Zašto banke moraju držati kapital?

23 svibnja 2019.

Zašto banke moraju držati kapital?

Kapital je preduvjet sigurnosti i pouzdanosti banaka, a evo i zašto. Banke preuzimaju rizike i, ako se oni ostvare, mogu imati gubitke. Kako bi ostale sigurne i zaštitile depozite štediša, banke moraju biti u stanju apsorbirati gubitke i nastaviti poslovati bez obzira na to jesu li vremena dobra ili loša. Tomu služi kapital banaka.

Koliko bi kapitala banka trebala držati? Odgovor na to pitanje ovisi o rizicima koje preuzima. Što su rizici veći, potrebno je više kapitala. Zato je nužno da banke stalno procjenjuju rizike kojima su izložene i gubitke koje bi mogle pretrpjeti. Njihove procjene provjeravaju i preispituju nadzorna tijela za bankarstvo. Ta tijela prate financijsko stanje banaka, a važan su dio tog praćenja provjere razina kapitala.

Što je zapravo kapital banaka? Na koji ih način čini sigurnima? I koje razine kapitala moraju držati banke u europodručju?

Što je kapital?

Jednostavno rečeno, kapital je novac koji je banka dobila od dioničara i drugih ulagača te sva dobit koju je ostvarila, a nije isplatila. Stoga, ako banka želi povećati svoju kapitalnu osnovu, može to učiniti izdavanjem dodatnih dionica ili zadržavanjem dobiti, umjesto da je isplati dioničarima u obliku dividendi.

Ukupno gledajući, bankama su na raspolaganju dva izvora sredstava: kapital i dug. Dug je novac pozajmljen od vjerovnika koji će im se morati vratiti. Između ostalog obuhvaća depozite klijenata, izdane dužničke vrijednosne papire i kredite koje je banka uzela.

Sredstva iz tih dvaju izvora banka upotrebljava na više načina, na primjer, za davanje kredita klijentima ili za druga ulaganja. Ti krediti i druga ulaganja, zajedno sa sredstvima koje banka drži u gotovini, njezina su imovina.

Bilanca banke Bilanca banke

Na koji način kapital čini banke sigurnima?

Kapital djeluje kao financijska zaštita od gubitaka. Kada se, na primjer, odjednom dogodi da mnogi dužnici ne mogu otplaćivati kredite ili padne vrijednost ulaganja banke, nastaju gubitci i banke koje nemaju zaštitu u obliku kapitala mogu otići u stečaj. Međutim, ako banka ima dobru kapitalnu osnovu, upotrijebit će je za apsorpciju gubitaka i nastaviti s radom i pružanjem usluga klijentima.

Bilanca banke Bilanca banke

Koliko kapitala moraju držati banke u europodručju?

Kapitalni zahtjevi za banke u europodručju sastoje se od triju glavnih elemenata:

  • minimalni kapitalni zahtjevi, tzv. zahtjevi u sklopu prvog stupa
  • dodatni kapitalni zahtjev, tzv. zahtjev u sklopu drugog stupa
  • zahtjevi za zaštitni sloj.

Prvo, sve banke u europodručju moraju poštovati europsko pravo, kojim je ukupni minimalni kapitalni zahtjev, takozvani zahtjev u sklopu prvog stupa, utvrđen na razini 8 % imovine banke ponderirane rizikom. Ali što je imovina ponderirana rizikom? Riječ je o ukupnoj imovini banke pomnoženoj s odgovarajućim faktorima rizika (ponderi rizika). Faktori rizika ovise o procjeni rizičnosti određene kategorije imovine. Što je neka imovina manje rizična, manji je iznos imovine ponderirane rizikom i banka mora držati manje kapitala kao pokriće. Na primjer, hipotekarni kredit osiguran kolateralom (stanom ili kućom) manje je rizičan, odnosno ima manji faktor rizika, od neosiguranog kredita. Stoga banka mora držati manje kapitala za pokriće hipotekarnog kredita nego za pokriće neosiguranog kredita.

Drugo, postoji i dodatni kapitalni zahtjev koji određuju nadzorna tijela (takozvani zahtjev u sklopu drugog stupa). Njegovo određivanje zadaća je europskog nadzora banaka. Nadzornici iz ESB‑a i nadzorna tijela država europodručja pomno promatraju pojedinačne banke europodručja i procjenjuju rizike kojima je svaka od tih banaka izložena. Čine to u sklopu godišnjeg postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP). Ako nadzorna tijela zaključe da rizici banke nisu u dovoljnoj mjeri pokriveni minimalnim kapitalnim zahtjevima, traže od banke da drži dodatni kapital.

Za banke su pravno obvezujući i minimalni i dodatni kapitalni zahtjevi, pa njihovo neispunjavanje ima pravne posljedice. Posljedice ovise o težini povrede. Nadzorno tijelo od banke može zatražiti, na primjer, da sastavi plan za ispunjenje kapitalnih zahtjeva. Ako je povreda vrlo ozbiljna, banka može izgubiti odobrenje za pružanje bankovnih usluga.

Treći kapitalni zahtjev za banke europodručja zahtjev je za dodatne zaštitne slojeve u različite svrhe (za općenito očuvanje kapitala te za zaštitu od cikličkog i necikličkog sistemskog rizika).

Osim te tri skupine kapitalnih zahtjeva, nadzorna tijela od banaka europodručja očekuju da rezerviraju određenu količinu kapitala za stresna razdoblja (takozvane upute u sklopu drugog stupa).

Osim iznosa koje od njih traže regulatorna i nadzorna tijela, očekuje se da će banke same odrediti koliko im je kapitala potrebno za održivo poslovanje u skladu s njihovim poslovnim modelom.