Zviždači djeluju za opće dobro

8. rujna 2015. (posuvremenjeno 26 listopada 2018.)

Whistleblowers act in the greater good

ESB je predan provođenju strogog, ali pravednog nadzora banaka. Temeljni je dio te zadaće osigurati da se sve nadzirane banke i nadzorna tijela za bankarstvo u potpunosti pridržavaju svojih obveza u skladu s pravom EU-a. Međutim, ponekad se te obveze ne ispunjavaju, a u nekim se slučajevima namjerno poduzimaju radnje s ciljem prikrivanja prijestupa. Zviždači koji obavijeste ESB o mogućem nepravilnom postupanju služe javnom interesu i prijavljujući svoje sumnje djeluju za opće dobro.

Najvjerojatnije će za moguće počinjenje prijestupa znati službenici za praćenje usklađenosti, revizori i drugi zaposlenici banke. Među najčešćim su primjerima prijavljenih povreda pravila neadekvatan izračun regulatornog kapitala i kapitalnih zahtjeva te pitanja upravljanja.

»Prijave povreda djelotvorno su sredstvo za otkrivanje slučajeva protupravnog postupanja u poslovanju.«

(Komentar Danièle Nouy, predsjednice Nadzornog odbora)

ESB može istraživati samo povrede »mjerodavnog prava EU-a«, odnosno zakona koji se odnose na bonitetni nadzor banaka, na primjer onih kojima se uređuju kapitalni zahtjevi i mehanizmi upravljanja. Ako se povreda odnosi na druga područja nadzora neke banke, na primjer na zaštitu potrošača ili provedbu pravila za sprječavanje pranja novca, poduzimanje daljnjih aktivnosti ne spada u nadležnost ESB-a. Umjesto ESB-u, takve povrede treba prijaviti nacionalnim tijelima.

Kako podnijeti prijavu

Povrede treba prijaviti pomoću mrežnog obrasca. Upotreba obrasca jamči da će prijava biti podnesena odgovornima za procjenu moguće povrede izravno i bez odlaganja. U tom se obrascu također nalaze brojna pitanja koja su važna za ESB-ovu procjenu prijave.


Platforma za prijavu povreda

Zaštita zviždača

Svatko može prijaviti povredu pomoću ESB-ova mrežnog obrasca ne otkrivajući pritom svoj identitet. Prijavitelji mogu biti sigurni da će ESB pomno procijeniti njihovu prijavu.

ESB se savjetovao s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka kako bi osigurao da se provode sve nužne zaštitne mjere kojima se štite prijavitelji u skladu s pravom EU‑a o zaštiti podataka. Zaštita prijavitelja propisana je i pravnim okvirom koji se primjenjuje na nadzorne zadaće ESB-a.

Kako se prijave obrađuju?

Stručni tim zaprima prijavu i procjenjuje je li relevantna za ESB ili nacionalno nadzorno tijelo za bankarstvo. Ako stručni tim nakon početne procjene zaključi da je prijava relevantna, proslijedit će je odgovornom poslovnom području u ESB‑u ili nacionalnom nadzornom tijelu za bankarstvo. Može se pokrenuti neka nadzorna radnja, na primjer zahtjev za informaciju, nadzor na licu mjesta, primjena nadzorne mjere ili postupak izricanja sankcija.

S obzirom na uspostavljeni režim poslovne tajne, ESB prijavitelja ne smije obavijestiti o ishodu prijave. Međutim, skupni i anonimizirani sažetak prijavljenih povreda i radnji koje je nakon toga poduzeo ESB objavljuje se svake godine u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima.