Menu

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

ESB zahtijeva od banaka da upravljaju kreditnim rizikom i poboljšaju učinkovitost

28. siječnja 2021.

  • Zbog pragmatičnog pristupa SREP‑u ukupni kapitalni zahtjevi i upute proizišli iz SREP‑a nisu se promijenili.
  • Banke pokazuju otpornost, ali su i dalje ranjive na nekoliko područja, prije svega na području kreditnog rizika.
  • Nadzorni prioriteti za 2021.: upravljanje kreditnim rizikom, kapitaliziranost, održivost poslovnih modela i unutarnje upravljanje

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) provedenog u 2020. te je najavila nadzorne prioritete za 2021.

Na rezultate SREP‑a za 2020. utjecala je prethodna odluka ESB‑a da zbog pandemije koronavirusa (COVID‑19) pragmatično pristupi provedbi svojih godišnjih temeljnih aktivnosti.

ESB‑ov pragmatični pristup SREP‑u usmjeren je na sposobnost banaka da se nose s poteškoćama i rizicima za kapital i likvidnost koji proizlaze iz sadašnje pandemije. ESB je odlučio zadržati zahtjeve u sklopu drugog stupa i upute u sklopu drugog stupa nepromijenjenima i ne posuvremenjivati ocjene na temelju SREP‑a osim u slučajevima kada promjenu opravdavaju iznimne okolnosti koje utječu na pojedinačnu banku. U vezi s pitanjima koja su izazvala zabrinutost nadzornika uglavnom nisu određene nadzorne mjere, nego su dane kvalitativne preporuke.

Početkom 2020. banke europodručja imale su znatno više razine kapitala i bile mnogo otpornije na pogoršanje gospodarske situacije nego tijekom velike financijske krize.

Koordinirane mjere politike, uključujući izvanredne nadzorne mjere, pružile su važnu zaštitu kućanstvima i poduzećima te bankarskom sektoru, čime je spriječena pretjerana procikličnost kao posljedica šoka prouzročenog pandemijom.

Od trećeg tromjesečja 2020. bankama su bili na raspolaganju veliki zaštitni slojevi kapitala. Kratkoročno i srednjoročno razdoblje i dalje je obilježeno znatnom neizvjesnošću. Podatci dobiveni SREP‑om upućuju na stalnu potrebu za oprezom i daljnje poteškoće na nekoliko kritičnih područja, osobito u vezi s rizikom naglog rasta neprihodonosnih kredita.

U sklopu ESB‑ova pragmatičnog pristupa kapitalni zahtjevi i upute proizišli iz SREP‑a (osim sistemskih zaštitnih slojeva i protucikličkog zaštitnog sloja kapitala) za ciklus u 2020. nisu se promijenili u odnosu na ciklus u 2019. i u prosjeku su iznosili otprilike 14 %.

Ostao je nepromijenjen i zahtjev u sklopu drugog stupa te je za SREP u 2020. prosječno iznosio oko 2,1 % osim u nekoliko slučajeva, na primjer kada je riječ o bankama za koje je zahtjev u sklopu drugog stupa prvi put određen tijekom ciklusa SREP‑a u 2020. nakon što ih je ESB počeo izravno nadzirati.

Istodobno se sastavnica zahtjeva u sklopu drugog stupa koja mora biti u obliku redovnog osnovnog kapitala smanjila s 2,1 % na 1,2 % jer je ESB odlučio unaprijed primijeniti pravila iz revidirane direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD V). Zbog toga se sastavnica kapitalnih zahtjeva i uputa na temelju SREP‑a (osim sistemskih zaštitnih slojeva i protucikličkog zaštitnog sloja kapitala) u obliku redovnog osnovnog kapitala smanjila na 9,6 %.

Budući da je testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) odgođeno do 2021., ostale su nepromijenjene i upute u sklopu drugog stupa, koje su iznosile oko 1,4 %.

Glavni nalazi SREP‑a u 2020. odnosili su se na kreditni rizik, adekvatnost kapitala, održivost poslovnih modela i unutarnje upravljanje. U vezi s njima bankama su dane kvalitativne preporuke. S obzirom na to da je ESB produljio rokove za provedbu prethodnih kvalitativnih mjera na temelju SREP‑a, velik broj pitanja povezanih s nalazima iz prethodnih ciklusa SREP‑a i dalje je neriješen, osobito kada je riječ o unutarnjem upravljanju.

Što se tiče kreditnog rizika, nadzorni fokus bio je na odgovarajućoj klasifikaciji i mjerenju rizika u bilancama banaka te na spremnosti banaka da pravodobno rješavaju pitanje dužnika u poteškoćama. Pogoršanje gospodarskih uvjeta tijekom pandemije usporilo je smanjivanje neprihodonosnih kredita, a usto se u kreditnim portfeljima skrivaju poteškoće koje još nisu potpuno izišle na vidjelo. S postupnim ukidanjem nekoliko mjera potpore u 2021. mogao bi se povećati rizik učinka litice. Kako bi potaknuli banke na odgovarajuće razborite pristupe, nadzornici su im dali znatno veći broj preporuka.

Što se tiče unutarnjeg upravljanja, većina banaka primjereno je upravljala rizicima proizišlima iz pandemije koronavirusa te pratila te rizike. Usprkos tomu, neke su banke sporo rješavale pitanja unutarnjeg upravljanja povezana s pandemijom. U pojedinim slučajevima nadzornici su utvrdili da se upravljačko tijelo nije u odgovarajućoj mjeri uključilo u rješavanje pitanja, odnosno da nije u dovoljnoj mjeri nadgledalo poslovne funkcije i provodilo daljnje aktivnosti, osobito kada je riječ o odgovarajućem izvješćivanju. Osim toga utvrđeni su nedostatci povezani s upravljanjem kreditnim rizikom u sklopu funkcija unutarnje kontrole te dugotrajne strukturne slabosti na područjima agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o tim podatcima.

Što se tiče poslovnog modela, nadzornici su izrazili zabrinutost povezanu s pouzdanošću poslovnih planova nekih banaka i u vezi s tim dali bankama kvalitativne preporuke za poboljšanje profitabilnosti. Profitabilnost se u 2020. smanjila, i to uglavnom zbog viših razina umanjenja vrijednosti, manjih neto kamatnih prihoda i smanjenja naknada i provizija. Zbog smanjenja marži pojačao se pritisak na banke da prilagode troškove, stoga su one tijekom 2020. poduzimale više mjera za smanjenje troškova, kao što su konsolidacija podružnica, inovativni projekti i organizacija rada na daljinu. Nedavni događaji potaknuli su trend digitalizacije internih postupaka, no jedna od četiri banke i dalje se suočava s kašnjenjima u realizaciji povezanih inicijativa. Banke su na poteškoće odgovorile i širim strateškim reorganiziranjem ili planovima restrukturiranja te domaćim operacijama konsolidacije. Nadzornici potiču banke na strateško reorganiziranje i povećanje učinkovitosti te pomno prate provedbu strateških mjera u bankama.

Što se tiče adekvatnosti kapitala, nadzornici su izrazili zabrinutost u vezi s pouzdanošću okvira banaka za planiranje kapitala, na primjer u vezi sa sposobnošću banaka da izrade pouzdane trogodišnje projekcije kapitala u sklopu postupka procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Bankama s malim manevarskim prostorom, tj. malom razlikom između stope kapitala i minimalnih kapitalnih zahtjeva, preporučeno je da poboljšaju planiranje kapitala. ESB‑ovim mjerama potpore bankama se, među ostalim, omogućuje da upotrijebe zaštitne slojeve kapitala, uključujući upute u sklopu drugog stupa, u cjelini najmanje do kraja 2022. Te mjere iskoristilo je ukupno devet banaka. Razine njihova redovnog osnovnog kapitala u trećem tromjesečju 2020. bile su niže od zahtjeva i uputa za redovni osnovni kapital prije uvođenja mjera zbog pandemije koronavirusa.

Na temelju analize u sklopu SREP‑a i uzimajući u obzir situaciju prouzročenu pandemijom, nadzor banaka ESB‑a odlučio je usredotočiti aktivnosti na četiri glavna područja koja su znatno pogođena trenutačnom krizom te je odredio sljedeće nadzorne prioritete za 2021.: kreditni rizik, kapitaliziranost, održivost poslovnih modela i unutarnje upravljanje.

U vezi s kreditnim rizikom, nadzornici će se usredotočiti na primjerenost mjerenja kreditnog rizika i upravljanja tim rizikom u bankama radi poticanja pravodobnog utvrđivanja, učinkovitog praćenja i ublažavanja procikličnosti.

U vezi s kapitaliziranošću, u prvom će planu biti testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira EBA. Ono će biti važan element u ocjeni otpornosti kapitala banaka i njime će se dopuniti kontinuirana nadzorna provjera planiranja kapitala u bankama.

U vezi s održivošću poslovnih modela, i dalje će se kritički preispitivati strateški planovi banaka i povezane mjere koje se poduzimaju kako bi se otklonile utvrđene strukturne manjkavosti.

U vezi s unutarnjim upravljanjem, nadzorni fokus i dalje će biti na primjerenosti okvira banaka za upravljanje rizicima u kriznim situacijama, na agregiranju podataka o rizicima, na IT rizicima i rizicima za kibersigurnost te rizicima povezanima s pranjem novca.

Predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Andrea Enria podrobnije će objasniti nalaze SREP‑a u 2020. na konferenciji za novinare koja će početi u 9.00 SEV u četvrtak, 28. siječnja 2021. Konferenciju možete pratiti uživo na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Andrei Zizoli, tel. +49 69 1344 6551.

Kontaktni podatci za medije