Menu

Česta pitanja o ciljanoj provjeri internih modela

Što je ciljana provjera internih modela? Koji je bio njezin glavni cilj?

Ciljana provjera internih modela (engl. targeted review of internal models, TRIM), koju je Europska središnja banka (ESB) započela početkom 2016., najveći je dosadašnji projekt koji je nadzor banaka ESB‑a proveo u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima. Procijenili smo jesu li interni modeli kojima se banke pod izravnim nadzorom ESB‑a služe usklađeni s regulatornim zahtjevima te jesu li njihovi rezultati pouzdani i usporedivi.

Banke se mogu služiti internim modelima u utvrđivanju svojeg ukupnog iznosa izloženosti ponderiranog rizikom, koji se naziva i imovina ponderirana rizikom. Za upotrebu internih modela potrebno im je dopuštenje njihova nadzornog tijela.

Glavni ciljevi TRIM‑a bili su:

  1. postići usklađenost s regulatornim zahtjevima i povećati usporedivost i pouzdanost internih modela
  2. smanjiti neopravdanu varijabilnost imovine ponderirane rizikom, tj. varijabilnost koja ne proizlazi iz rizika
  3. uskladiti nadzornu praksu.

Vodič ESB‑a o internim modelima jedno je od važnih postignuća TRIM‑a, kojim se pridonosi pravilnoj i usklađenoj primjeni internih modela u bankama. Prikaz je ESB‑ova tumačenja odabranih primjenjivih regulatornih zahtjeva za interne modele. Nadalje, osnova je za zajedničke metodologije procjene primijenjene u sklopu TRIM‑a.

Ciljevi TRIM‑a bili su u skladu s dvama glavnim ciljevima nadzora banaka ESB‑a:

  1. jačanjem pouzdanosti i otpornosti bankovnog sustava proaktivnim nadzorom i primjenom najbolje prakse
  2. postizanjem usklađene primjene nadzorne prakse u cijelom europodručju.

Koji su glavni nalazi TRIM‑a?

Općenito govoreći, provjere u sklopu TRIM‑a potvrdile su da se nadzirani subjekti mogu i dalje služiti internim modelima za izračun imovine ponderirane rizikom. Utvrđeni su brojni nedostatci (tzv. nalazi) za sve vrste rizika i banke moraju provesti korektivne mjere u rokovima koje je odredio ESB. Osim toga moraju nastaviti ulagati u održavanje visoke kvalitete modela koja je rezultat TRIM‑a.

Dok su korektivne mjere na temelju nalaza u tijeku, za dio modela trebalo je odrediti nadzorna ograničenja kako bi se spriječilo moguće podcjenjivanje i velika nepouzdanost imovine ponderirane rizikom, primjerice za dio modela za izračun gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza i modela za izračun konverzijskih faktora povezanih s portfeljima s malim brojem statusa neispunjavanja obveza.

U sklopu TRIM‑a utvrdili smo više nalaza za svaku vrstu rizika a za oko trećinu tih nalaza procijenjeno je da su imali značajan učinak na razinu kapitalnih zahtjeva, unutarnje upravljanje ili kontrolu rizika i upravljanje rizicima u bankama. Na primjer, kada je riječ o modelima za kreditni rizik, u gotovo svim provjerama utvrđene su slabosti s velikim ili vrlo velikim učinkom na gubitak zbog neispunjavanja obveza. Kada je riječ o modelima za tržišni rizik, pronašli smo nedostatke s velikim ili vrlo velikim učinkom povezane s primijenjenom metodologijom za vrijednost adherentnu riziku i vrijednost adherentnu riziku u stresnim uvjetima.

Nalazi TRIM‑a raščlanjeni prema vrsti rizika mogu se pronaći u odjeljku 4. izvješća o projektu TRIM.

Je li taj postupak doveo do povećanja opće razine imovine ponderirane rizikom?

Provjere provedene u sklopu TRIM‑a bile su opsežne i temeljite. Iz njih su proizišli brojni nalazi i detaljan plan za daljnje nadzorne aktivnosti. Te aktivnosti usmjerene su na korektivne mjere na temelju nalaza kako bi se obnovila potpuna usklađenost s regulatornim zahtjevima.

Bankama su određene obveze, koje su detaljno opisane i moraju se ispuniti u zadanim rokovima. Osim toga, odredili smo ograničenja kako bi razina kapitalnog zahtjeva bila odgovarajuća u razdoblju u kojem banke provode korektivne mjere na temelju nalaza i usklađuju se s regulatornim zahtjevima. Procjenjujemo da je agregirani učinak tih ograničenja i promjena modela odobrenih u sklopu TRIM‑a doveo do ukupnog povećanja imovine ponderirane rizikom u apsolutnom iznosu od 275 mlrd. EUR u razdoblju od 2018. do 2021. Međutim, ne možemo unaprijed procijeniti cjelokupni učinak nadzornih odluka donesenih u sklopu TRIM‑a.

Naime, kada je riječ o obvezama, koje su okosnica daljnjih aktivnosti na temelju TRIM‑a, ne može se unaprijed procijeniti njihov učinak na kapitalne zahtjeve jer on u konačnici ovisi o tome kako ih pojedinačna institucija u praksi odluči ispuniti.

Je li TRIM‑om smanjena neopravdana varijabilnost imovine ponderirane rizikom, tj. varijabilnost koja ne proizlazi iz rizika? Ako je odgovor potvrdan, na koji način?

Varijabilnost imovine ponderirane rizikom koja ne proizlazi iz rizika smanjena je TRIM‑om na različite načine jer može imati različite uzroke, npr. ovisno o tome jesu li propisi nedovoljno specifični da bi se spriječila takva varijabilnost ili institucije nisu usklađene s regulatornim zahtjevima.

  1. Vodič ESB‑a o internim modelima transparentan je prikaz ESB‑ova nadzornog tumačenja postojećih propisa. Njime se postiže dosljednost u primjeni regulatornih zahtjeva i pridonosi usklađenoj procjeni internih modela. ESB je u sklopu TRIM‑a dosljedno primjenjivao svoju intruzivnu metodologiju procjene na sve banke, pritom se posebno služeći standardiziranim zahtjevima za podatke te zajedničkim nadzornim tehnikama i alatima.
  2. U nadzornim odlukama na temelju provjera provedenih u sklopu TRIM‑a primijenili smo dosljedan pristup. Među odlukama su i mjere za potpuno usklađivanje provjerenih modela s regulatornim zahtjevima. Tim se mjerama nadoknađuje eventualno podcjenjivanje rizika tijekom provedbe korektivnih mjera. Na taj način pobrinuli smo se da nadzirani subjekti brzo otklone uočene nedostatke i ne podcjenjuju imovinu ponderiranu rizikom tijekom provedbe korektivnih mjera.

Tim se mjerama u konačnici jača povezanost rizika odnosne imovine i rezultata modela te pridonosi usporedivosti rezultata modela. Stoga se njima smanjuje varijabilnost imovine ponderirane rizikom koja ne proizlazi iz rizika i obnavlja pouzdanost internih modela.

Kako je TRIM pridonio budućem europskom nadzoru internih modela?

TRIM je bio višestruko koristan i njegovi se rezultati ne svode na procjenu usklađenosti internih modela s regulatornim zahtjevima.

  • Nadzornici su stekli mnogo temeljitiji uvid u postojeću praksu primjene modela na razini cijelog sustava te u manjkavosti te prakse, što će im pomoći u određivanju područja za buduće provjere ili praćenje.
  • Vodičem ESB‑a o internim modelima dopunjuju se regulatorne inicijative na području internih modela iz nadzorne perspektive. Vodič je transparentan prikaz ESB‑ova tumačenja primjenjivih regulatornih zahtjeva za interne modele. Nadalje, doprinos je pouzdanijim okvirima za interne modele i procjenama u sklopu europskog nadzora banaka.
  • TRIM‑om je potaknut razvoj usklađenog pristupa nadzoru internih modela koji se primjenjuju u značajnim institucijama obuhvaćenima europskim nadzorom banaka. Sličan pristup primjenjivat će se i ubuduće u nadzornim procjenama internih modela. Time će se kontinuirano pridonositi jednakim uvjetima za sve.

Ugradit ćemo postignuća TRIM‑a – utvrđene metodologije, nadzornu praksu i temeljito poznavanje prakse primjene internih modela – u dva elementa redovitog nadzora internih modela koji provodi europski nadzor banaka: provjere internih modela i kontinuirano praćenje modela.

Na što se misli kada se kaže da je TRIM bio »ciljana provjera«?

TRIM je bio ciljan na više načina:

  • Njime su bile obuhvaćene najvažnije vrste rizika, pri čemu su uzete u obzir daljnje regulatorne promjene. Projektom su bili obuhvaćeni modeli za kreditni i tržišni rizik te kreditni rizik druge ugovorne strane. Interni modeli za operativni rizik i rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju nisu bili obuhvaćeni TRIM‑om, što je u skladu sa stajalištem Bazelskog odbora u reformama radi dovršetka Basela III, prema kojem se metode banaka za te vrste rizika ne bi trebale temeljiti na modelima.
  • TRIM‑om su bila obuhvaćena najvažnija područja za koja se smatralo da na njima postoji neopravdana varijabilnost imovine ponderirane rizikom ili područja na kojima su postojale različite prakse koje su mogle biti neusklađene s regulatornim zahtjevima.
  • Kada je riječ o kreditnom riziku, provjeren je dovoljno velik broj najznačajnijih i ključnih internih modela. Vrijeme i resursi upotrebljavali su se u skladu s načelom razmjernosti jer potpuna provjera svih postojećih modela za kreditni rizik ne bi bila izvediva u sklopu projekta (za razliku od modela za tržišni rizik i kreditni rizik druge ugovorne strane).

Je li TRIM utjecao na sve banke koje ESB izravno nadzire?

Procijenili smo interne modele svih izravno nadziranih banaka koje su se služile internim modelima na dan pokretanja TRIM‑a. Međutim, zbog toga što je projekt bio ciljan, zbog logističkih razloga i radi razmjernosti nisu se mogli provjeriti svi odobreni modeli u svim bankama. Nadalje, iz provjere smo isključili banke u postupku spajanja i banke koje više nisu bile pod izravnim nadzorom.

Nismo mogli uključiti ni sve institucije koje su dobile početno odobrenje za interne modele tijekom TRIM‑a. Naposljetku, u TRIM nismo uključili ni manje značajne institucije, koje izravno nadziru nacionalna nadležna tijela, ako nisu bile predmet provjere u sklopu TRIM‑a prije nego što su postale manje značajne institucije.

TRIM‑om je bilo obuhvaćeno ukupno 65 banaka.

Koliko je raširena upotreba internih modela? Očekuje li se da će TRIM utjecati na raširenost upotrebe internih modela?

Cilj TRIM‑a nije bio potaknuti banke da se služe internim modelima ili ih odgovoriti od primjene internih modela, TRIM‑om se procjenjivala adekvatnost modela u upotrebi. Bez obzira na to, moguće je da će TRIM, zajedno s očekivanim promjenama zbog dovršetka standarda Basel III, utjecati na to gdje i kako banke primjenjuju interne modele. TRIM će pridonijeti pojednostavnjenju prakse primjene modela u bankama. Prije svega, s obzirom na ulaganja koja su potrebna za usklađivanje sa standardima u sklopu TRIM‑a koji su u skladu s propisima, banke bi trebale razmotriti svoje strategije povezane s internim modelima radi budućih izmjena ili pojednostavnjenja internih modela.

Koji je bio vremenski okvir projekta? Koliko je provedeno provjera na licu mjesta?

Započeli smo projekt 2016. tako što smo razvili temeljnu metodologiju i potrebne alate te utvrdili koje modele treba provjeriti. U razdoblju od 2017. do 2019. proveli smo 200 provjera na licu mjesta u sklopu TRIM‑a: 161 provjeru modela za kreditni rizik, 31 provjeru modela za tržišni rizik i 8 provjera modela za kreditni rizik druge ugovorne strane. U 2020. dovršili smo horizontalnu analizu rezultata provjera i počeli izdavati nadzorne odluke. TRIM je okončan u travnju 2021. objavljivanjem izvješća o projektu.

Koje su bile faze projekta TRIM?

Provjere u sklopu TRIM‑a imale su različite faze aktivnosti i razine osiguranja kvalitete, koje su bile u skladu s uobičajenim ciklusom provjera internih modela kako su opisane u Vodiču ESB‑a o nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela:

  1. određivanje područja provjere i pripreme za nju
  2. aktivnost na licu mjesta
  3. provjere usklađenosti na daljinu
  4. dovršetak faze provjere i slanje konačnog izvješća s procjenom banci
  5. daljnje aktivnosti na temelju nalaza provjere na licu mjesta u obliku nadzornih odluka.

Provjerama usklađenosti provjerava se dosljedna primjena zajedničke metodologije razvijene za potrebe TRIM‑a. Proveli smo horizontalne analize za pojedinačne vrste rizika ili kategorije izloženosti kako bismo produbili razumijevanje postojeće prakse primjene internih modela na tim područjima. Te su analize pokazale koji su nalazi najčešći ili najvažniji i omogućile dosljedno postupanje nadzornih tijela prema sličnim nedostatcima.

U kakvom su odnosu ciljevi i rezultati TRIM‑a s drugim inicijativama povezanima s internim modelima, npr. EBA‑inim regulatornim preispitivanjem pristupa zasnovanog na internim rejting‑sustavima ili standardima Basel III?

TRIM‑om i standardima Basel III nastoji se smanjiti pretjerana neopravdana varijabilnost imovine ponderirane rizikom. TRIM‑om se taj problem rješava iz nadzorne perspektive. Standardima Basel III problemu se pristupa iz regulatorne perspektive.

Provedbom dovršenih standarda Basel III i korektivnim mjerama na temelju nalaza TRIM‑a spriječit će se primjena neprimjerenih ili neadekvatnih internih modela. Primjena ograničenja i uvjeta iz standarda Basel III općenitija je: iz Basela III proizlaze, na primjer, donje granice parametara ili ograničenja primjene naprednog pristupa zasnovanog na internim rejting‑sustavima. Provjere u sklopu TRIM‑a u većoj su mjeri bile usmjerene na same modele.

EBA‑inu programu za popravljanje internih rejting‑sustava i TRIM‑u zajednički je cilj poboljšati adekvatnost internih modela u vezi s regulatornim zahtjevima. Na primjer, tumačenje primjenjivog prava u vodiču ESB‑a o internim modelima usklađeno je s novim propisima, npr. EBA‑inim regulatornim tehničkim standardima i smjernicama.

Svrha TRIM‑a nije bila prijevremena provedba budućih regulatornih izmjena, ali provedba standarda Basel III izmjenama uredbe o kapitalnim zahtjevima, EBA‑ino regulatorno preispitivanje pristupa zasnovanog na internim rejting‑sustavima i korektivne mjere na temelju nalaza TRIM‑a trebali bi se dopunjavati kao slojevi zaštite od primjene neadekvatnih internih modela.

Na koji su način u projektu sudjelovala nacionalna nadležna tijela?

Jedno od ključnih načela projekta TRIM bila je uključenost različitih nacionalnih nadležnih tijela kako bi se promicale dosljedne nadzorne prakse i iskoristilo veliko stručno znanje o internim modelima u europskom nadzoru banaka.

Nacionalna nadležna tijela sudjelovala su, na primjer, u sljedećem:

  • provedbi provjera na licu mjesta u sklopu TRIM‑a (većina uključenih zaposlenika bili su zaposlenici nacionalnih nadležnih tijela)
  • operativnom upravljačkom tijelu projekta
  • slanju stručnjaka za interne modele u centre stručnosti koji su u sklopu TRIM‑a bili zaduženi za razvoj metodologije TRIM‑a i provedbu horizontalnih provjera izvješća o procjenama na temelju TRIM‑a.