ESB uglavnom ne mijenja kapitalne zahtjeve za 2026. u uvjetima dugotrajnih globalnih izazova

18. studenog 2025.

• Iz agregiranih rezultata postupka nadzorne provjere i ocjene banaka koje ESB nadzire provedenog u 2025. vidljive su dobre kapitalne i likvidnosne pozicije te snažna profitabilnost.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka u pogledu redovnog osnovnog kapitala (11,2 %) i zahtjevi u sklopu drugog stupa (1,2 %), koji će se primjenjivati u 2026., uglavnom su ostali nepromijenjeni.
• Neobvezujuća preporuka u sklopu drugog stupa smanjila se za 2026. s 1,3 % na 1,1 %.
• Kvalitativne mjere u prvom su redu usmjerene na kreditni rizik, unutarnje upravljanje i adekvatnost kapitala i istodobno su pojačane daljnje nadzorne aktivnosti povezane s korektivnim mjerama banaka.
• Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028. stoga su usmjereni na otpornost banaka na geopolitičke rizike i makrofinancijsku neizvjesnost te operativnu otpornost i kapacitete na području IT‑a.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) za 2025. te svoje nadzorne prioritete za razdoblje od 2026. do 2028. Postupkom je obuhvaćeno 105 banaka koje ESB izravno nadzire u sklopu europskog nadzora banaka. Riječ je o provjeri njihova kapitala, likvidnosti, profitabilnosti, unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima.

Općenito govoreći, banke su u drugom tromjesečju 2025. zadržale dobre kapitalne i likvidnosne pozicije te snažnu profitabilnost. Ponderirani prosjek stope redovnog osnovnog kapitala, najkvalitetnijeg kapitala banaka, iznosio je 16,1 % imovine banaka ponderirane rizikom. Omjer financijske poluge iznosio je 5,9 %. Stopa ukupnog kapitala iznosila je 20,2 %.

Nadalje, zaštitni slojevi likvidnosti ostali su znatno iznad minimalnog zahtjeva od 100 %: agregatni koeficijent likvidnosne pokrivenosti u drugom tromjesečju 2025. iznosio je 158 %. Banke su zadržale dobar pristup financiranju od stanovništva i pribavljanju sredstava na financijskom tržištu a prosječni omjer neto stabilnih izvora financiranja ostao je uglavnom stabilan i iznosio 127 %.

Profitabilnost je ostala snažna. Pridonijeli su joj neto kamatni prihodi te neto naknade i provizije. Agregirani godišnji povrat na kapital, koji je iznosio 9,5 % u četvrtom tromjesečju 2024., povećao se na 10,1 % u drugom tromjesečju 2025.

Kvaliteta imovine u cijelom sektoru ostala je dobra: udio neprihodonosnih kredita u drugom tromjesečju 2025. iznosio je 1,9 %. Udio neprihodonosnih kredita u kreditima za poslovne nekretnine od 4,6 % i udio neprihodonosnih kredita u kreditima malim i srednjim poduzećima od 4,9 % i dalje su veći od prosjeka a neke države s povijesno malim udjelima neprihodonosnih kredita sada bilježe umjereno povećanje iznosa neprihodonosnih kredita.

Krediti i predujmovi u fazi 2, odnosno krediti za koje se nakon početnog priznavanja znatno povećao kreditni rizik, neznatno su se povećali s 9,5 % u drugom tromjesečju 2024. na 9,6 % u drugom tromjesečju 2025.

Trenutačno dobra razina otpornosti u bankarskom sektoru europodručja posljedica je nekoliko činitelja, među ostalim učinkovitih propisa, pouzdanog nadzora i boljeg upravljanja rizicima u bankama, ali i izvanrednih odgovora fiskalne i monetarne politike na nedavne makroekonomske šokove.

Kvalitativne i kvantitativne nadzorne mjere

Nadzorne mjere u ovom ciklusu SREP‑a proizlaze iz prioriteta koje je Nadzorni odbor odredio za razdoblje od 2025. do 2027. i koji su uglavnom bili usmjereni na neposredne makrofinancijske prijetnje i teške geopolitičke šokove te na otklanjanje nedostataka koje su nadzorna tijela utvrdila u bankama, među ostalim nedostataka povezanih s unutarnjim upravljanjem, upravljanjem rizicima i digitalnom transformacijom.

U odnosu na prethodnu godinu ESB je odredio otprilike 30 % manje novih kvalitativnih mjera. To je smanjenje u skladu s unaprjeđenjem nadzora ESB‑a usmjerenog na rizike i daljnjih aktivnosti banaka. Određene su kvalitativne mjere usmjerene na kreditni rizik (40 %), unutarnje upravljanje (17 %), adekvatnost kapitala (11 %) i operativni rizik (10 %). Među ostalim odnosile su se na praćenje kreditnog rizika i upravljanje posebnim portfeljima, sastav upravljačkih tijela, poboljšanje okvira za testiranja otpornosti na stres u postupku procjene adekvatnosti internog kapitala ili otklanjanje nedostataka povezanih s kontinuitetom poslovanja na području IT‑a.

Kada je riječ o ocjenama na temelju SREP‑a, prosječna ukupna ocjena blago se poboljšala s 2,6 prošle godine na 2,5. To poboljšanje nije bilo ujednačeno jer je većina ocjena oko središta distribucije. Banke s prethodnom ocjenom 3‑ imale su bolje ocjene, a ocjene banaka koje su prethodno imale ocjene 2 ili bolje blago su se pogoršale. Općenito govoreći, četvrtina banaka ostala je u najslabijim kategorijama (ocjene od 3 do 4).

Kada je riječ o kvantitativnim zahtjevima, ukupni kapitalni zahtjevi i preporuke u pogledu redovnog osnovnog kapitala koji će se primjenjivati u 2026. ostali su uglavnom stabilni na razini od 11,2 %. Riječ je o zahtjevima u sklopu prvog i drugog stupa, zahtjevima za kombinirani zaštitni sloj i preporuci u sklopu drugog stupa.

Zahtjevi u sklopu drugog stupa u pogledu redovnog osnovnog kapitala koje banke moraju ispuniti u 2026. uglavnom su ostali stabilni i iznose 1,2 % imovine ponderirane rizikom.

Zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, odnosno zbroj zaštitnog sloja za očuvanje kapitala, sistemskih zaštitnih slojeva i protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, blago je porastao zbog toga što je primjenjivi protuciklički zaštitni sloj kapitala u nekim državama bio veći zbog nacionalnih mjera.

Neobvezujuća preporuka u sklopu drugog stupa, koja se temelji na rezultatima testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025. i primjenjivat će se u 2026., smanjila se s 1,3 % na 1,1 % (redovnog osnovnog kapitala) zbog rezultata ovogodišnjeg testiranja otpornosti na stres, koji su pokazali veće gubitke i veću sposobnost apsorpcije tih gubitaka zbog veće dobiti, te stoga i manje smanjenje kapitala, u odnosu na prethodno testiranje otpornosti na stres provedeno 2023.

ESB posebno prati neprihodonosne izloženosti i transakcije financiranja zaduživanjem banaka. Kada se situacija smatra neadekvatnom ili je napredak u otklanjanju nedostataka nedovoljan, primjenjuje se dodatni zahtjev uz zahtjeve u sklopu drugog stupa. Odlukama na temelju SREP‑a u 2025. smanjio se broj banaka na koje se primjenjuju takvi dodatni zahtjevi jer je dio banaka otklonio nedostatke iz prethodnih nalaza.

Naime, u sklopu SREP‑a u 2025. za deset banaka određen je dodatni zahtjev za neprihodonosne izloženosti s nedostatnim rezervacijama, što je smanjenje u odnosu na 18 banaka u prethodnom ciklusu SREP‑a. Za šest banaka zahtjev u sklopu drugog stupa uključivao je i dodatni kapitalni zahtjev za financiranje zaduživanjem, što je smanjenje u odnosu na devet banaka prošle godine.

ESB smatra da je 14 banaka bilo izloženo povećanom riziku prekomjerne financijske poluge te je stoga primijenio zahtjev u sklopu drugog stupa koji se odnosi na omjer financijske poluge na 14 banaka. U prethodnom je postupku takav zahtjev primijenio na 13 banaka. Riječ je o pravno obvezujućem zahtjevu koji je dopuna zahtjevu za minimalni omjer financijske poluge od 3 %, koji je obvezujući za sve banke.

Osim toga, ESB je primijenio neobvezujuću preporuku u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge na pet banaka i odredio kvantitativne likvidnosne mjere četirima bankama.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2026. do 2028.

Europske banke i dalje posluju u nepovoljnom okružju obilježenom povećanim geopolitičkim rizicima i promjenama dinamike tržišnog natjecanja zbog digitalizacije i veće uloge nebankovnih financijskih institucija u pružanju financijskih usluga. Stoga su potrebne prospektivne procjene rizika i dovoljna otpornost.

U skladu s tim izrađena je srednjoročna strategija nadzora banaka ESB‑a za razdoblje od 2026. do 2028., koja je u općim crtama u skladu sa sadašnjim prioritetima.

Prvi prioritet zahtjev je da banke ostanu otporne na geopolitičke rizike i makrofinancijsku neizvjesnost. To uključuje održavanje pouzdanih standarda odobravanja kredita, adekvatnu kapitalizaciju dosljednom provedbom Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR3) te razborito upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom u bankama.

Drugi je prioritet snažna operativna otpornost i snažni kapaciteti na području IKT‑a. On proizlazi iz potrebe za otpornim okvirima za upravljanje operativnim rizikom i otklanjanjem manjkavosti u izvješćivanju o rizicima i agregiranju podataka te stoga i za pouzdanim informacijskim sustavima.

Reforma nadzora i nadzorne metodologije

Nadzor banaka ESB‑a odgovorio je na promjene u vanjskom okružju sveobuhvatnom reformom kako bi povećao svoju učinkovitost i djelotvornost te usmjerenost na rizike. Ti se ciljevi primjenjuju na sve nadzorne aktivnosti, u čijem je središtu SREP. U skladu s tim konačne odluke na temelju SREP‑a ili dopisi u sklopu SREP‑a dostavljeni su bankama do kraja listopada 2025., što je više od mjesec dana ranije nego u prethodnim ciklusima. Te su odluke sada kraće i usmjerene su na ključne kvantitativne i kvalitativne zahtjeve, glavne rezultate SREP‑a i ključna pitanja koja izazivaju zabrinutost nadzornih tijela.

U 2026. počet će se primjenjivati transparentnija i pojednostavnjena metodologija izračuna zahtjeva u sklopu drugog stupa. Dodatne pojedinosti o glavnim elementima te nove metodologije mogu se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Naposljetku, ESB je danas objavio revidiranu i proširenu metodologiju za procjenu postupka procjene adekvatnosti internog kapitala banaka. Tom se metodologijom, među ostalim, ocjenjuju unutarnji postupci banaka kako bi imale dovoljno kapitala za pokriće značajnih rizika i održavanje odgovarajuće prakse upravljanja rizicima.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Françoisu Peyratoutu, tel. +49 172 8632 119.

Bilješke

• U SREP‑u se ocjenjuju četiri glavna elementa: održivost poslovnih modela, adekvatnost unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, rizici za kapital te rizici za likvidnost i financiranje. Svakom elementu dodjeljuje se ocjena od 1 do 4 (1 je najbolja, a 4 najlošija ocjena). Te se ocjene zatim kombiniraju kako bi se dobila ukupna ocjena (također od 1 do 4).
• Ciklus SREP‑a 2025. uglavnom se zasnivao na podatcima zabilježenima na kraju 2024. godine. Odluke koje su proizišle iz SREP‑a 2025. primjenjuju se u 2026. Od 113 nadziranih institucija u rujnu 2025. procjenom u sklopu SREP‑a bilo je obuhvaćeno 105 banaka, koje će dobiti odluku ili operativni dopis na temelju SREP‑a. Osam banaka ove godine neće dobiti novu odluku ni dopis na temelju SREP‑a zbog spajanja i pripajanja koje je u tijeku, obilježja ili posebnih okolnosti institucije. Više pojedinosti potražite ovdje.
• Očekivanja povezana s držanjem kapitala na temelju SREP‑a imaju dva elementa. Prvim elementom, zahtjevom u sklopu drugog stupa, obuhvaćeni su rizici koji nisu, uopće ili u dovoljnoj mjeri, uzeti u obzir prvim stupom. Drugim elementom, preporukom u sklopu drugog stupa, određuje se razina kapitala koju bi banka trebala održavati kako bi imala dovoljan zaštitni sloj kapitala da izdrži stresne uvjete (ta razina procjenjuje se u prvom redu na osnovi nepovoljnog scenarija u nadzornim testiranjima otpornosti na stres). Zahtjev u sklopu drugog stupa obvezujući je i povrede mogu imati izravne pravne posljedice za banke, dok preporuka u sklopu drugog stupa nije obvezujuća.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka jesu zahtjevi u sklopu prvog i drugog stupa + zahtjev za kombinirani zaštitni sloj + preporuka u sklopu drugog stupa. Dodatne informacije o redoslijedu sastavnica kapitala možete pronaći na mrežnim stranicama o nadzornoj metodologiji. Svi podatci navode se kao postotci imovine ponderirane rizikom.
• Zahtjevi za kombinirani zaštitni sloj odnose se na zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj kapitala i sistemske zaštitne slojeve (pri čemu se sistemski zaštitni slojevi sastoje od zaštitnih slojeva za globalne sistemski važne institucije, ostale sistemski važne institucije i sistemski rizik), a riječ je o zakonskim zahtjevima koji su određeni u Direktivi o kapitalnim zahtjevima EU‑a ili u nacionalnom pravu.
• Koeficijent likvidnosne pokrivenosti regulatorni je standard iz okvira Basel III kojim se od banaka traži da drže dovoljno visokokvalitetne likvidne imovine za pokriće predviđenih likvidnosnih odljeva tijekom stresnog scenarija od 30 dana.
• Omjer neto stabilnih izvora financiranja pokazatelj je kojim se mjeri stabilnost izvora financiranja banke usporedbom dostupnih stabilnih izvora financiranja sa zahtijevanim stabilnim izvorima financiranja kako bi se pokrile potrebe tijekom jednogodišnjeg razdoblja.