjerili resurse bez ugrožavanja otpornosti banaka.

Reforma SREP‑a: redovite provjere stanja banaka

U rujnu 2022. europski nadzor banaka pokrenuo je neovisno stručno preispitivanje svoje redovite provjere stanja banaka: postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP). Na osnovi preporuka proizišlih iz tog preispitivanja povećavamo učinkovitost i uspješnost SREP-a te stavljamo veći naglasak na nadzor usmjeren na rizike. Više informacija o tim promjenama može se pronaći u Čestim pitanjima o budućem postupku SREP.

Reformom SREP‑a postižu se znatna poboljšanja na sljedećim područjima:

Usmjerenije procjene rizika

Pojednostavnili smo SREP kako bi bio usmjereniji na rizike i kraće trajao: proporcionalnim nadzorom usmjerenim na rizike, čiju provedbu olakšava okvir tolerancije rizika koji je u primjeni od 2023., i višegodišnjim pristupom postiže se veća fleksibilnost u pravodobnoj procjeni rizika pojedinačnih banaka.

Integrirano planiranje nadzornih aktivnosti

Poboljšavamo koordinaciju nadzornih aktivnosti kao što su nadzori na licu mjesta, dubinske analize i horizontalne tematske provjere, koje nam pružaju sveobuhvatan pregled rizika banaka, te tako pomažemo nadzornim tijelima i bankama u raspodjeli resursa.

Uporaba svih nadzornih alata

U skladu sa svojim okvirom za eskalaciju rabit ćemo sve nadzorne alate dostupne u zakonodavstvu kako bismo postigli da banke pravodobno odgovaraju na rizike. Ako banke ne otklone slabosti na odgovarajući način, možemo im postaviti kvalitativne zahtjeve i poduzeti provedbene mjere, na primjer izricanjem periodičnih penala.

Poboljšana komunikacija s bankama

Dopisi u sklopu SREP‑a postali su kraći i usmjereniji na ključne rizike. Glavni dio odluka na temelju SREP‑a usmjeren je na ključna pitanja koja izazivaju zabrinutost nadzornih tijela i koja su podloga za zahtjeve i preporuke u sklopu SREP‑a. Banke obavještavamo o kvalitativnim mjerama čim se utvrdi slabost a na manje ozbiljne nalaze sada se primjenjuje jednostavniji postupak za poduzimanje daljnjih aktivnosti.

Stabilnije metodologije

Stabilnim i manje složenim metodologijama s vremenom se postiže dosljednost, zbog čega nadzorne radnje postaju predvidljivije. Naše metodologije procjene sada imaju stabilnu osnovu. Pojednostavnjenje pristupa utvrđivanju zahtjeva u sklopu drugog stupa, koje će uskoro uslijediti, bit će posljednji važni korak. U sljedećim godinama ne planiramo znatne reforme.

Poboljšana uporaba IT sustava i analitike

Uporabom i unaprjeđenjem najsuvremenijih IT i analitičkih alata koji pomažu u rutinskim zadaćama oslobađaju se resursi i vrijeme za rad na ključnim rizicima specifičnima za pojedinačne banke. Stoga ulažemo u IT sustave i analitiku te usklađujemo i konsolidiramo svoje podatke i IT infrastrukturu.

Reforma SREP‑a temelji se na prethodnim odlukama i provodi tijekom trogodišnjeg razdoblja, od 2024. do 2026., te će se njezine prednosti razvijati tijekom vremena. Napredak ćemo pratiti i dokumentirati na osnovi pokazatelja kao što su trajanje ciklusa SREP‑a, duljina i jasnoća odluka na temelju SREP‑a te informacije o nalazima koji još nisu riješeni.

Više o reformi SREP‑a:

Naš cilj da budemo učinkovitiji i uspješniji te i dalje potpuno usmjereni na rizike nije ograničen na SREP. Služeći se iskustvima nadzornih tijela i povratnim informacijama vanjskih dionika, osnovali smo šest radnih skupina koje će optimizirati nadzorne procese i postupke.

U skladu s pristupom prilagođenom riziku opći je cilj svake radne skupine usredotočiti se na važne rizike kako bi banke i nadalje bile otporne uz istodobno smanjenje vremena potrebnog za ispunjavanje standardnih zahtjeva i zadaća. To će omogućiti usmjeravanje resursa na smanjivanje rizika u nastajanju i na složenija područja koja izazivaju veću zabrinutost.  

Radne skupine obuhvatit će šest glavnih područja:
Unaprjeđenje postupka odlučivanja i iskorištavanje digitalizacije

Digitalnim alatima i ubrzanim postupkom odlučivanja ubrzavamo donošenje nadzornih odluka. Na primjer, prosječno trajanje procjena sposobnosti i primjerenosti, na koje se odnosi daleko najveći broj odluka ESB‑a, smanjilo se u 2024. na 97 dana, što je znatno ispod cilja od 120 dana koji su utvrdili Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Osim toga, pokusno provodimo ubrzani postupak procjene prijenosa značajnog rizika u sekuritizacijama, koji smo osmislili u dijalogu s Europskim udruženjem banaka. Njime se vrijeme potrebno za procjenu prilično jednostavnih i standardnih sekuritizacija smanjuje s tri mjeseca na deset radnih dana, pri čemu se ne ugrožava otpornost. Kada je riječ o složenim i inovativnim sekuritizacijama, ESB će i nadalje provoditi detaljnu procjenu i pomno provjeravati je li postignut značajan prijenos rizika.

Interni modeli

Interni modeli, kojima se izračunava imovina ponderirana rizikom, pomažu u utvrđivanju razine kapitala koji banka mora imati, što znači da utječu na njezinu otpornost. Poboljšanje okružja modela stoga je od samog početka među prioritetima jedinstvenog nadzornog mehanizma. Nadzorna tijela moraju unaprijed odobriti primjenu tih modela i nastaviti pratiti njihovu uporabu, među ostalim u slučaju (značajnih) promjena. Istražujemo načine za optimizaciju nadzornih postupaka povezanih s internim modelima. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo preispituje svoje regulatorne tehničke standarde o klasifikaciji promjena modela, što je dobra prilika za smanjenje broja značajnih promjena modela za koje je potrebno odobrenje nadzornih tijela. 

Testiranje otpornosti na stres

Nadzornim testiranjem otpornosti na stres procjenjuje se koliko se uspješno banke mogu nositi s financijskim i gospodarskim šokovima. Rezultati pomažu u otkrivanju ranjivosti i upozoravanju na njih u ranoj fazi nadzornog dijaloga s bankama. Želimo poboljšati testiranje otpornosti na stres, po potrebi u bliskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, uklanjanjem nepotrebno složenih postupaka koji zahtijevaju mnogo resursa. Tako ćemo povećati svoju sposobnost bržeg reagiranja na rizike u nastajanju uz istodobno smanjenje izvještajnih zahtjeva povezanih s testiranjem otpornosti na stres i troškova usklađivanja za banke.

Odluke povezane s kapitalom

Primjerena kapitalizacija ključna je za sigurnost i pouzdanost. Banke preuzimaju rizike i, ako se oni ostvare, mogu imati gubitke. Kako bi nastavile pružati usluge klijentima i u nepovoljnim vremenima, moraju biti sposobne apsorbirati te gubitke. Zbog te važne uloge za određene je odluke povezane s kapitalom potrebno odobrenje nadzornih tijela. Svoje ćemo interne postupke za donošenje odluka povezanih s kapitalom, kao što je odobrenje otkupa dionica, više usmjeriti na rizike i ubrzati, među ostalim uporabom digitalnih alata. Za banke će to značiti jasnije nadzorne upute, standardiziranije predloške i brže obavljanje zadaća.

Izvješćivanje

Kako bi nadzorna tijela mogla pratiti rizike i provoditi propise, potrebne su im odgovarajuće informacije, koje se obično prikupljaju u postupku standardiziranog izvješćivanja. Izvještajni okvir banaka s vremenom se razvija u skladu s potrebama različitih područja ekonomskih politika na nacionalnoj i europskoj razini. Zbog složenosti izvještajnog okvira pripremamo cjelovit pregled bonitetnog izvješćivanja i objavljivanja podataka za značajne i manje značajne banke uzimajući u obzir zaduženja na nacionalnoj i europskoj razini, kako bismo utvrdili preklapanja, zastarjele zahtjeve i područja na kojima se izvješćivanje može pojednostavniti.

Nadzori na licu mjesta

Nadzori na licu mjesta ključan su alat za nadzor banaka. Obuhvaćaju dubinsku analizu različitih rizika, sustava unutarnje kontrole, poslovnih modela i pravila upravljanja. Pružaju podrobne informacije o stanju određene banke, što uključuje prospektivnu analizu. Povećavamo učinkovitost nadzora na licu mjesta, među ostalim u fazama planiranja, provedbe i daljnjih aktivnosti. Pri određivanju opsega i intenziteta nadzora na licu mjesta primjenjivat ćemo pristup prilagođeniji riziku.

Procjena uspješnosti nadzora

Procjena uspješnosti nadzora ključan je element našeg plana reforme. No ta se uspješnost ne može utvrditi samo na osnovi financijskih pokazatelja. Na primjer, postoji više mogućih razloga za poboljšanje financijskih omjera banaka, uključujući bolje makroekonomske uvjete. Kako bismo razlučili te činitelje, unaprjeđujemo analitičke alate radi bolje procjene uspješnosti nadzora.

Redovita procjena

U godišnji postupak planiranja ugradili smo redovitu procjenu uspješnosti nadzora. Pritom se usredotočujemo na mjerljive ishode i vodimo računa o tome da naše aktivnosti i nadalje budu učinkovite i usmjerene na rezultate. Novi višerazinski pristup daljnjim aktivnostima povezanima s nalazima i mjerama omogućuje nam uspješnije rješavanje najkritičnijih pitanja.

Poticanje kulture nadzora usmjerenog na rizike

ESB i nacionalna nadzorna tijela surađuju u provedbi europskog nadzora banaka. Značajne banke nadziru zajednički nadzorni timovi sastavljeni od zaposlenika ESB‑a i nacionalnih tijela, a manje značajne banke nadziru nacionalna tijela, koja nadgleda ESB.

S ciljem ostvarenja planirane reforme potičemo kulturu nadzora usmjerenog na rizike u cijelom sustavu te osposobljavamo timove da donose prosudbe i odlučuju čemu treba posvetiti najviše pozornosti.

Radi veće dosljednosti u cijelom europskom nadzoru banaka pokrenuli smo posebnu inicijativu za poticanje promjena na području kulture nadzora, pri čemu je naglasak na razvoju kulture koja će biti integriranija, učinkovitija, uspješnija i usmjerenija na rizike. Jedinstvena kultura nadzora ojačat će naš nadzor i pridonijeti nesmetanijoj provedbi postupaka u bankama.

Kako pridonosimo inicijativama za postizanje pojednostavnjenja na europskoj razini?

Učinkovit, uspješan nadzor usmjeren na rizike

Želimo da nadzor bude učinkovit, uspješan i uvijek jasno usmjeren na rizike. S tim ciljem, premda nismo ni regulatorno ni zakonodavno tijelo, podupiremo mjerodavna tijela u procjeni mogućnosti pojednostavnjenja regulatornog okvira postavljanjem usklađenih, proporcionalnih zahtjeva na razini EU‑a bez ugrožavanja sigurnosti i pouzdanosti banaka.

Radna skupina ESB‑a na visokoj razini za pojednostavnjenje

Upravno vijeće ESB‑a osnovalo je radnu skupinu na visokoj razini koja razmatra moguća područja na kojima bi se europski bonitetni regulatorni, nadzorni i izvještajni okvir mogao pojednostavniti. Radna skupina planira svoje prijedloge za pojednostavnjenje dostaviti Upravnom vijeću do kraja 2025., nakon čega će se konačni prijedlozi izložiti Europskoj komisiji.

Inicijative Europskog nadzornog tijela za bankarstvo

Sudjelujemo i u radnoj skupini Europskog nadzornog tijela za bankarstvo koja se bavi učinkovitošću regulatornog i nadzornog okvira.

Prijava povreda, tzv. zviždanje